Home Blog Strana 291

TOP 3 SAVETA ZA NEGU KOŽE TOKOM ZIME

Sa dolaskom zimskog vremena dolaze i brojne promene koje naša koža (ne)trpi. Iritacija, isušivanje i perutanje samo su neke od pojava koje uočavamo kada se malo bolje zagledamo u svoju kožu. Iako nam u tom trenutku bujaju mnoga negativna osećanja, u glavi nam se javlja samo jedno pitanje: KAKO DA DO OVOGA NE DOĐE?

Magazin SHINE vam donosi tri najbolja saveta koji će pomoći u negovanju kože tokom zimskih meseci:

HIDRATACIJA, HIDRATACIJA, I SAMO HIDRATACIJA!

Vaša koža tokom zime gubi na vlažnosti, zato joj je hidratacija neophodna. Da biste svojoj koži nadoknadili vlažnost koristite kreme koje pored hidratantnih supstanci sadrže i ulja. Masnoća u kremama predstavlja dobru barijeru koja ne dozvoljava odavanje vode. Neki od najkorisnijih sastojaka koje zimske kreme treba da sadrže su masne kiseline, urea, glicerol, razni vitamini itd. Odgovarajuću kremu za vaš tip kože obavezno nanosite posle umivanja i tuširanja, ali i pre izlaska iz kuće.

RECITE “NE” (PRE)TOPLIM KUPKAMA!

Vrela voda prilično isušuje kožu uklanjajući prirodne masnoće koje se luče. Zato je najbolje da se tuširate mlakom vodom i pri tome ne koristite jake antibaterijske sapune. Neposredno nakon tuširanja kožu nahranite nekim dobrim mlekom za telo. Već posle nekoliko nedelja primetićete zahvalnost koju vam pruža vaša koža.

JEDNOM NEDELJNO ODRADITE PILING KOŽE!

Piling kože uklanja mrtve ćelije i omogućava bolji prodor hidratantnih sastojaka. Treba ga sprovoditi jednom nedeljno. Ukoliko vam je koža izrazito dehidrirana, izbegavajte oštre pilinge i proizvode koji sadrže alkohol u sebi. Ukoliko pak želite nešto profesionalniji piling, možete otići u dermatološku ordinaciju gde će vam se uz pomoć hemijskog pilinga zadebljala koža zameniti novim i mladim slojem, koji je znatno bogatiji kolagenom i elastinom.

Autor: Iva Jevtić

Izvor: Dermatim.net

Čitamo: “Moja borba” (prvi tom)

0

Sećanja iz detinjstva nas prate kroz ceo život, mazeći nas kao omiljeno ćebe ili pak nekad i žuljajući kao kamenčić u cipeli. Na ta sećanja nismo mogli da utičemo, uticali su drugi, naši roditelji. Neki uspeju da zaborave loša, a da pamte samo lepa sećanja i njima svaka čast. Neki drugi samo ne žele da zaborave i nikad im ne oproste za grube reči, proplakane noći i udarce.

Karl Uve Knausgor je naš savremenik, Norvežanin, koji je napisao monumentalno delo koje je stalo u šest tomova. U svom delu koje se zove “Moja borba”

opisuje svoj život do najsitnijih detalja. Da, to jeste autobiografija, ali ona ogoljena do kraja, priča koja ništa nije sakrila od čitalaca. Karl Uve je pre nego što je počeo sa objavljivanjem tražio odobrenje svih ljudi koje pominje u romanu. Nije zamenio ni jedno ime i on je glavni junak svog romana, tj. njegovo trvenje između života pisca i života običnog čoveka koji ima porodicu i decu.

U prvom tomu Karl Uve nas lagano uvodi u svoj život, ali stalno skačući sa jednog događaja na drugi. Retrospektiva u prvom tomu ima posebno mesto i ne bi se na drugi način stvorio takav emotivni naboj.

Naš junak je imao bolji odnos sa majkom nego sa ocem, još iz ranog detinjstva. Pokušavao je da bude čvršći i da bude po meri svog oca, ali u tome nije uspevao. Kao dete je često plakao i već je tada pokazivao svoju umetničku crtu, koja njegovog oca nije zanimala. Njegov otac je više pažnje poklanjao svom drugom sinu Ingveu.

Otac je u jednom trenutku njihovog detinjstva napušta majku, zbog druge žene. Sećanje na taj događaj u njemu su budila različita osećanja, od tuge, besa ali i do osećaja slobode i smeha. Da, jako ga se plašio i kada bi nešto uradio što otac nije smatrao primerenim bio bi kažnjen. Sećanje na njega se uvek temeljilo na ruku koja drži flašu.

Kako je rastao nije mu nedostajao, povremeno su se čuli, ali ne kao otac i sin, već kao dve osobe koje se samo obaveštavaju o životnim događajima. Godine su prolazile Karl Uve je završio studije, brak sa Tonje i upoznao Lindu, dok je njegov otac imao još jedno dete i još jedan brak iza sebe. Njegov otac je ponovo počeo da živi sa bakom.

Posle nekoliko godina su mu samo javili da je umro. Nisu naveli ni kako je umro ni šta se desilo. Krenuo je sa Ingveom da ga sahrane, iako nije želeo opet da ga vidi, čak ni mrtvog.

Šta zatiču kada dolaze kod bake?

Zašto ga je baka branila?

Zašto je i ona počela da pije?

,,Srcu je život jednostavan: kuca koliko može. Onda stane.” Ovo je knjiga koja će vas uvući u Knausgorov vrtlog i nećete stati dok ne pročitate i poslednji deo.

Autor: Dragana Milutinović

Praznični običaji u svetu (1.deo)

0

Novogodišnji i Božićni praznici proslavljaju se različito širom sveta. Veoma mi je zanimljivo da neki običaji mogu da budu isti u državama koje su na dva kraja sveta, a da se u potpunosti razlikuju u državama koje se nalaze jedna u blizini druge. Razmišljala sam malo o ovome, a onda sam odlučila da pitam svoje prijatelje iz drugih država kako se to kod njih proslavljaju praznici, pa vam danas pišem o tome kako se Božić i Nova godina slave u Španiji, Francuskoj, Poljskoj i Gruziji.

Španija

U Španiji deci poklone ne donosi Deda Mraz, nego tri mudraca (Los Reyes Magos). Iako slave katolički Božić, deca poklone ne dobijaju 25. decembra, nego 6. januara na katolički praznik Sveta tri kralja ili Bogojavljenje. Ovaj praznik označava kraj proslavljanja 12 dana Božića i posvećen je mudracima Baltazaru, Melkioru i Gašparu.

Španska božićna lutrija je najveća na svetu i postoji od 1812. godine. Svake godine dobitnicima se isplati više od tri milijarde evra. Iz tog razloga ova lutrija poznata je i  kao El Gordo – „onaj debeli“. Listići za lutriju počinju da se prodaju već u julu, a izvlačenje je 22. decembra. Većina građana učestvuje u lutriji, a dobitnike izvlače učenici jedne škole u Madridu. Kada izvuku broj dobitnika i iznos nagrade koju on osvaja, deca ih ne pročitaju, nego ih otpevaju.

Kada na dočeku Nove godine otkuca ponoć Španci jedu 12 zrna grožđa, kako bi se oprostili od prethodne godine i u narednoj godini imali 12 uspešnih meseci.

Francuska

Francuzi za Božić prave poseban kolač, bûche de Noël, koji izgleda kao cepanica drveta. Nekada se ovaj naziv odnosio na badnjak koji je spaljivan na ognjištu kao deo proslave Božića. Nakon što je ovaj običaj prestao da se primenjuje, a kao podsetnik na prošla vremena, pravi se kolač istog oblika kao badnjak.

Francuzi 6. januara prave desert kraljevska galeta (galette des rois). Ovaj kolač služi se dvanaestog dana Božića kako bi se proslavilo Bogojavljenje, verski praznik u znak sećanja na dolazak tri mudraca. U kolaču se sakrije mala figurica kralja i onaj ko je pronađe kralj je kuće tog dana i može da bira ko će od ukućana vladati sa njim.

Poljska

Za Božić Poljaci služe 12 jela koja simbolizuju 12 apostola.

Ispod stola se stavlja slama kao podsetnik na štalu u kojoj se Isus rodio, a Božićni stolnjak treba da bude beo kao simbol čistote Marijine.  Za stolom se uvek ostavlja jedno prazno mesto. Za ovo postoje dva razloga – ukoliko im dođu gosti i kako bi se sačuvala uspomene na sve koje su izgubili u toku te godine.

Mnogi Poljaci ne počinju da večeraju 24. decembra dok se prva zvezda ne pojavi na nebu, kao podsetnik na Vitlejemsku zvezdu. Nakon molitve, a pre jela, porodica deli oplatek, oblatnu napravljenu od brašna i vode. Ovo simbolizuje pomirenje.

U nekim delovima Poljske deci poklone donosi Sveti Nikola, a u nekima Gwiazdor, mali anđeli ili beba Isus.

Gruzija

Meklve je prvi gost koji posećuje kuću posle dočeka Nove godine. Porodice uglavnom pozivaju ljude za koje znaju da imaju sreće i da su veseli, jer se veruje da osobine prvog gosta utiču na to kakva će naredna godina biti za tu porodicu.

Osim jelke, u nekim delovima Gruzije se tokom praznika kiti i chichilaki. Napravljen je od grana lešnika, koje se stružu kako bi imale kovrdžave končiće i ličile na jelku. Chichilaki se obično ukrašava cvećem i suvim voćem.

Autor: Milica Barać

Šta očekujem od iduće godine

0

Ostalo je još nekoliko dana do Nove godine. Mislim da smo svi zahvalni da se ova teška godina bliži kraju.Veliki broj nas bi rekao da se više nikad ne ponovi. U decembru smo skloni tome da promatramo kakva je bila i pravimo planove i želje za predstojeću godinu. Dijeca su ta što pišu pismo Dijeda Mrazu u kojem mu iznesu sve svoje želje. Odrasli bi isto tako trebali da popišu svoje želje i planove. Stavljanjem želja na papir, kreiranjem plana mi ih konkretizujemo i usmeravamo energiju za njihovu realizaciju. Šta ja planiram za iduću godinu?

Na prvom mijestu je provoditi više vremena sa porodicom i ljudima do kojih mi je stalo. Tek sad kad nam je okupljanje zabranjeno, shvatamo koliko ono vrijedi i ne može se nadoknaditi nikakvim materijalnim stvarima. Slijedeće što očekujem od života je više zdravlja, ljubavi, blagostanja. Jedna od važnijih želja je da počnem pisati knjigu. Želim putovati u zemlje u kojima nisam nikad bila. Naravno i ja kao i većina nas planiram hraniti se zdravo, piti više vode, baviti se sportom. Prestati biti stroga prema sebi i tražiti uvijek dobro u ljudima. Ako se neko loše poneo prema meni i povredio me, prestaću da ga opravdavam, nego prihvatiti da postoje takvi ljudi. Ne želim više odlagati stvari koje mogu uraditi odmah. Neću se više brinuti o tome šta drugi misle o meni i neću više ćutati kad mi nešto ne odgovara. Prepuštam se životu i prihvatam da se on ne može isplanirati. Dobro je važne odluke i želje jasno definisati. Međutim ako se ne ostvare, osijećamo pritisak, razočarenje i negativne emocije. Zato ću prvo biti zahvalna na svemu što već imam i otvorena za sve novo što mi dolazi. Voljeti sebe i vjerovati u svoje sposobnosti. Uživati u malim stvarima. Biti sebi prioritet.

Ako me je nečemu naučila ova godina, onda je to, da često želimo stvari koje nam uopšte nisu potrebne. Jedan mudri čovjek je rekao, da je velika razlika između onog što želimo i onog što očekujemo. Ako nešto očekujemo, onda smo sigurni da ćemo to i dobiti i veće su šanse, nego kad nešto samo želimo. Svi mi imamo hrpu želja koje želimo godinama, a još uvijek se nisu ostvarile. Pomirili smo se s tim da će to možda zauvijek ostati samo želje. Ja sad očekujem da život radi za moje najveće dobro i da će mi se u Novoj godini dešavati samo pozitivne stvari.

Autor: S.M.

Kako se rešiti prehlade: Šta deluje, a šta ne?

0

Kako se rešiti prehlade je vrlo često pitanje pogotovo u zimskim mesecima. Ustvari, ne postoji lek za prehladu. Ali neka istraživanja pokazuju da neki prirodni lekovi protiv prehlade pomažu da se brže osećate bolje? Otkrićemo vam šta je efikasno – a šta baš i nije.

Ono što je sasvim sigurno je da je jačanje imuniteta najvažnije.

Prirodnih preparata zaista ima mnogo, ali koji su efikasni? Ništa ne može izlečiti prehladu dok se organizam sam ne izbori sa tim. Ali neki lekovi i prirodni preparati mogu vam olakšati simptome i sprečiti da se osećate baš loše. Evo pregleda nekih od njih i onoga što se o njima zna.

Lekovi protiv prehlade koji deluju

Ako se prehladite, možete očekivati da ćete biti bolesni jednu do dve nedelje. To ne znači da morate baš patiti. Evo nekoliko saveta koji će vam pomoći da se osećate bolje:

Ostanite hidrirani. Voda, sok, bistra supa ili topla limunada sa medom pomažu u popuštanju simptoma i sprečavaju dehidraciju. Izbegavajte alkohol, kafu i gazirane sode, koji mogu pogoršati dehidraciju.

Odmorite se. Telu je potreban odmor da bi se izlečilo.

Umirite upalu grla. Grguljajte slanu vodu nekoliko puta na dan (1/4 do 1/2 kašičice soli rastvorite u čaši tople vode). Ovo može privremeno ublažiti bolno grlo ili osećaj grebanja. Nemojte ovo primenjivati kod dece mlađe od 6 godina jer verovatno neće moći pravilno ispirati grlo na ovaj način.

Takođe možete isprobati sprejeve za upalu grla, pastile ili tvrde bombone. Budite oprezni kada deci dajete pastile ili tvrde bombone jer se mogu zadaviti. Ne dajte pastile ili tvrde bombone deci mlađoj od 6 godina.

Izborite se sa zapušenim nosem. Slane nazalne kapi i sprejevi se izdaju bez recepta i mogu pomoći u ublažavanju začepljenosti nosa.

Kod novorođenčadi stručnjaci preporučuju stavljanje nekoliko kapi fiziološkog rastvora u jednu nozdrvu, a zatim nežno usisavanje sadržaja te nozdrve špricem ili sisaljkom. Fiziološki rastvori mogu se koristiti i kod starije dece.

Ublažite bolove i skinite temperaturu. Za decu od 6 meseci ili mlađu, dajte samo paracetamol. Za decu stariju od 6 meseci dajte ili paracetamol ili ibuprofen. Pitajte lekara vašeg deteta za tačnu dozu prema uzrastu i težini deteta.

Odrasli mogu uzimati paracetamol, ibuprofen ili aspirin.

Budite oprezni kada dajete aspirin deci ili tinejdžerima. Iako je aspirin odobren za upotrebu kod dece starije od 3 godine, deca i tinejdžeri koji se oporavljaju od malih boginja ili simptoma sličnih gripu nikada ne bi smeli uzimati aspirin. To je zato što je aspirin povezan sa Reieovim sindromom, retkim, ali potencijalno životno opasnim stanjem takve dece.

Osim lekovima postoji i mnogo prirodnih načina kako skinuti temperaturu. Jabukovo sirće, krompir, topla kupka, samo su neki od njih.

Pijuckajte tople tečnosti. Lek protiv prehlade koji se koristi u mnogim kulturama je uzimanje toplih tečnosti, poput pileće supe, čaja ili toplog soka od jabuke. To može biti umirujuće i može olakšati disanje i povećati protok sluzi. Na taj način ćete ga lakše izbaciti.

Probajte i med. Med može pomoći kod kašlja kako kod odraslih tako i kod dece starije od 1 godine. Probajte ga u toplom čaju.

Dodajte vlagu u vazduh. Isparivač ili ovlaživač vazduha može dodati vlagu u vaš dom, što može pomoći kod zapušenog nosa. Menjajte vodu svakodnevno i čistite uređaj prema uputstvima proizvođača.

Uzimajte lekove samo prema uputstvima. Neki lekovi protiv prehlade sadrže više sastojaka, poput dekongestiva i ublaživača bola, pa pročitajte nalepnice na lekovima protiv prehlade koje uzimate kako biste bili sigurni da ih ne uzimate previše.

Lekovi protiv prehlade koji ne deluju

Lista neefikasnih lekova protiv prehlade je duga. Neki od najčešćih koji ne deluju su sledeći:

Antibiotici. Oni napadaju bakterije, ali nisu od pomoći protiv virusa prehlade. Izbegavajte da tražite ode lekara antibiotike zbog prehlade ili da koristite stare antibiotike koji su vam pri ruci. To nikako ne radite. Nećete brže ozdraviti, a neprimerena upotreba antibiotika doprinosi ozbiljnom i rastućem problemu bakterija otpornih na antibiotike.

Lekovi protiv prehlade i kašlja bez recepta za malu decu. Neki lekovi za prehladu i kašalj mogu kod dece izazvati ozbiljne, pa čak i opasne po život neželjene efekte. Razgovarajte sa detetovim lekarom pre nego što date bilo koji lek.

Lekovi protiv prehlade bez čvrstih dokaza o delovanju

Uprkos nekim studijama, naučnici još uvek nemaju konkretne dokaze o delovanju vitamina C i ehinacee na prehladu. Ali iskustva konzumenata govore da oni ipak imaju uticaja. Evo nekih od njih:

Vitamin C. Čini se da uzimanje vitamina C obično neće pomoći prosečnoj osobi da spreči prehladu.

Međutim, neke studije su otkrile da uzimanje vitamina C pre nego što simptomi prehlade počnu, mogu da skrate period trajanja simptoma. Vitamin C može koristiti ljudima koji su izloženi velikom riziku od prehlade zbog čestog izlaganja kolektivu, npr. deci koja tokom zime pohađaju vrtić.

Ehinacea. Rezultati studije o tome da li ehinacea sprečava ili skraćuje vreme prehlade su različiti. Neke studije ne pokazuju nikakvu korist. Druge pokazuju neko smanjenje težine i trajanja simptoma prehlade kada se uzimaju u ranim fazama. Različite vrste ehinacee korišćene u različitim studijama mogle su doprineti mešovitim rezultatima.

Čini se da je ehinacea najefikasnija ako je uzmete kada primetite simptome prehlade i nastavite da je uzimate 7 do 10 dana. Bezbedna je za zdrave odrasle osobe, ali može imati kontraefekte uz mnoge druge lekove. Zato pre uzimanja ehinacee ili bilo kog drugog dodatka, obratite se svom lekaru.

Cink. Nekoliko studija sugeriše da suplementi cinka mogu smanjiti dužinu trajanja prehlade. Ali istraživanja su pokazala mešovite rezultate o cinku i prehladi.

Neke studije pokazuju da pastile od cinka ili sirup smanjuju dužinu trajanja prehlade za oko jedan dan, posebno kada se uzimaju u roku od 24 do 48 sati od prvih znakova i simptoma prehlade.

Cink takođe ima potencijalno štetne neželjene efekte ako se uzima na svoju ruku. Razgovarajte sa svojim lekarom pre nego što razmotrite upotrebu cinka za sprečavanje ili smanjenje trajanja prehlade.

Čuvajte se

Vrlo često prehlada može uticati da se osećaju veoma loše. Lekova je bezbroj i uvek možete isprobati baš onaj  najnoviji, ali najbolje što možete učiniti za sebe je da se zaista brinete o sebi. Odmarajte se, pijte dovoljno tečnost, zdravo se hranite i održavajte vazduh oko sebe vlažnim. Takođe, ne zaboravite da često perete ruke.

Autor: Ljiljana Bugarin

Zašto ste „meta“ manipulatora?

0

Primećujete da ste okruženi ljudima koji  pokušavaju manipulisati vama? Osećate se kao da vas konstanto isorišćavaju? Ili vas  emocionalno iscrpljuju i posle interakcije sa određenim ljudima se osećate kao isceđena krpa?

Ukoliko su vaši odgovori potvrdni,  zaključujete da ste iz nekog razloga primamljivi  ljudima koji su manipulatori ili emocionalni paraziti.

Ne postoji univerzalan razlog za to, ali ove dve osobine  vas bez sumnje čine prijemčivim za takve ljude:

*Nesigurni ste u sebe i svoje postupke.

Manipulatori su poznati po izoštrenom njuhu  na nesigunost ljudi i nanjušiće vas vrlo precizno, baš kao ajkula kap krvi u okeanu.  Ako pokažete nesigurnost, zveri će se stvoriti u najkraćem roku, da vas angažuju za ispunjavanje njihovih cijeva i želja, kad već lutate na svom putu.

Takođe, ako ste nesigurni u svoje postupke, šaljete poruku očajničkepotrebe za validacijom, što će manipulator vrlo rado iskoristiti.

*Empatični ste i volite da brinete o drugima.

Ukoliko se empatični, volite spašavati ljude i pomagati im, posebno ako ste u pomagačkim profesijama – to manipulator prepoznaje kao pogodno tlo za postavljanje svojih pravila. A „emocionalni parazit“ jedva čeka da se neko brine o njemu i da nesmetano iskaljuje svoje  emotivno smeće. Bez ikakvih posledica, jer empata će, po njihovoj  pretopstavci, oprostiti  sve.  Empata će lakše pasti na suze, patnju i ostalu patetiku koju  se  manipulator teatralno sprema da izvede čim mu zatreba.

Ukoliko ste sebe prepoznali

– Zagrlite svoje nesigurnosti,  jer svaki čovek ih ima. Nemojte gušiti empatiju, to je ono što nas čini ljudima sposobnim da vole i osećaju druge. Ona je divna i čini naše živote bogatijim i intenzivnijim.

Ono što treba da radite je da naučite da postavite zdrave granice. Pomažite ljudima, osećajte ljude,  to če vas oplemeniti  i učiniti boljom osobom.  Ali onima kojima je pomoć zaista potrebna. Nesigurnosti i empatiju  koristite  na putu ka svom razvoju, jer ako imate jasan  svoj put i pravac, manipulator će vas lako zaobići.

Autor: emocionalno.osnazivanje