Home Blog Strana 11

Lepota: Beauty navike žena širom sveta – šta možemo da naučimo?

0

Lepota je univerzalna vrednost, ali njeno značenje i izražavanje variraju od kulture do kulture. Dok se u nekim zemljama akcenat stavlja na prirodan izgled, u drugim se neguje izražen makeup i precizna rutina. Upravo zato je toliko inspirativno zaviriti u beauty navike žena širom sveta – ne samo da bismo saznali šta se koristi u različitim delovima planete, već i kako te rutine reflektuju stavove o samopouzdanju, zdravlju, ženstvenosti i ličnom identitetu.

U nastavku otkrivamo beauty filozofije koje su se razvijale generacijama – od Pariza do Seula, od Rija do Tokija – i koje možete usvojiti već danas.

devojka-lepota-baget-beretka
Lepota devojke

Francuska – negovana koža i effortless šik

Francuskinje su poznate po svom prirodnom pristupu lepoti i gotovo legendarnom „effortless“ stilu. Njihova filozofija se ne zasniva na preteranoj šminki, već na zdravoj, negovanoj koži i diskretno naglašenim crtama lica. Jedan od njihovih omiljenih trikova jeste da fokus stave na jedan detalj – bilo to blistav ten, maskara ili usne koje izgledaju prirodno, ali privlačno.

Ukoliko želite da se ugledate na njih, odaberite sjaj za usne u nude ili crveoj nijansi, jer upravo takvi tonovi daju suptilan sjaj bez napadnosti.

Umesto da nanose slojeve pudera, Francuskinje ulažu u negu kože – serume, tonike, balzame i hidratantne kreme. Koriste termalnu vodu, izbegavaju agresivne pilinge i često preferiraju prirodnu kozmetiku. Njihova lepota nije dramatična, ali je dugoročna – bazirana na rutini koja stavlja zdravlje kože ispred trenda.

Prava snaga francuskog pristupa je u jednostavnosti. Kada je koža negovana, ne treba vam mnogo da zablistate. Ova filozofija nas podseća da su svakodnevni mali koraci često važniji od povremenih radikalnih tretmana.

Južna Koreja – deset koraka do savršenog tena

Ako postoji zemlja koja je redefinisala globalni pristup nezi kože, onda je to Južna Koreja. Korejke su poznate po svojoj višeslojnoj rutini, koja u proseku ima od sedam do deset koraka. To uključuje dvostruko čišćenje (ulje + pena), tonike, esencije, serume, ampule, sheet maske, kreme i SPF. Na prvi pogled, ovaj proces može delovati komplikovano, ali rezultati su izuzetni: hidrirana, elastična i blistava koža.

Osnovna filozofija korejske beauty rutine je prevencija – umesto da se bore protiv postojećih problema, one ih sprečavaju redovnom i nežnom negom. Osim toga, u fokusu je hidratacija, kao ključ mladalačkog i zdravog izgleda. Korejski proizvodi su poznati po laganim teksturama i inovativnim sastojcima, kao što su puževa sluz, fermentisani ekstrakti i niacinamid.

Korejska rutina pokazuje da ulaganje vremena u sebe nije luksuz, već oblik samopoštovanja. U današnjem ubrzanom svetu, ovakav pristup može biti i terapeutski – trenutak dana kada ste u potpunosti posvećeni sebi.

devojka-sminka-lepota
Lepota devojke

Brazil – sunce, energija i nega tela

U Brazilu, lepota nije samo pitanje lica, već celog tela.

U zemlji gde su plaže deo svakodnevice, rutina podrazumeva temeljnu negu kože, naročito kada je reč o glatkoći, tonusu i hidrataciji. Omiljeni proizvodi uključuju pilinge od kafe, hidratantna ulja, kreme sa šljokicama i anti-celulit tretmane. Značajna pažnja posvećuje se i zaštiti od sunca – SPF je obavezan čak i kada dan nije vedar.

Brazilke preferiraju prirodan izgled, ali i veoma senzualan – bronzani ten, naglašena kosa i negovani nokti deo su standarda. Njihov stil je odvažan i razigran, a šminka je uglavnom u živim bojama, sa akcentom na obraze i usne. Osim estetskih tretmana, važno mesto zauzimaju masaže, tretmani za drenažu i vežbanje – jer lepota se, prema ovom pristupu, gradi iznutra.

Brazil nas uči da ne postoji granica između zdravlja i lepote – već da su to dve strane iste medalje. Ako želite da se inspirišete ovim stilom, počnite od brige o telu – ne kao o projektu, već kao o svakodnevnoj navici.

Japan: čistoća, ritual i poštovanje prema sebi

Japanska beauty rutina duboko je ukorenjena u kulturi discipline, rituala i poštovanja prirode. Za Japanke, nega kože je ne samo estetski, već i spiritualni čin – trenutak dana kada se osoba povezuje sa sobom. Ova rutina se razlikuje od korejske po jednostavnosti – obično sadrži čišćenje, toniranje, serum i hidrataciju, ali se sve radi s velikom pažnjom i pravilnim tehnikama.

Poseban naglasak stavlja se na nežnost – nikakvo trljanje, agresivni proizvodi ili nepromišljeni gestovi. Voda, rižina voda, zeleni čaj i ekstrakti biljaka iz prirodnog okruženja često su baza proizvoda koje koriste. Pored toga, maske, valjci za lice i face yoga takođe su deo svakodnevice. Šminka je minimalna – najčešće sveža, prirodna i funkcionalna.

Japanski pristup podseća nas da lepota počinje s poštovanjem prema svom telu i vremenu koje mu posvećujemo. U svetu brzih rešenja, ova filozofija vraća fokus na suštinu – prisutnost i nameru.

SAD i zapadna Evropa – individualnost i eksperimenti

U mnogim zapadnim zemljama, beauty rutina bazira se na izražavanju individualnosti. Ovdje se ohrabruje eksperimentisanje s bojama, oblicima i teksturama. YouTube tutorijali, beauty influenseri i nove palete šminke iz meseca u mesec menjaju pristupe, i svaka sezona donosi nešto novo. Ovaj pristup osnažuje žene da se izraze kako god žele – bilo da je to full glam ili no-makeup look.

S obzirom na ogromno tržište, ponuda proizvoda je izuzetno raznovrsna – od visoko luksuznih do potpuno prirodnih i dostupnih. U fokusu je sloboda izbora i kombinovanje stila s funkcionalnošću. Briga o koži je važna, ali šminka je često dominantna. Ipak, sve više žena i u ovim krajevima uključuje azijske rutine u svoj svakodnevni režim.

Ovde učimo da pravila postoje samo ako ih sami postavimo – a lepota je ono što mi odlučimo da ona bude. Sloboda da menjate stil iz dana u dan, bez osećaja da nešto morate – to je suština ovog pristupa.

Beauty rutina nije obaveza – to je privilegija da sebe negujete i izrazite. Ne morate slediti trendove, ali možete učiti iz tuđih praksi, prilagođavati i testirati dok ne pronađete ono što vama prija. Lepota je univerzalna – ali je vaš način da je živite potpuno jedinstven. I baš u tome je njena snaga.

 

Ishrana u letnjim danima – na šta obratiti pažnju

0

Ishrana u letnjim danima je veoma bitna za sve nas iz više razloga. Letnji  period karakterističan je po veoma visokim temperaturama, naš organizam nema potrebe za velikim energetskim unosom hrane, s obzirom da se određeni deo unete hrane u telo troši za stvaranje toplote. Već na prvom mestu za unos odgovarajuće količine tečnosti. Često smo skloni da preskačemo obroke i da umesto vode, unosimo hladne, slatke i gazirane napitke.

Ovi napici nas u prvom trenutku, rashlade ali nas ne hidriraju na pravi način. Osim toga, takva pića sadrže dosta šećera i uz njihov veći unos može doći do povećanja telesne težine. Zato je jako važna pravilna i izbalansirana ishrana u letnjim danima.

ishrana-u-letnjim-danima
Ishrana u letnjim danima

Tokom godišnjih odmora, koji se uglavnom provode na obali pored mora, naš način života i ishrane obično poprimi oblik mediteranskih navika i ishrane. Decenijama u nazad SZO ukazuje na blagodati mediteranske dijete pa je moja preporuka da ove godine svim svojim čulima uživate u mediteranskim delikatesima.

Ishrana u letnjim danima treba da bude kao hrana koja osvežava, štiti i revitalizuje.

Ona treba da sadrži sve hranljive materije koje štite od štetnog UV zračenja.  Da pomažu u prevenciji raka kože i prevremeno starenje kože. Ali isto tako i da na optimalan način obezbedi organizmu sve ono što je potrebno za zdravlje.

Povrće i voće koje je zelene, crvene, narandžaste i žute boje  u sebi sadrži  antioksidanse i biljna vlaka koja u našem organizmu imaju zaštitnu ulogu. Odnosno stvaraju imunitet.

ishrana-u-letnjim-danima
Ishrana u letnjim danima

Povrće koje preporučujem je kupus,zelena salata,  paradajz, krastavac, spanać, tikvica, plavi patlidžan, paprika, šargarepa, grašak, boranija, blitva, špargla i još mnogo drugih. Priprema u vidu grilovanog povrća, dinstanog u sopstvenom soku ili u vidu obrok salata. Po mogućstvu u 2-3 obroka na dan.

Preporuka voća: kajsije, breskve, nektarine, dinje, lubenice, šljive, kupine, maline, borovnice, ribizle, jagode, trešnje, višnje u vidu voćnih salata bar dva puta dnevno. I sve ono što možete da nađete na pijacama, jer tada, u tom periodu sazrevaju a što je potrebno u  ishrani u letnjim danima.

ishrana-u-letnjim-danima
Ishrana u letnjim danima

Vekovima je poznata ta sprega između čoveka i prirode, jer je baš ona utiče na takvu ishranu.

Ljudski organizam u letnjem periodu, za vreme vrelih dana, prirodno traži hranu koja je lagana, koja ima u sastavu puno vode i minerala  za hidrataciju tela, jer se  baš to gubi prilikom znojenja. Ali hrana mora da sadrži smanjenu kiličinu proteina i masti.

Preporuka mleka i kiselomlečnih proizvodi je da što manje u sebi sadrže procenat mlečne masti. To su: jogurt, kefir, mleko, mladi sirevi, neslani sirevi od surutke i grčki jogurt.

Mesa koja se koriste su mlada junetina, teletina, pileće ili ćureće belo meso u vidu dva obroka u toku dana a da su takve namirnice pripremljene kao grilovane ili pečene. Izbegavati suhomesnate slane proizvode, prženu ili pohovanu hranu.

ishrana-u-letnjim-danima
Ishrana u letnjim danima

Sve vrste ribe se preporučuju u većim količinama bar jedan obrok na dan. Mogu se konzumirati ribe koje su gajene u ribnjacima, rečne ili morske. Pa ako ste na odmoru na nekom moru, isprobajte i morske plodove, pod uslovom naravno da nista na njih alergični!

Akoholna pića, gazirana pića, ali i pića koja sadrže dosta kofeina samo pojačavaju proces dehidartacije, jer stimulišu izlučivanje tečnosti iz organizma. Takođe, ova pića deluju kao stimulansi pa ometaju zdrav ritam spavanja.

Najbolja nadoknada tečnosti je pomoću izvorske ili mineralne vode koja nije hladna, već na sobnoj temperaturi (8-10 čaša/dan). Kao i nezaslađeni čajevi kojima je dodat sok od ceđenog limuna.

Primera radi u zemljama gde vrućine traju čitave godine, tradicionalno se ispijaju topli čajevi kako bi se rashladio organizam.

ishrana-u-letnjim-danima
Ishrana u letnjim danima

Sve ovo nam ukazuje da je ishrana u letnjim danima jako bitna za opšte zdravstveno stanje celog organizma. Kako unošenjem svih hranljivih materija tako i adekvatne hidratacije zbog visokih temperatura i znojenja kojim se izbacuju eletroliti.

Pa ovog leta odlučete da sami promenite svoje loše navike i pretvorite ih u dobre. Znajte da je potrebno samo 21.dan da se jedna navika ustali u vaš život, a kako je do zvaničnog početka leta još malo ostalo krenite odmah sa promenam.

sandra-pejovic-dijeteticar-nutricionista
Sandra Pejović – dijetetičar nutricionista

S poštovanjem

Vaš dijetetičar nutricionista

Sandra Pejović       

Ig: @nutricionista.sandrapejovic

Sirove voćne torte od sezonskih plodova – Zbog čega su sve popularnije?

0

Sirove voćne torte bez pečenja sve češće zamenjuju klasične deserte koji traže rernu i duge sate pripreme. Njihova popularnost leži u svežini, punom ukusu i kratkom vremenu potrebnom da se naprave. Kada želite lagan, osvežavajući kolač bez aditiva ili veće količine šećera, sirova torta je prirodan izbor.

Objasnićemo kako da upotrebite organske namirnice, napravite stabilnu bazu i krem, složite više slojeva boja i ukusa, a zatim pravilno ohladite i poslužite desert koji izgleda odlično, a priprema se bez mnogo muke.

Zašto sirove voćne torte privlače pažnju?

Glavna prednost sirovih torti jeste očuvanje nutritivnih vrednosti. Voće ostaje netaknuto toplotom, pa zadržava vitamine, minerale i prirodne arome. Još jedna važna tačka jeste tekstura. Krem od indijskog oraha, kokosa ili badema postaje svileno gladak posle kratke obrade u blenderu, dok podloga od sitno mlevenih orašastih plodova i urmi daje čvrstinu i prijatnu hrskavost.

Kada znate da torta ne sadrži rafinisane masti i da količina zaslađivača zavisi isključivo od slatkoće voća, dobijate desert koji se uklapa u savremene navike u ishrani, a pritom zadovoljava želju za poslasticom.

sirove-vocne-torte
Sirove voćne torte

Sezonsko voće kao zvezda deserta

Odabir plodova direktno utiče na ukus i boju torte. U prolećnim mesecima pijace su prepune jagoda i trešanja koje daju intenzivan crveni ton i blagu kiselost koja osvežava. Sredinom leta stižu maline, borovnice, breskve i kajsije, pa je moguće praviti torte u slojevima koji prelaze iz ružičaste u duboko ljubičastu ili narandžastu.

Kada dođe jesen, sladak miris smokve, šljive ili kruške unosi toplinu i zemljani karakter. Bitno je da plodovi budu čvrsti, bez tamnih tačkica i da su ubrani dan ranije ili istog jutra, jer prezrelo voće pušta previše soka i menja gustinu krema.

Osnova i krem bez pečenja

Baza sirove torte pravi se od mlevenih badema, oraha ili lešnika uz dodatak urmi ili suvih smokava koje povezuju smesu. Dovoljno je da orašaste plodove kratko izmiksate dok ne dobiju finu, sitnu strukturu, a zatim dodate sitno seckane urme i kašiku kokosovog ulja. Kada se ova mešavina pritisne u kalup i nakratko rashladi, dobija čvrstinu koja može da izdrži težinu krema i voća.

Krem nastaje kombinacijom indijskog oraha potopljenog u vodi preko noći i kokosovog mleka koje mu daje glatkoću. Kada se osnovna masa sjedini, dodaje se svež voćni pire. Jagoda daje nežno roze krem, borovnica dubok ljubičasti ton, a mango stvara jarki narandžasti sloj sa tropskim mirisom. Prirodna slatkoća plodova često je dovoljna, ali za neutralnije voće poput borovnice možete dodati kašiku meda ili malu količinu sirupa od agave.

sirove-vocne-torte
Sirove voćne torte

Sastavljanje slojeva

Rad sa sirovim kremom zahteva brzinu, jer se kokosovo ulje steže čim temperatura padne. Najpre se u kalup stavlja rashlađena podloga, zatim se sipa prvi sloj krema koji se poravna špatulom i prebaci u zamrzivač na desetak minuta.

Kada se taj sloj učvrsti, možete preliti drugi krem različite boje i ukusa. Ovakva tehnika stvara jasne, uredne linije na preseku. Ako želite mramorni izgled, možete drvenim štapićem lagano povući spirale u kremu pre nego što se stegne, čime dobijate nežne prelaze boja.

Čuvanje i posluženje

Sirove torte najbolje je rashladiti u zamrzivaču bar dva sata, posebno ako ih pravite dan unapred. Pre posluženja izvadite desert dvadeset minuta ranije kako bi bio dovoljno mekan za sečenje, a ipak dovoljno čvrst da reže uredne komade. Poslužite tortu lagano rashlađenu, jer tada voće zadržava svežinu, a podloga ostaje stabilna.

Ukoliko torta nije odmah pojedena, vratite ostatak u zamrzivač gde može ostati dve nedelje bez gubitka ukusa. Prilikom ponovnog serviranja dovoljno je deset minuta na sobnoj temperaturi da se torta opusti i vrati punu aromu.

sirove-vocne-torte
Sirove voćne torte

Inspiracija za kombinacije ukusa

Spoj jagode i sitno seckanog lista nane daje dodatni mirisni sloj koji podseća na letnje koktele. Malina i rendana tamna čokolada stvaraju prijatan kontrast između voćne kiselosti i kreme od kakaa. Breskva dobro reaguje na nekoliko kapi bademovog ekstrakta koji naglašava njen sosni karakter, dok smokva uz sok limete postiže harmoničnu ravnotežu slatkog i kiselog.

Kajsija postaje življa uz prah kardamoma, a kruška dobija dubinu kada se sjedini sa prstohvatom cimeta. Ovakve kombinacije pretvaraju svaku turu u novo iskustvo i podstiču kreativnost u kuhinji.

Sirove voćne torte od sezonskih plodova spajaju najbolje iz prirode i savremene kulinarske potrebe. One ne traže dugačku termičku obradu, a pružaju pun, čist ukus voća, bogatstvo orašastih plodova i vizuelnu dinamiku slojeva u boji.

Kada sledeći put ugledate korpu sveže ubranih malina ili zrelih breskvi, iskoristite ih dok su na vrhuncu i pretvorite u tortu koja će uneti radost na svaki sto. Uz malo planiranja i kratko vreme hlađenja dobijate desert koji poštuje ritam sezone i dokazuje da jednostavne tehnike mogu doneti izuzetne rezultate.

 

 

Zdravlje: Moja priča sa dušom- od mirisa sela do nauke o zdravlju

2

Zdravlje kao preduslov srećnog života. Moje ime je Tamara Božić, po struci sam strukovni nutricionista – dijetetičar, specijalista oblast javno zdravlje. Profesiju koju sam izabrala ne shvatam samo kao posao, već kao misiju da pomognem ljudima da se povežu sa sopstvenim telom, da se hrane sa pažnjom i ljubavlju prema sebi. U svom radu spajam znaje i iskustvo, nauku i intuiciju – verujući da pravi pomak  u zdravlju dolazi tek kada se čovek sagleda u celini.

Zdravlje kao preduslov srećnog života

Deo svog života odrasla sam na selu, gde sam uz svoju baku naučila ljubav prema hrani i tradiciji. Baka je bila moja učiteljica, njena kuhinja bila je mesto gde su se ređali svi recepti sa dušom. Naučila me je da hrana  nije samo obrok, već deo kulture.

tamara-bozic
Tamara Božić – zdravlje

I dan danas volim da spremam hranu, ne samo iz potrebe, već iz poštovanja prema onome što je prirodno, što je zdravo i što nas hrani na mnogo dubljem nivou. Taj osećaj poštovanja prema prirodnoj i domaćij hrani ostao je sa mnom zauvek, i danas ga negujem u svom radu – ne zaboravljajući korene, ali prateći savremena znanja.

Kao majka dve tinejdžerke koje su aktivni sportisti, znam koliko je važno pružiti zdravu, izbalansiranu ishranu koja podržava kako fizičke, tako i mentalne potrebe.

Svoj rad sam obogatila holističkim pristupom – posmatram čoveka  u celini, ne izdvajajući samo simptome, već tražeći uzroke i balans. U tu svrhu koristim i kvantnu analizu tela, kao dodatni alat koji mi pomaže da dublje sagledam energetsku i funkcionalnu ravnotežu organizma.

Fleksibilna sam u svom radu, prilagođavam se potrebama klijenata, jer verujem da zdravlje treba biti dostupno i praktično.

tamara-bozic
Tamara Božić – zdravlje

Takođe sam saradnik na manifestacijama posvećenim zdravlju i edukaciji.

Verujem da zdravlje nije samo broj na vagi, već stanje u kojem se osećamo dobro, stabilno i povezano sa sobom.

Ako osećaš da je vreme da napraviš promenu, ali ne znaš odakle da kreneš – javi se. Tu sam da salušam, posavetujem i zajedno pronađemo rešenje koje vama prija.

Svaki razgovor može biti početak nečeg boljeg. Jedan iskren razgovor može promeniti sve.

Možda ti ne treba dijeta, već razumevanje.

Ne stroga pravila, već podrška.

 Ne savršen plan, već neko da ti kaže: „Možeš“

 Tamara Božić, Strukovni nutricionista – dijetetičar

Instagram profil: @nutrit.kvantstudio

 

Film „1970.“ u režiji Darka Lungulova

0

Produkcijske kuće Papa Films i This and That Productions počele su snimanje novog dugometražnog igranog filma pod nazivom “1970.”, prema scenariju i u režiji priznatog autora Darka Lungulova.

Film „1970.“ u režiji Darka Lungulova

Smešten u šarenilo vojvođanskog sela tokom jednog nezaboravnog leta, “1970.” je emotivna, duhovita i muzikalna priča o sazrevanju i prvoj ljubavi. U središtu filma je trinaestogodišnji Draško koji, istražujući svet odraslih, doživljava prijateljstvo i romantičnu vezu sa slobodoumnom tinejdžerkom Erzikom, koja ga uvodi u hipi kulturu, bunt i muziku sedamdesetih. Njihova veza, prepuna kasetofona, tajnih snimaka i rokenrola, postaje put ka otkrivanju lične slobode i identiteta.

film-1970
Scena sa snimanja „1970“.

Snimanje filma “1970.” je veoma posebno za mene, jer je to priča inspirisana mojim odrastanjem, a koju snimam na autentičnoj lokaciji, u selu Zmajevu, gde sam proveo značajan deo detinjstva, a stvaram je zajedno sa dobrim prijateljima i talentovanim ljudima. Tako da ovo snimanje doživljavam kao svojevrsnu nagradu i radujem se svakom snimajućem danu“, izjavio je reditelj Darko Lungulov.

Glavne uloge tumače mladi glumci Andrija Femić i Lila Greguš, a igraju i Vesna Trivalić, Voja Brajović, Marko Janketić, Ivana Roščić, Radovan Vujović, Pavle Čemerikić, Marko Marković, Lujza Baba, Hermina Erdelji i drugi.

film-1970
Scena sa snimanja „1970“.

Projekat je koprodukcija Srbije, Mađarske, Luksemburga i Hrvatske. Producentkinja je Snežana van Houwelingen, direktor fotografije Đorđe Arambašić, scenografkinja Dragana Baćović, a za kostime su zadužene Zora Mojsilović i Lidija Andrić.

Projekat je podržan od strane Filmskog centra Srbije, Ministarstva kulture Republike Srbije, Autonomne Pokrajine Vojvodine, Mađarskog filmskog instituta, Luksemburškog filmskog fonda i Hrvatskog audiovizuelnog centra.

Snimanje traje tokom juna i jula 2025. godine na lokacijama u Vojvodini i Beogradu, dok se premijera očekuje 2026.

*1970.* donosi univerzalnu priču o detinjstvu, prvim ljubavima i muzici kao obliku otpora i izraza, ispričanu sa toplinom, humorom i autentičnim Lungulovljevim autorskim pečatom.

Briga o sebi – kako je praktikovati kada svi nešto traže

0

Briga o sebi je danas jedna od najvažnijih tema, naročito za žene koje balansiraju između različitih životnih uloga – majke, supruge, poslovne žene, ćerke, prijateljice. Upravo te uloge, iako ispunjavajuće, često dolaze uz prevelika očekivanja i pritisak da uvek budemo tu za druge. A kada konačno odlučimo da stanemo, odmorimo, udahnemo – često se pojavi osećaj krivice.

Zašto je to tako? I kako da naučimo da se brinemo o sebi bez tog neprijatnog osećaja?

briga-o-sebi
Briga o sebi

Zašto osećamo krivicu zbog brige o sebi?

Mnoge žene su odrastale u sistemima koji su slavili požrtvovanost, davanje bez granica i stavljanje drugih na prvo mesto. U tom kontekstu, briga o sebi se često tumačila kao luksuz, ili još gore – kao sebičnost.

U stvarnosti, briga o sebi je osnova zdravlja – i fizičkog, i mentalnog, i emocionalnog. Ona je temelj iz kog izrasta sve ostalo. Kada si ti dobro, tvoje dete, partner, kolege i svi drugi imaju tvoju stabilniju i prisutniju verziju. To nije sebičnost, to je odgovornost prema sebi i svojoj okolini.

Briga o sebi je neophodnost, ne privilegija

Zamislimo sledeću situaciju: voziš auto koji već danima pokazuje crveno svetlo za gorivo. Umesto da sipaš benzin, ti se praviš da to svetlo ne postoji – jer „nemaš vremena“. I jednog dana – auto stane. Upravo tako izgleda život bez brige o sebi.

Briga o sebi je kao to gorivo – bez nje, svi naši kapaciteti polako slabe. Zato, umesto da čekaš da pregoriš, praktikuj svakodnevnu regeneraciju. To ne znači da moraš svaki dan otići u spa-centar. To znači da osluškuješ svoje potrebe, postavljaš granice i svesno biraš da brineš o sebi.

briga-o-sebi
Briga o sebi

Kako praktikovati brigu o sebi bez osećaja krivice?

1. Redefiniši značenje brige o sebi

Briga o sebi nije „još jedna obaveza“. To je tvoj saveznik. To je prilika da budeš prisutna, povezana sa sobom i osnažena. Ona ne mora izgledati kao savršeno isplaniran dan. Nekada je to tišina dok piješ kafu. Nekada 10 minuta dnevnika. Nekada šetnja bez telefona.

2. Postavi zdrave granice

Nije tvoja dužnost da svima kažeš „da“. Granice nisu zidovi, već putevi koji te štite. Nauči da kažeš „ne“ i staviš sebe na dnevni red.

3. Prihvati da ne moraš biti sve svima

Ne moraš biti dostupna 24/7. Ne moraš sve znati. Ne moraš sve završiti. Dozvoli sebi da budeš – čovek.

briga-o-sebi
Briga o sebi

4. Stvori svoju rutinu brige o sebi

Napraviti rituale koji te hrane – fizički, mentalno i emocionalno. To može biti čitanje, journaling, joga, meditacija, odlazak kod terapeuta, smeh sa prijateljicama. Sve što ti donosi unutrašnji mir.

5. Poveži se sa ženama koje razumeju važnost brige o sebi

Zajednica koja te podržava može ti pomoći da briga o sebi postane deo tvog identiteta, a ne nešto što moraš „izboriti“. Kada vidiš druge žene koje neguju sebe bez krivice – i ti ćeš početi da veruješ da je to moguće.

Briga o sebi je najlepši dar koji sebi možeš pokloniti

Zamisli šta bi se desilo kada bismo svakog dana sebi dale dozvolu da budemo važne. Da kažemo: „I ja sam bitna.“ Da sebi pružimo nežnost, pažnju i odmor.

Briga o sebi nije nešto što treba da zaslužiš. To je tvoje pravo. I kada ga sebi priznaš, tvoj život, energija, odnosi i unutrašnji mir – procvetaće.

Zato sledeći put kad svi nešto budu tražili od tebe – zapitaj se: Šta meni sada treba? I znaj: to pitanje nije sebično. To je početak tvoje slobode.

Autor: Lidija Gajić