Home Blog Strana 313

Kako izaći iz uloge žrtve?

2

Ako na život gledamo kao na film trebamo se truditi da mi igramo glavnu ulogu. Biti žrtva znači svoju moć, da upravljamo svojim životom i donosimo odluke, predati drugima. Najčešće postajemo žrtva u odnosu s drugim ljudima, jer nas ne cijene dovoljno. Ne poštuju naše mišljenje, želje ni potrebe. Ponekad krivimo situacije, mogućnosti, okolnosti u kojima se nalazimo. Žrtve ne vide izlaz i uvijek imaju neki izgovor za neuspeh. Ponavljaju svoje probleme i imaju  potrebu  da ih drugi sažaljevaju. S tim gube šansu za napredak. Dopuštaju da drugi upravljaju njihovim životom. Okrivljujući druge, oduzimaju sebi mogućnost izbora. Kad jednom uđeš u ulogu žrtve započinje začarani krug iz kog je teško izaći. Lakše se je prepustiti okolnostima nego pokušati ih promjeniti. Zbog toga nosimo u sebi negativne emocije koje vremenom prerastu u razne bolesti. Nakon toga dobijamo još jaču ulogu žrtve. Kako izaći iz te uloge?

Prvi korak je prepoznati situaciju i biti iskren prema sebi. Priznati sebi da ste tu gdje jeste, ali nemojte se kriviti zbog toga, jer niste namjerno tu. Niko od nas ne bira svijestno da se nađe u toj situaciji. Drugi korak je čvrsto odlučiti da želite napustiti tu ulogu. To je za mene najvažniji korak. Obećajte sebi da ćete od sada drugačije postupati i podsjećajte se na to svaki dan. Nemojte biti strogi prema sebi, ako ste godinama bili u ulozi žrtve, neće se to tako brzo promjeniti. Odluka je najvažnija i držite se za nju. Ali znajte da je to proces koji treba vremena. Treći korak je shvatiti da imamo svaki dan izbor i moć mjenjati  svoj život. Veliki broj ljudi misli da nema izbora i ne vidi izlaz iz situacije. Ali to nije istina. Uvijek postoji izbor, samo što se bojimo odgovornosti koju nosi nova odluka. Radije ostajemo u zoni komfora koja je poznata nego da biramo nešto novo gdje ne znamo rezultat. Strah od nepoznatog treba pobijediti. Misliti i raditi drugačije, počinje od malih stvari, koje pomažu da dobijete na samopouzdanju. Slijedeći korak je preuzmite odgovornost za svoj život. Sagledajte situaciju u kojoj se nalazite i zapitajte se šta možete uraditi da se ona promjeni. Budite strpljivi sa sobom i svakim danom radite na tome i stvari će se polako mijenjati. Prihvatite i  to da neke stvari ne možemo promjeniti, ma koliko se trudili. Nismo odgovorni za druge ljude, niti njihove postupke. Ali uvijek imamo izbor kako ćemo na te stvari gledati. Ne dopustite da drugi imaju toliki uticaj na vas. I još jedna važna stvar je da znamo koliko vrijedimo i da zaslužujemo samo najbolje od života. Što više počnemo poštovati sebe brže ćemo izaći iz uloge žrtve. Kada ste svijesni svoje vrijednosti, snage i vrlina očekujete i od drugih da vas cijene. Pohvalite sebe svaki dan za postignuti uspijeh, ma koliko mali vam se činio. Probudite snagu u sebi i nagradite se za to. Dozvolite sebi da se dobro osijećate bez obzira na vanjske okolnosti.

Ako ste bili u ulozi žrtve, da bi imali više pažnje, razumjevanja, podržke, i ljubavi vjerujte da to zaslužujete i bez toga. Ako ste dobijali sve to, a izgubili moć da gradite kvalitetan život, onda nije vredelo ništa. Volite prvo sebe pa će vas i drugi voleti. Ne dopustite nikad više da drugi upravljaju vašim životom i donose odluke umjesto vas. Svatko od nas zna šta je najbolje za njega. Slušajte svoj unutarnji glas i nećete pogriješiti. Ne zaboravite da smo mi ta glavna uloga u našem filmu.

Autor: S.M.

Jesenja nega kože lica i tela

Leto je prošlo i stigla nam je divna i romantična jesen sa prelepim bojama, ali sa sobom nosi i neke posledice leta što se kože lica i tela tiče, pa samim tim i malo drugačiju negu. U razgovoru sa dermatologom Natašom Jovanović dobili smo odgovore na pitanja koja ste nam slali. U daljem tekstu možete pročitati ono što vas je najviše interesovalo.

Leto nam je donelo uživanje na suncu, ali i isušenu kožu, po negde i ispucalu, gde gde i koju tamnu fleku, naročito ako ste bili dosta izloženi suncu. Zato je sada potrebna malo drugačija nega i priprema za samu negu – ističe dermatolog Nataša Jovanović za naš magazin.

„Ono što je veoma bitno jeste da se koža lica redovno čisti. Za ovaj period preporučujem nežnija sredstva za negu bez parabena, bez silikona, po mogućstvu što prirodnija. Veoma je važno da čitate sastav proizvoda koji kupujete. Neka budu što prirodniji, jer je sada potrebno da budete nežni prema vašoj koži“.

Zanimalo nas je kako sada da se negujemo:

„Kao što sam već rekla, proizvodi treba da budu što nežniji. Osnovne stvari svakako ne treba preskakati:

-čišćenje lica

-tonik za lice

-okoloočnu kremu

-serum za lice

-dnevnu/noćnu kremu

Što se tiče pratećih koraka i proizvoda tu je piling za lice jednom ili dva puta nedeljno (takođe birajte da ne bude jak) i maska za lice takođe jednom ili dva puta nedeljno. Dobro je  uraditi i piling usana, da se ukloni izumrli sloj ćelija i dobro ih nahranite balzamom za usne. Na vam je da odaberete brendove u zavisnosti od toga šta vama odgovara i koliko novca želite da potrošite. Ono što je bitno je hidratacija i iznutra i spolja. Ako mene pitate ja sam uvek za proverene proizvode: Vishy, Eucerin, La Rosh Pose“.

Flekice od sunca možete rešiti uz pomoć preparata, ali morate biti uporni. Takvi preparati se mažu pre odlaska na odmor i nakon odmora. Nikako dok ste na odmoru i stalno izloženi suncu, jer će vam dodatno naglasiti flekice.

Preporuka našeg dermatologa, pored osnovne nege, jeste Eucerinov serum, kao i kreme baš za ovaj vid problema, kako na licu tako i na telu.

Telu je poželjno dva puta nedeljno priuštiti „suvo četkanje“. Rukavicom istrljajte celo telo pre kupanja dok vam je koža još uvek suva. Nakon toga se uobičajeno istuširajte i bogato namažite telo mlekom, jer mu je sada hidratacija neophodna – nastavlja naša sagovornica dermatolog Nataša Jovanović. Posebnu pažnju obratite na stopala (pete) laktove i kolena.

Što se tiče preparata za ličnu higijenu to je zaista stvar izbora i nikako ne možete da pogrešite ako kupujete preparate koji su u skladu sa vašom kožom lica i tela.

Ovo su bila najviše postavljena pitanja. Sledeće nedelje se ponovo družimo sa našom doktorkom, a do tada nam šaljite pitanja.

Autor: Lidija Gajić  

Sagovornica: Nataša Jovanović, diplomirani dermatolog

TRADICIONALNI CIKLUS PRAZNIČNIH FILMOVA NA KANALU DIVA OD KRAJA OKTOBRA DO POČETKA JANUARA

0

DIVA BOŽIĆ  STIŽE U OKTOBRU!

 

Beograd, 20. oktobar 2020 – Omiljen među ljubiteljima televizijskog programa, filmski marathon DIVA BOŽIĆ se vraća na ekrane. Svakog dana od 25. oktobra DIVA proslavlja novogodišnju i božićnu sezonu na najbolji način,  donoseći  božićne filmove najnovije produkcije! U planu je više od 8 prazničnih filmova dnevno, uključujući omiljene među publikom:  Veteranski Božić, Megino božićno čudo, Romansa u „Kolibi kod irvasa“, Božić u kući Brambl, Božićna zavrzlama i još mnogo toga.

Premijerni  novogodišnji i božićni flimovi emitovaće se od 25. oktobra do početka januara, utorkom i nedeljom od 16.00 i petkom od 19.40, dok će u decembru broj premijernih naslova biti povećan i za premijere subotom i nedeljom od  12.00 i 14.00.

Prva  DIVA božićna premijera ovog prazničnog ciklusa je film Božićna ljubavna priča, u nedelju 25. oktobra u 16.00, i dovodi dobitnicu Tony nagrade Kristin Chenoweth koja tumači ulogu dirigentkinje hora za mlade i treba da napiše pesmu za božićni koncert. Taj zadatak joj ometa pojavljivanje dečaka sa zlatnim glasom koji se pridružuje horu, što predstavlja iznenađenje njegovom ocu udovcu, koga tumači  Scott Wolf.

Među novim filmovima biće prikazani: BOŽIĆNA LJUBAVNA PRIČA (nedelja, 25. oktobar), zatim sledi romantični film PARTNER ZA BOŽIĆ (utorak, 27. oktobar) o mladoj ženi koja odlazi kući za praznike sa glumcem koji treba lažno da predstavlja njenog dečka, a tu je i film BOŽIĆ U HOTELU „PLAZA“ (petak, 30. oktobar) koji govori o istoričarki Jessici koja sarađuje sa zgodnim dekoraterom Nickom kako bi oživeli božićni video bilbord. U novembru izdvajamo romantičnu dramu Nostalgični Božić (6.11) o devojci iz grada koja se vraća svojim korenima u malom mestu; zatim je tu romansa Kod kuće za Božić (13.11) o organizatorki događaja koja priprema božićno gala veče; film Praznici kod kuće (20.11) bavi se kantri pevačicom Charlotte koja sreće druga svog brata, bivšeg vojnika;  a romantična komedija  Božićna želja (27.11) govori o  Maddie koja ima božićnu želju za svoju sestru.

Pratite kanal DIVA na mrežama:

Facebook: facebook.com/divaadriatv/

 

Nemam to pravo da odustanem pre vremena

0

Odluka o odustajanju od života pre vremena i pre njegovog zvaničnog kraja se ne usvaja.

Niti sama pomisao o tome ne dotiče njega i ne dopire do njega, našeg tvorca dragog Boga.

Pošto jedino Bog odlučuje o tome kada će doći naš kraj, on je nama strogo zabranio da mi sami određujemo kada želimo da sve stane, prestane ili kada mi želimo da odemo. Verovatno nam je to uskratio zato što nam je u genima da često budemo neobjektivni, prestrogi ili preblagi prema sebi. Sebični, nadobudni, surovi, pa izgleda da je ipak bolje da bira On, a ne mi.

Kada bih ja mogla da biram vreme kada ću zauvek odustati, to ili bi bilo svaki dan ili ne bi bilo nikad, zavisi od prerioda u kome se nalazim. E baš zato nemam pravo da odustanem kada ja hoću i nemam pravo da odustanem pre vremena, jer sam kao ljudsko biće pokolebljiva.

Takvi su svi ljudi u dubini svog bića bez obzira na njihova zvanja i znanja. Priroda svih ljudi je u mnoštvu stvari slična, zato ljudi nemaju pravo da odustaju pre vremena, čak nemaju ni pravo da pomišljaju i dugotrajno misle na odustajanje jer češto nemaju uvid u celokupnu sliku.

Jedino za naše samovoljno odustajanje i povlačenje od života će naš tvorac Bog imati razumevanja i strogo će to osuditi.

Autor: Milica Đorđević

Lepote Srbije: Mećavnik

0

Prošli put smo vam ispričali o Kremni, na Mokroj gori. Ovaj put vas vodimo u Mećavnik ili Drvengrad, što se nalazi isto na Mokroj Gori, a poznat je po tome što ga je izgradio Emir Kusturica za potrebe snimanja svog filma „Život je čudo“. Sam Mećavnik je napravljen kao etno-selo, a sam Emir Kusturica o njemu kaže sledeće: „ Izmislio sam grad koji izgleda kao da se u njemu uvek živelo. A nije nikad“. Pored ulaza u grad ima parking, ali je malo teže naći mesto, jer je jako popularno i uvek ima turista. Mi smo bili u letnjim danjima i čak kiša nije umanjila količinu turista. Da bi ušli u grad, ulazite kroz kapiju, gde inače i plaćate za ulazak i čim prođete nalazite se odmah na glavnoj ulici grada, koja nosi naziv „Ivo Andrić.“

Na drugoj strani ulice nalazi se mala drvena crkvica brvnara posvećena Svetom Savi. Sama crkvica je podignuta po uzoru na stare drvene hramove u Rusiji. Pored nje stoji Volga, ruska kola, te me  malo hvata nostalgija. Na ovoj ulici nalazi se suvenirnica, gde možete da kupite uspomene sa ovog mesta, mada mislim da svaki kutak ovog sela zaslužuje da vam ostane u sećanju. Pošto smo imali malo vremena, zbog lošijeg vremena, krenuli smo u naše istraživanje. Dok smo hodali po ulicama, koje nose imena raznih popularnih ljudi, kao što su: Ernesta Če Gevare, Dijega Maradone, Felinija i Bergame, Novaka Đokovića,  obraćali smo pažnju na svaki detalj i slike na kućama, te da su mi bila zanimljiva vrata „Gradski zatvor Humanizam i Renesansa“.

Što se tiče hrane, otišli smo u kafe „Konak“, koji se nalazi u ulici Dijega Maradone, pod krovom „Proklete avlije“. U samom Konako Emir Kusturica voli da popije svoju kafu. Po čemu je još poznat ovaj kafić, te da ovde možete da pijete domaća pića. Preporučujemo da probate domaće sokove.  Sam prostor je veliki, dok jedan zid ,je pretvoren u policu sa knjigama, kao u biblioteci, te da ovde možete da nađete baš raznu literaruru. Jedan ćošak u kafiću se posebno izdvaja, jer na zidu nalaze se razne crno bele fotografije, članci iz novina. Na njima su Emir Kusturica i njegovi prijatelji, poznanici, koji su posetili Konak, ili kod kojih je sam Emir Kusturica bio. Sam Konak još ima i otvoreni deo terase sa prelepim pogledom na brdo mečavnik i obližnje kuće, tako da ako nema mesta unutra, ovde isto možete da uživate. Napolju kiša baš dobro pljušti, pa se mi grejemo unutra uz njihova domaća pića, i uz jednu toplu picu ( neko je bio baš gladan, pa nije mogao da dugo čeka hranu). Zamišljamo kako ovde izgleda sve, kada je sam emir Kusturica tu, ili kad se odrzava Kustendorf, ili gledanje filma u bioskopu „Andergraund“. Kako smo se ugrejali, ne primećujemo da je kiša stala i izašlo sunve, taman da napravimo još par lepih fotografija za uspomenu. Za ljubitelje slatkiša, posetite čuvenu poslastičarnicu „Anica“. Osim Konaka, ima i restoran „Lotika“, sa nacionalnom kuhinjom, ali je poznat i po tome, što veći deo hrane je uz gazdinstva i poljoprivrede Emira Kusturice.  Što se tiče sporta, imate ovde teneski teren, bazeni, trim stazu, teretanu, saunu, te ovde možete lepo da provedete aktivan vikend, jer ovde ima baš dosta šta da se vidi, što je skriveno na prvi pogled.

Najbolje je da kombinujete posetu Mećavnika uz vožnju Šarganskom osmicom, jer onda ćete moći da doživite i osetite prave čari Mokre Gore.

Autor: Kristina Jovičić

Otvoren Festival italijansko-srpskog filma

0

Festival italijansko-srpskog filma otvoren je zvanično u Jugoslovenskoj kinoteci uz prisustvo medija i visokih zvanica. Tom prilikom prikazan je film “Izvinite? Alberto Sordi“. Reč je o biografskom televizijskom filmu koji govori o dvadeset godina života Alberta Sordija, od samih početaka do sticanja slave. U znak sećanja na ovog rimskog glumca u holu Kinoteke je priređena i izložba fotografija posvećena pojedinim trenucima iz njegove izuzetno dugačke karijere, koja se od 19. oktobra može pogledati u Muzeju jugoslovenske kinoteke (Kosovska 11). Festival se održava od 17. do 25. oktobra, u oba sedišta Jugoslovenske kinoteke u Beogradu i predstaviće filmove najnovije italijanske produkcije: „Pinokio“ reditelja Matea Garonea, koji je na ovogodišnjoj dodeli nagrada Donatelov David 2020 bio nominovan u 15 kategorija i pobedio u čak pet, „Pet je savršen broj” reditelja Igora Tuverija; „To je za tvoje dobro“ Rolanda Ravela u kome, između ostalih, igraju Marko Đalini i Izabela Ferari; „U Tor Bela Monaci nikada ne pada kiša“ Marka Bočija; „Moj brat juri dinosauruse“ Stefana Čipanija sa Alesandrom Gasmanom u glavnoj ulozi, i film „Čekajući varvare“ kolumbijskog režisera Čira Gvere za koga je produkciju radio Italijan Andrea Jervolino. Pored toga biće prikazani kultni klasični filmovi italijanske kinematografije povodom 100 godina od rođenja Alberta Sordija.

Otvaranju festivala prethodila je konferencija za medije na kojoj su govorili NJ.E. Karlo Lo Kašo, ambasador Republike Italije u Srbiji; Gabrijela Karluči, umetnička direktorka festivala; Marjan Vujović, upravnik Muzeja Jugoslovenske kinoteke; Paola Kordone, v.d. direktor Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu i Gordan Matić, direktor Filmskog centra Srbije.

Ambasador Lo Kašo je istakao da duga saradnja u kinematografiji između Rima i Beograda zaslužuje da bude obnovljena i ponovo pokrenuta. Italijanskoj i srpskoj filmskoj industriji treba da se ukažu brojne mogućnosti i važno je stvoriti uslove za susrete kao što će se desiti narednih dana na Festivalu italijansko-srpskog filma.

Prema rečima Gabrijele Karluči, zahvaljujući Festivalu italijansko-srpskog filma omogućena je distribucija filma Hotel Beograd u Italiji i u Španiji, a cilj festivala je upravo da se omogući što veća saradnja i distribucija filmova u drugim zemljama. U Srbiji imaćemo premijerno prikazivanje filma koji pretenduje za nagradu Oskar, Čekajući varvare,  što je 2. premijerno prikazivanje u svetu, jer je ovaj film do sada prikazan samo u Španiji. Reč je o filmu rađenom prema romanu Dž. M. Kucija, uz međunarodnu glumačku podelu: Džoni Dep, Robert Patinson i Oskarovac Mark Rajlans. Producent filma je Andrea Jervolino.

Kako je najavio Marjan Vujović, upravnik Muzeja Jugoslovenske kinoteke, Festival italijansko-srpskog filma će se održavati  uz poštovanje svih propisanih mera a broj raspoloživih mesta u salama je ograničen na 50 osoba.

Paola Kordone, v.d. direktora Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu, izjavila je da je industrija kulture u Italiji značajan ekonomski segment i predstavlja 6% bruto domaćeg proizvoda što je oko 95 milijardi evra i zapošljavaju milion i po ljudi.

Najavljen je sporazum o filmskoj saradnji između Srbije i Italije, a tim povodom Gordan Matić, direktor Filmskog centra Srbije, izjavio je da je velika čast za jednu malu državu kao što je Srbija da može da ima veliki ugovor sa državom Italijom o koprodukciji. Taj ugovor je neka vrsta krovnog ugovora koji će omogućiti našim stvaraocima da lakše sarađuju i nađu puteve za partnerstvo u Italiji, a takođe i italijanskim kolegama da sarađuju sa našim ljudima i da stvaraju filmove u Srbiji.

U okviru festivala biće organizovan susret između srpskih i italijanskih filmskih profesionalaca sa ciljem da se podrži međunarodna koprodukcija. Sastanku će putem video uključenja iz Italije prisustvovati italijanski profesionalci  iz oblasti filma i srpski profesionalci prisutni u sali. Govoriće se o  pokretanju malih i srednjih preduzeća u oblasti nezavisnog filma i audiovizuelne industrije, polazeći od aktuelne analize situacije u produkciji i distrubuciji u Evropi. Biće reči i o predstojećem Sporazumu o italijansko-srpskoj filmskoj koprodukciji kao i o drugim mogućim koprodukcijama, s ciljem da se italijanskom i srpskom nezavisnom filmu da međunarodna dimenzija. Na platformi TATATU biće moguće pogledati obraćanje italijanskih profesionalaca iz filmskog sektora.

Festival organizuju Kulturna asocijacija Excellence International u saradnji sa  Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu, Jugoslovenskom kinotekom, Ministarstvom kulturnih dobara, kulturnih aktivnosti i turizma Italije (MIBACT), Institutom Luče/Činečita i Eksperimentalnim filmskim centrom.

 

Fotograf: Irina Duplevskaja