Home Blog Strana 225

Vežbajmo zdrave navike

0

U eri modernog doba želim da ti postavim pitanje. Šta zapravo za tebe znači ZDRAVA ISHRANA? Verujem da si čuo izreku koja glasi „zdravlje ulazi na usta“ kao i „zdrav bolesnom ne veruje“.

Nemam nameru da vodim rasparavu. Imam  želju da pokušam naučiti pre svega sebe pa onda druge o zdravoj ishrani. Pisaću o svojim pogledima i mišljenjima na ovu temu. Naravno da će mišljenje kroz vreme i da se menja ili usavršava.

„Sve što hranom unosimo u naš organizam gradi nas i menja, od toga zavisi naša snaga, zdravlje i život. Neka hrana bude tvoj lek, a ne lek tvoja hrana“.

zdrava-ishrana

Slazem se da ni jedna namirnica ne sadrži sve elemente koji su potrebni čoveku. Iz tih razloga moramo imati raznovrsnu zdravu ishranu. Ali problem nastaje kada ne znamo koliko nam je potrebno da pojedemo, jer nismo svi isti. Nije svakome potrebna ista količina jer nemamo svi isti metabolizam i ne živimo svi istim načinom života. Problem modernog doba je što svi biramo lakše putanje. Zar ne?

 Zar niste čuli izreku „sve što je brzo to je i kuso“?

Često verujemo svima kada kažu, naši proizvodi i preparati su odlični. Za kratko nekad i određeno vreme ti ćeš biti sit i fit. Zvuči lepo slažem se. Ali stani malo i razmisli. Koliko je dobro što ne znaš šta si smutio? Čuo si da je zdravo sadrži ono što je potrebno i prirodno. Kada to koristiš nisi gladan. I odlučio si da je baš ta hrana prava za tebe. Ujedno se lako priprema.

Sada stani na trenutak i zapitaj se gde je to bilo nekada?  Ljudi su zdravlje pronalazili međ zemljom i zelenilom. Bole te leđa i kupio si papuče sa magnetnom. Umesto da si skinuo patike i hodao bos po travi. Tražeći spas u raznim proizvodima ne shvatamo da se to zapravo nalazi oko nas. Koliko je ukusnije napraviti divan i prirodan obrok. Kada osetiš njegov miris po celom stanu ili kući? Miris koji mami.

Prestani biti naivan, posveti vreme prirodi i ona će ti uzvratiti. Zdrava hrana dolazi iz prirode.

zdrava-ishrana

Ni jedan cilj ne stiže preko noći. Uvek treba vreme.

Koliko ste siti nakon određenog prozvoda kojeg popijete i koliko ste siti kada napravite ukusnu salatu? Možda pojedete skuvano jaje ili zamesite prelepu integralnu pogaču koju možete jesti sa džemom koji ste sami napravili bez šećera. Uz to popijete i lagan čaj. Kada osetiš potrebu za slatkišima pojedi par badema, zadržaće  te sitim jer sadrži zdrave masti i vlakna. A pored toga ubrzaće vaš metabolizam za 60%. Onda kada planiraš upaliti kola da bi otišao do prodavnice zapravo možeš prošetati jer je veoma bitna fizička aktivnost. Jer dok „ne mrdnemo zadnjicu ništa neće doći samo“. Često kada misliš da si gladan popi vode. Mi smo u stvari žedni i potrebna nam je voda. Veoma je bitno da pijemo tokom dana dosta vode.

Pre nego sto pronađeš spas u prahu ili leku eventualno „čarobnom napitku“ okreni se i pogledaj. Rešenje je oko tebe samo je bitno da slušaš svoje telo i pravilno upotrebiš dar prirode.

Autor: Katarina Radičević

 

„Više volim moje zdravlje, neg’ neči’ kapital“

0

Na stepeništu sretoh staricu. Teško se kretala. Blago me pogledala. Delovala mi je nemoćno. A nemoćna sam bila i ja. Takvi prizori mi obavezno nateraju suze na oči. Slaba sam na starije, naročito ako me podsete na moje bake. Javila sam se, zaćutala i prošla. Ne znam da li bih izdržala da sam ostala, a ne bi ni njoj bilo prijatno da me vidi uplakanu.

Veliko se iskustvo krije u tim životima na zalasku. Ti pogledi imaju dubinu i mudru tišinu. Drugačije su lekcije imali, a možda i teže testove nego mi sad. Često je to bila i borba za goli život.

Ovih dana, umro mi je drag komšija. Zvali smo ga Macan, imao je 93. godine. Bio je obožavan, od strane svih. Uvek prvi kad se veselimo, uprkos godinama i kao neka atrakcija onima koji ga prvi put vide. A često je voleo da se lupi po stomaku i kaže: „Više volim moje zdravlje, neg’ neči’ kapital!“

priroda

Kakva istina u jednoj rečenici.

Sećam se njegove priče kako je pobegao od sigurne smrti. Kada su ga Nemci zarobili u Petrovskoj blokadi, zajedno sa porodicom kod koje je služio, kao i ostalim ljudima iz okoline. A služio je kod 9 domaćina, kako je on voleo da kaže, samo da bi dobio brašno i odeću. Možete li da zamislite to? Ne možete, kao ni ja, jer previše nam je udaljeno od života u kojem mi uživamo danas.

Znam da nije neka vedra tema, ali mislim da često nismo svesni šta su ti stari za nas sve stvorili. I kako su se borili, što za život, što za golu egzistenciju. Znam da će biti i onih koji će reći da ni nama danas nije baš tako bezbrižno i slatko. Možda i nije. Imamo mi i danas svoje tegobe i borbe, ali barem smo iole više slobodni. Imamo više mogućnosti, imamo boljih načina, imamo svega u izobilju. Verovatno smo zbog toga i „pobesneli“. Jesmo, to je očigledno. Nekad mi je tužno kad vidim koliko smo razmaženi i šta sve zahtevamo. Sve nam se podrazumeva. To je i najčešći razlog što smo nezadovoljni.

A tako malo je dovoljno za sreću. Možda samo i to zdravlje koje imamo, a koje često ne vidimo dok se i ono ne okrnji. Nemojte da vas zaslepi pohlepa, imamo mi svega ipak dovoljno, samo nek’ smo zdravi.

Autor: Ana Milovanović

Ada Mall bira najlepši zeleni kutak Beograda

0

Avgustovski „Zeleni utorak“ uz popuste do 70%

Gradski parkovi su možda veštački ekosistemi, ali igraju ključnu ulogu u životnoj sredini i našem zdravlju. Studije kažu da čak i zelenilo pored puta doprinosi nizu važnih mikrobnih zajednica koje su ključne za održavanje produktivnih ekosistema. Kao što su filtriranje zagađivača i odvajanje ugljen-dioksida. Vaše lične zelene oaze, bašte i vrtovi čine većinu otvorenih prostora, oplemenjuju vaš život i grad čine lepšim i čistijim.

Volimo ekologiju!

Stoga, u okviru tradicionalne manifestacije Zeleni utorak, 3. avgusta ADA MALL pokreće specijalni foto konkurs za Najlepši zeleni kutak Beograda. Sve što je potrebno da uradite jeste sledeće. Na svom Instagram profilu objavite fotografiju ili kratak video svoje bašte, terase ili omiljenog zelenog kutka. Uz tagovanje @adamallshoppingcenter i #AdaZeleniKutak. A na kraju meseca biramo najlepši koji će zahvaljujući našem partneru VitaVerde dobiti atraktivan poklon za uređenje vašeg zelenog prostora.

Holandska firma VITA VERDE je komapnija koja se bavi održavanjem zelenih površina u vašem omiljenom centru i vode se filozofijom futurističkih ekosistema.

Uporedo sa ovom akcijom, u utorak 03.08. možete uživati u atraktivnim popustima do 70% na letnje kolekcije u preko 70 prodavnica i 130 brendova. Spisak specijalni popusta možete pronaći na sajtu ADA MALL (www.adamall.com).

zeleni-utorak-ada-mall

Za one koji još uvek nisu došli do svoje ADA MALL Loyalty kartice, ovo je sjajna prilika da uz račun preko 1,000 RSD dobijete karticu i specijalan poklon ceger, kačket, loptu i termose. Više informacija na www.adamall.com/loyalty

Vidimo se u Ada mall-u, Radnička 9.

 

 

 

Šta radite – Ivana Nikolić (@plavusnicla)

0

Ivana Nikolić, poznatija kao plavusnicla, otkriva vam svoje preporuke. ŠTA ČITA? GLEDA? ŠTA  SLUŠA?

Čitam?

„Sastavni deo svakog dana na plaži je svakako dobra knjiga. Ovih dana, dok uživate na odmorima, preoručujem knjigu „Šetnja za pamćenje“, Nikolasa Sparka. Jedan pravi, letnji poetični roman, koji će kroz 200 stranica uspeti sve emocije da vam probudi“.

ivana-nikolic

Gledam?

„Poslednje u bioskopu što sam gledala bio je film „Telohranitelj mafijaševe žene“ i zaista ga od srca preporučujem. To je nastavak filma „Mafijaski telohranitelj“, pa ukoliko ga niste odgledali, pravac na internet pa u bioskop“.

ivana-nikolic

Slušam?

“Ovog leta mi je apsolutni favorit nova pesma  ovogodisnjeg pobednika  Evrovizije. Grupe Maneskin „I wanna be your slave“. Ritam je odličan, tako da sam sigurna da će vam se ukoliko je niste čuli svideti”.

Ivana Nikolić, @plavusnicla

 

 

Spremamo za vas: Francuski integralni tost hleb sa semenkama

0

Danas vam predlažem da umesite tost hleb koji možete koristiti za pripremu slanih torti, sendviča, kao podlogu za izradu francuskih kanapea ili jednostavno kao hleb uz doručak. Odlično će se uklopiti sa jednim dobrim domaćim pekmezom uz ručak. Ili pak kao hrskavo prepečenu krišku hleba uz laganu večeru.

Ja sam oduševljena, sasvim je zadovoljio moje kriterijume i očekivanja. Mekana, tamno – rumena korica još mekanija sredina koja u sebi skriva hiljadu tih malih zrnaca, suncokreta, susama, lana, maka… Idealno iskombinovanog ražanog, speltinog, ječmenog i heljdinog brašna dok se kućom širi miris pečenog zrnevlja i pravog domaćeg hleba.

Recept za testo:

350 gr belog pšeničnog brašna T46

250 gr mešavine brašna sa semenkama kao što su: raž ovas, ječam i heljda ( možete upotrebiti obično integralno ako nemate ovakvu mešavinu ili jednostavno napraviti sami mešavinu)

9 gr suvog kvasca

6 gr šećera od šećerne trske

250 ml toplog mleka

150 ml tople vode

25 ml suncokretovog ulja

1 kašičica soli

2kašike semenki suncokreta, lana, susama, maka… po želji

Hleb sam pekla u pravougaonom pleuh dužine 28 cm i širine 10 cm

francuski-tost-hleb

Priprema testa:

U manjoj posudi sipati mleka, vode i ulja. Zagrejati da budu mlaki (idealna temperatura je 39 stepeni). Dodati šećera i jednu kašiku brašna (15gr) od ukupne količine brašna. Dodati kvasac i dobro razmutiti žicom za mučenje. Ostaviti da kvasac nadođe, zatim zamesiti testo uz dodatak semenki i soli, oblikujući ga u loptu. Premažite ga odozgo 1kašičicom ulja, pokriti čistom krpom ( ne dodirujući testo)  i ostaviti na sobnoj temperaturi da naraste. Kada naraste, premesiti ga, pokriti krpom i ostaviti da opet nadođe. Nakon toga ga razmesiti na ležerno pobrašnjenom stolu, razviti testo oklagijom (debljine prsta) u pravougaonik. Uviti kao rolat, ali tako da ne bude ni previše zategnuto niti labavo.

Staviti u pleh i ostaviti na sobnoj temperaturi da naraste (do visine pleha). Peći u već zagrejanoj rerni sa ventilatorom na 225 stepeni 20 minuta. Zatim smanjiti temperaturu na 200 stepeni i peći još 10 -tak minuta ( ipak vodite računa da ne pregori, jer vreme pečenja i temperatura zavise od jačine vaše rerne). Izvadite pleh iz rerne, premažite gornju koricu suncokretovim uljem i ostavite da se ohladi.

francuski-tost-hleb

Napomena:

Nemojte čekati da se potpuno ohladi  već ga izvadite nakon 10- tak minuta jer će se donja korica navlažiti.

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković

 

 

Koliko ne znamo cijeniti razum

Danas opet pišem o svojoj mami. Jednostavno uvijek pišem o onom što mi u datom trenutku najviše pažnje odnosi, a to je ovih dana moja mama i njena bolest.

Jako je teško gledati nekog do koga vam je jako stalo da polako gubi snagu i volju za životom. Najteže je što ne mogu pomoći. Koliko god ja želim da njoj bude bolje, ipak su to jače sile protiv koji gubimo polako bitku.

Tek sad mi postaje jasno koliko je razum bitan, a tako često ga opterećujemo nepotrebnim stvarima.

Uništavamo ga da bi riješili neke probleme, jer nije nam jasno kakve tek probleme možemo imati kad ga izgubimo. Hranimo ga  negativnim mislima, emocijama, strahovima. Ne znamo koliko zla sebi činimo. Uzmamo čist um zdravo za gotovo, kao da se to podrazumijeva. Međutim kad vidimo koliko je težak život bez njega, učimo se cijeniti. To je dar od boga na kojem trebamo biti zahvalni i on ima rok trajanja.

Ako ga dobro pazimo služiće nas duže.

Ali ako ga gušimo i opterećujemo, on će nas prije vremena napustiti.

Dok je gledam kako se pati, postavljam sebi pitanje šta bi ona rekla za svoje stanje, da zna pričati kao nekad. Nije ovakav život zaslužila. Ne samo ona, nijedno živo biće ne zaslužuje da se pati. Svaka bolest je ružna na svoj način. Ipak kad je mozak i pamćenje u pitanju, to s vremenom postaje jako žalosno. Kako bolest napreduje postajete za svaku sitnicu ovisni o drugima. Tada nemate više kontrolu nad svojim tijelom, zaboravljate jednostavne stvari kao što je hodanje, gutanje, pričanje i što je najgore izgubite emocije. Ne znate se više radovati, ni biti tužni. Sve postane svejedno i svaki dan je isti. Ne prepoznajete više svoje najmilije i život se u vama polako gasi.

Znam da to nije način života koji bi ona izabrala za sebe. Da ima mogućnost da bira, izabrala bi brzi kraj, da se ne pati. Zato svi mi koji imamo mogućnost izbora, dok smo još donekle zdravi, treba da biramo život. Radost i veselje su svuda oko nas, samo ih treba znati prepoznati. Svoj um trebamo hraniti sa pozitivnim mislima, slušati što više muzike koja nas čini sretnim. Trebamo čitati dobre knjige i družiti se sa pozitivnim ljudima.

Znam da smo sve to čuli mnogo puta, ali ipak svi mi ponavljamo svoje greške. Zato nije na odmet ponavljati stvari koje nam služe.

Biti sebi prioritet i staviti sebe na prvo mijesto.

Moja mama to nikad nije znala. Sad je silom prilika postala svima nama prioritet.  Radimo sve što je u našoj moći da joj olakšamo situaciju u kojoj se nalazi, ali ona toga više na žalost nije svijesna. Zato ne gubite vrijeme na ljutnju, svađe i zamijeranja. Budite jedni drugima podrška i veselite se što više. Recite ljudima koje volite šta osijećate za njih, dok vas još razumiju i dok vam mogu uzvratiti emocije. Nemojte dozvoliti da se kajete za neke stvari kao ja sad.

Autor: Suada Duraković