Home Blog Strana 227

Preventivni pregledi – rano otkrivanje raka dojke

Smatramo da je zdravlje važno životno polje, a danas pričamo o zdravlju žena. Drage dame, idite jednom ili dva puta godišnje kod ginekologa, stomatologa, oftamologa, endokrinologa itd. Čak i da rezultati pokažu negativnu sliku vašeg trenutnog zdravstvenog stanja, radite na tome da sve te smetnje eliminišite dok su u ranoj fazi, kako ne bi došlo do neželjenih komlikacija.

Preventivni pregledi osoba bez simptoma bolesti omogućuju dijagnozu u najranijem stadijumu, što u najvećem broju slučajeva znači i potpuno izlečenje.

Pregled za rano otkrivanje raka dojke

Dojke su sačinjene iz režnjeva, kanalića, vezivnog tkiva, limfnih čvorova i masnog tkiva. Od puberteta do menopauze dojke prolaze kroz više prirodnih faza i promena. Prećenje promena na dojkama vrši se samopregledom, ultrazvučnim pregledom i/ili mamografijom.

Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena kako u svetu tako i u našoj zemlji. Srbija je druga u Evropi po smrtnosti žena od ove bolesti, jer se u tri četvrtine slučajeva otkrije u kasnoj fazi. U Srbiji postoji dovoljno stručnjaka i opreme, ali se žene u malom procentu odazivaju na preglede. Doktori savetuju da je najbolje od 30. do 40. godine primeniti ultrazvuk kao dijagnostičku metodu, od 40. do 50. mamografiju, a posle pedesete na svake dve godine je obavezna mamografija.

Budite svesni svojih dojki, upoznajte se sa njima, s njihovim izgledom, razmišljajte o njima, osećajte svoje dojke kako bi ste znali prepoznati promene na njima.

Za kraj…

Za kraj je važno da nisi sama! Pogledaj ovaj video kako bi videla da možeš uraditi pregled dojki kod kuće! Svaku promenu prijavi svom izabranom lekaru.

Svrha medicine je lečiti bolest ali njen ideal je bolest sprečiti. Ukoliko je nekada pojava bolesti neizbežna, njeno otkrivanje u ranom stadijumu omogućava uspešnije lečenje. Upravo tome služe preventivni pregledi – za bolju prevenciju nastanka bolesti, za njeno rano otkrivanje i samim tim i uspešnije lečenje.

Naglašavamo da su ovo su opšte informacije, ovaj članak ne zamenjuje stručno mišljenje. Ako želite da saznate nešto više o temama iz teksta pitajte lekara. Individualne terapije se mogu dobiti samo u ordinaciji.

Autor: Jelena Vučković

Šta radite – Marina Kotevski

0

Marina Kotevski, poznato Tv lice, otkriva nam šta ona ČITA? SLUŠA? GLEDA?

Čitam?

„Ovih dana čitam „Poljubac s ukusom borovnica„, jednu od knjiga koju ću stići da pročitam do kraja tek na odmoru“.

marina-kotevski

Slušam?

„Novu Maluminu pesmu „Sobrio“, idealnu za ove letnje dane“.

Gledam?

„Naravno, @hypetv.rs „.

Marina Kotevski, tv lice

 

Kako smiriti napad panike?

0

U nekom trenutku u životu  veliki broj  nas će iskusiti napad panike.

Od paničnog poremećaja pati oko 3 % odraslih, a žene češće obolevaju.

Panični napad predstavlja iznenadan, jak strah koji se pojavljuje bilo gde i  bilo kada, a da pri tome  nije izazvan realnom opasnošću ili pretnjom. Strah koji se tada pojavljuje faktički parališe i dovodi do pojave fizičkih simptoma koji nisu posledica nikakvih fizičkih oboljenja.

SIMPTOMI koji se najčešće pojavljuju su:

  • preznojavanje
  • ubrzano, kratko, otežano disanje
  • gušenje
  • ubrzano lupanje srca
  • drhtavica
  • osećaj da gubite razum
  • hladni žmarci ili osećaj vrućine koji se pojavljuje u talasima
  • bol koji osećate u grudima
  • osećaj da ne pripadate trenutku i situaciji
  • vrtoglavica
  • muka i bol u predelu želuca
  • osećaj da gubite kontrolu nad sobom i situacijom
  • osećaj da umirete

Vreme  trajanje paničnog napada je razičito izmedju pojedinaca, ipak najčešće, napadi panike dostižu svoj vrhunac u roku od 10 minuta ili manje, a onda simptomi počinju da slabe i polako nestaju.

Za vreme trajanja napada panike, osoba  koja ga doživljava može osećati kao da se ovo neprijatno iskustvo nikada neće završiti. Iako može izgledati  da se ne može ništa učiniti osim čekati da se završi, postoje neke tehnike koje mogu da se praktikuju  da bi se smanjio uticaj neprijatnih simptoma.

Potrebno je da ukoliko već imate loše iskustvo sa napadima panike imate pripremljen  plan i redosled radnji.

kako-smiriti-napad-panike

  • Dišite duboko

Kratak, plitak dah ili gubljenje daha je simptom napada panike koji se vrlo često javlja i koji dovodi do toga da osećate kako gubite kontrolu nad sobom. Ponavljajte u sebi kako je gubljenje daha koje osećate samo privremeno. Zatim duboko udišite i  brojite do četiri.  Zadržite dah na sekundu i izdahnite opet brojeći do četiri. Nastavite ovo da ponavljate dok se vaše disanje ne stabilizuje . Ovo fokusiranje će pomoći da se zaustave i drugi simptomi.

  • Opustite mišiće

Takozvana Progresivna relaksacija mišića (PMR) je jednostavna i vrlo efikasna tehnika za savladavanje negativnh simptoma poremećaje panike i anksioznosti. Stisnite šake i brojte do deset. Nakon toga otvorite šake i pustite da vam se ruke potpuno opuste. Zatim isto to uradite sa stopalima, a potom postepeno relaksirajte svoje telo uz stezanje i opuštanje svake grupe mišića: noge, zadnjica, trbuh, leđa, ruke, ramena, vrat i lice.

  • Uzemljenje je još jedna veoma korisna tehnika

Usmerite svoju pažnju na 5 stvari oko sebe koje možete videti, 4 stvari koje možete dodirnuti, 3 stvari koje možete da čujete, 2 koje možete omirisati i 1 koju možete okusiti. Na taj način dodatno preusmeravate vaš um na nešto što se nalazi izvan vas, a to je ono što u ovakvim trenucima može da vam pomogne.

Ovo su tehnike koje mogu pomoći u kotroli pojavnih simptoma paničnih napada.

Za trajnije savladavanje i eliminisanje napada panike potrebno je zatražiti pomoć kako bi ste kroz nekoliko   nedelja ublažili a uz dobar radni savez i vaše angažovanje za par meseci i značajno smanjili ili eliminisali negativni simptomi.

Autor: Snežana Todosijević

Ukoliko želite tu smo da Vam u tome pomognemo:

063 611 909

centar.motiv@gmail.com

Motiv

Ig profil: motiv_centar_za_licni_razvoj

Rastanak i slučajni sastanak

Crvena haljina se viorila na povetarcu. Njenu kosu je nežno mrsio miris kiše koja je padala. Kao da je kiša nosila sve tragove iz njenog života. Stajala je i posmatrala ljude oko sebe. Užurbano su jurili kao i uvek.

Sve je ona videla i razne ljude, ali njega nije nigde nije bilo.

Sela je na klupicu sumornog parka želeći u drugim ljudima da nađe nešto što je podseća na njega. Ali znala je da više ga nikada neće videti. Te oči duboke kao plavetno more. Njegov miris koji je mamio gradom. Kosu koja je letala oko njega dok je hodao. On je bio sve što je ona želela.

U njemu je pronašla skrivenu snagu. Ljubav koju nije imala. Prosao je jedan mali dečak. Dok je njegova majka izgovorila nežno njegovo ime. Njoj se ledila krv. To ime je samo njegovo, a sada taj mali tako podseća na njega kao i ime. Bio je željan novih znanja i avantura. Držeći majku za ruku seo je pored nje i jeo sladoled. Posmataro je onim malim plavim okicama a ona bi mu se samo smeškala.

ljubav

Sunce je obasjavalo park koji se sijao od kiše. Ruže su na laticama imale male suze. Bože koliko je čaroban dan. Polako je ustala i krenula kući. Na putu ka kući osetila je miris pekare u kojoj bi stalno sa njim uzimala đevrek. Svartila je i uzela jedan.

Laganim koracima je nastavila dalje, ali je imala osecaj kao da je neko bio iza nje. Činilo joj se kao da i dalje oseća negde u daljini njegov miris. Okrenula se . Videla je senku i kada je nežno podigla glavu videla je njega. Rekao je „hej“ držeći đevrek u ruci. Nasmejali su se. Pitao je zar još uvek kupuje. Odgovorila je da kao u dobra stara vremena. Sa svakim novim pitanjem prišao bi joj sve bliže.

Ona je spustila glavu dok joj je srce ubrzano lupalo. Njeno lice je postalo crvene boje. Rekao joj je nežnim i tihim tonom „još uvek te volim i vreme bez tebe kao da je stalo“. Hajde budi opet deo mene da bi ovo vreme moglo ići dalje. Stojim zarobljen u međuvremenu.

Hajde da krenemo na putu ka snovima.

Da ih zajedno ostvarimo.  Jedino tako ćemo biti puno jači. Zelim da vidim jednoga dana nekog ko je pola – ti pola ja, kako nam šeta hodnicima kao i živcima. Jednu malu loknicu koja će imati oči kao ti. Stvarno mi nedostaješ. Pokušao sam da nađem tebe u drugima ali nije išlo. Sa svakom drugom bio sam dalje od osmeha i sreće. Ni jedna nije bila kao ti. Ni jedna mi nije značila kao ti. Molim te budi deo mojih snova.

Sagla je glavu i pustila suze govoreći da je dugo čekala taj trenutak. Mislila je da nikada neće doći. Zajedno zagrljeni šetali su njihovom znanom ulicom. Nadajući se da će jednoga dana tom ulicom šetati njihova mala loknica koja skakuće ulicom.

Autor: Katarina Radičević

U pravu si

0

Da li volite da čujete „ u pravu si“? Imponuje nam da čujemo tu frazu, iako od nje nema neke koristi. Osim ako postupate po tuđim željama i čekate odobravanje sa strane.

Šta me zabole uvo da l’ sam u pravu s tvoje tačke gledišta. Polazim od sebe, od svog rezona hvatam pravac. A da li se moje i tvoje upravljanje podudara, manje je važno. Naročito ako smo jedno drugom nevažni, što uglavnom jeste slučaj. Naravno da niko ne treba da bude nedodirljiv i preterano isključiv. Ali bi trebalo da postupa u skladu sa sobom i svojim uverenjima. Druge saslušaš, sebe poslušaš, ne zato što si najpametniji, nego se manje kaješ kada poslušaš sebe, pa iako pogrešiš. Jer tad ne možeš nikome reći: „ Ti si mi tako rekao.“ Ili još gore: „Ti si me ubedio.“

Sama reč kaže, beda, nemojte nikoga ubeđivati.

Treba reći svoje mišljenje, ako si upitan, u suprotnom je često pametnije prećutati. Ali i znati „podneti“ suprotno mišljenje, bez da te to poremeti. Ne možemo znati šta su drugi slušali tokom odrastanja i da li im je uopšte bilo dozvoljeno da misle. Svi smo ponekad čuli onu: „Zato što ja tako kažem!“ i ostali pokunjeni jer se naše potrebe ne čuju. Kakva „superiornost“ nemoćnih autoriteta! Ili neznanje, dođe mu na isto.

Obožavam rasprave, ali nisam svađalica. Da, da, to su dve različite okolnosti. U prvoj se razmenjuju mišljenja, argumenti i shvatanja. A u drugoj je prisutan napad, usled nerazumevanja. Saslušaću svačije mišljenje, ako sam raspoložena. Samo bez ubeđivanja ili ne daj Bože vređanja. Na to mi se okreće želudac. Koliko sam ranije volela da „ispravljam krive Drine“, toliko se sada pravim glupa. Bolje je za psihu i troši manje energije.

Šta reče, u pravu sam? Ma, pusti. Nađi ti svoju pravinu, uveliko ja gazim u svojoj traci.

Autor: Ana Milovanović

Šta radite – Branka Bešević Gajić

0

Branka Bešević Gajić, nagrađivani filmski reditelj, podelila je sa vama i sa nama svoje predloge za ovo leto. ČITAM? GLEDAM? SLUŠAM?

Čitam?

„Nijedan književnik nije tako psihološki duboko i hiruški precizno uspeo da pronikne u ljudsku dušu i pretoči sve njene tajne na papir kao što je to pošlo za rukom  Fjodoru Mihajloviču Dostojevskom. „Zapisi iz podzemlja“. Roman koji je objavio u prvoj trećini svog raskošnog književnog opusa, na filozofski, ali u isto vreme veoma intiman, ogoljeni način prikazuje duševne lomove glavnog junaka. Čoveka iz podzemlja koji se nemilosrdno poigrava emocijama i životima ljudi oko sebe. Prikazujući sve ponore ljudske duše, brutalnost i okrutnost koja se graniči sa zverstvom, Dostojevski upozorava koliko je ljudski um sposoban da potre hrišćanske vrline i preobrazi se u bezgraničnu surovost kojoj ni potpuni samoprezir nije dovoljna kazna i opomena. Dostojevski je od filozofije mogao malo da nauči, ali je zato filozofija od njega naučila mnogo. Umeo je da uteši i da potvrdi Hristove reči o iskrenom pokajanju, koje nam je svima, vanvremenski, i te kako potrebno“.

branka-besevic-gajic

Slušam?

„S obzirom da moj sin pohađa nižu muzičku školu na gudačkom odseku-instrument violončelo u klasi profesora Bojana Tirmenštajna, svakodnevno slušam njegove vežbe pa čak i tokom letnjeg raspusta mnogo se radi što je veoma dobro. Klasična muzika je lekovita i volela sam je oduvek. Priznajem da i dan danas volim kada sam u prilici da čujem onaj dobri stari rokenrol. Dok ove novokomponovane stvari ne bih komentarisala. Ne volim kič i šund, čast izuzecima, ali su izuzetno retki. Kada sam u prilici da biram moj izbor muzike definitivno zavisi od raspoloženja, ali i od povoda, ali i u jednom i u drugom slučaju to je klasika ili rokenrol“.

Gledam?

„Futuristički triler „Drugačija“ Nila Bergera (Neil Norman Burger). Prikazuje društvo  koje je prema osobinama ličnosti podeljeno na frakcije kako bi svakodnevnica funkcionisala u savršenom redu. Ekranizacija dela njujorške književnice Veronike Rot opisuje one koji se nikada nisu uklapali u većinu. Ljude koje ni po čemu nisu želeli da se ističu, ali im je predodređena  potpuno drugačija sudbina. Odlična glumačka ekipa i priča koja ostavlja bez daha doprineli su da „Drugačija“ postigne vrtoglavi uspeh“.

Branka Bešević Gajić, nagrađivani filmski reditelj