Home Blog Strana 288

Kako negovati kožu nakon 40. godine

0

Koža pamti sve i ona je ogledalo našeg načina života. Kako starimo ona se prirodno mijenja. Smanjuje se proizvodnja elastina, opada nivo hijaluronske kiseline koja je zaslužna za hidraciju, pa koža postaje suvlja i dehidrirana. Ćelije se sporije regenerišu. Rezerve kolagena se gube i zbog toga se ona opušta i gubi volumen. Znači krajnje je vrijeme da se ozbiljno posvetimo nezi kože kako bi joj vratili mladelački izgled.

Prvi korak je ujedno i najvažniji, a to je temeljno čišćenje lica ujutru i naveče. Važno je da izaberete proizvod za čišćenje koji će odgovarati vašoj koži. Izbijegavajte agresivne proizvode koji sadrže alkohol, kako kožu ne biste učinili još suvljom. Ukoliko imate masnu kožu izbijegavajte proizvode na bazi ulja. Za čišćenje lica možete izabrati losion, mleko za lice ili miceralnu vodu, ovisno od toga šta prija vašoj koži.

Nakon toga nahranite kožu antioksidansima, koji će pomoći da izgleda sveže i odmorno. To možete učiniti korišćenjem seruma za lice sa vitaminima. Trebao bi da sadrži vitamin C, A ili E. Maske za lice protiv bora trebali bi koristiti minimum dva puta u sedmici kao i piling. Masaža lica poboljšava cirkulaciju i smanjuje otečenost.

Jedna od važnijih stavki je efikasna krema za lice. Osnovno pravilo je da odgovara vašem tipu kože. Ona bi trebala da posjeduje sve one sastojke koje vremenom gubimo. Jedni od njih su Retinol, Koenzim Q10, Kolagen, Kreatin, Vitamini i AHA kiseline. Svaki od ovih sastojaka ima svoje dejstvo. Postoje takođe kreme koje sadrže peptide koji podstiču proizvodnju novog i nadoknadu izgubljenog kolagena koji učvršćuje strukturu kože i ublažuje tamne kolutove oko očiju. Njih nalazimo najviše u noćnim kremama tako da nam ona treba biti prioritet. Takođe je veoma važno koristiti kremu za područje oko očiju i usana, jer upravo tu se pojavljuju prve bore. Vrat i dekolte otkriva naše godine, tako da zahtjeva posebnu njegu. Ona treba da pruži dugotrajnu hidraciju i održava kožu mekanom i elastičnom. Zaštitni faktor isto tako igra ulogu u njezi. UV zraci su jedan od glavnih krivaca za razgradnju kolagena. Maske i ampule su odličan način da zadovoljimo potrebu kože. Za sve one koji sebi ne mogu priuštiti profesionalne tretmane kod kozmetičara odredite jedan dan u mijesecu samo za njegu. Životni stil kao i način ishrane uveliko određuje kako  će vaša koža izgledati u četrdesetima. Zato se potrudite da izbjegavate stres i mislite pozitivno.

Budite strpljivi i redovno koristite sve ove savjete.Ako ne vidite odmah razliku, to ne znači da se ne dešavaju pozitivne promjene unutar vaše kože. Važno je da ste ustrajni i uspijeh ne smije izostati.

Autor: S.M.

Čemu nas mogu nauciti osobe sa invaliditetom? Kako biti dobar čovek? (treći deo)

Često nam se dešava da u životu ne znamo kako biti dobar čovek. Znamo to nekako tamo negde u teoriji, ali kada dođe do praktične primene to teorisko znanje ne znamo da primenimo na pravi način. U narednim redovima ovog teksta moći ćete da pročitate neka realna iskustva i mišljenja raznih grupa ljudi, osoba sa invaliditetom, kao i dece, na temu – Kako biti dobar čovek.

Gordana S. – disrofija mišića – Predsednica udruženja distrofičara Jablaničkog okruga

“Biti dobar čovek uopšte nije teško. Razmišljaš o lepoti življenja, ispuniš srce pozitivnom energijom i na sve gledaš sa puno ljubavi. Što znači da moraš imati puno poštovanja prema sebi pa onda i prema drugima, a da pritom ne budeš ni malo egoističan, da ne mrziš nikog niti da zavidiš, jer mržnja i zlo stvaraju lošu osobu. Dobar čovek je uvek kritičan prema sebi, on je nenametljiv, tih, umeren, pomaže drugima, ima plemenito srce. On je ispunjen i ostvaren kad učini dobro delo i pomaže druge ljude, sija i nosi sreću u sebi, usrećuje druge – To su veliki ljudi. Malo ih je, ali ih ima”.

Tina D. – Koordinator u nacionalnoj organizaciji osoba sa invaliditetom.

“Dobrog čoveka ćete lako prepoznati. Sa dobrim čovekom uvek znate na čemu ste. Dobar čovek je svestan svojih potreba i želja. Dobar čovek komunicira jasno i direktno sa drugim ljudima. Otvoreno govori šta hoće a šta ne. To isto pravo daje drugima. Dobar čovek ume da sluša druge ljude, dobar je prema sebi i prema drugima. Raduje se kada daruje i kada ga daruju”.

Ana R. 21.god.

“Dobrota i ljubav su blago. Tako je i dobar čovek pun ljubavi blago. Dobrota čoveka je najsavršeniji oblik inteligencije. Veličina čoveka ne leži u bogatstvu i moći već u njegovoj dobroti”.

Vlatko M. 36. god. i Jasmina M. 42. god.

“Od vajkada se ljudi dele na ljude i neljude. Dobar čovek je sve ono suprotno od lošeg. Krase ga nesebičnost prema svima i svemu, prema prijateljima i neprijateljima, prema životinjama i biljkama. Dobar čovek se odriče nesebično svega da bi nekome ulepšao bar jedan minut života.

Da li vredi biti takav nisam kompetentan da kažem. Danas kažu budala i dobar su braća. Sve prave vrednosti su izvorne, tako da dobri i neiskvareni ljudi su sa izvornom kulturom. Sveti oci će dati odgovor na sve.  Da bi dobar čovek bio dobar mora krenuti da ispravlja sitne stvari u svom ponašanju. Jer živimo u svetu koji stvara grehe i stavlja nam ih na pleća ako ne vodimo računa o tome kakvi smo. Zato nam je potreban ogroman trud i rad na sebi, na psihičkom i duhovnom stanju”.

Aleksandra K. 28.god. – Student Filološkog fakulteta

“Dobrota je ono suštinsko u svakom čoveku, samo se vremenom kod nekih ljudi usled određenih događaja, a nekad i pod uticajem okruženja, to izgubi. Zapravo ne izgubi se već postane potisnuto. Čini mi se da su glavne odlike dobrih ljudi empatija i nesebičnost. Svaki put kada učinimo neko dobro delo, kada uputimo nekom prolazniku osmeh, pomognemo staroj baki da pređe ulicu, pokazujemo i sebi i drugim ljudima da je dobrota zaista neophodna ovom svetu. Konkretni savet za očuvanje dobrote u sebi, čitanje Biblije i poštovanje deset Božijih zapovesti. Ako vam se nahvatala paučina na dobrotu, pravac manastir gde se priča o duhovnim ljudima”.

Ovo je treći i poslednji deo ovog teksta. Hvala svima koji su mi dali svoju izjavu za ovaj tekst.

Ponosna sam na svaku izjavu koju sam dobila. Nadam se da smo uspeli da donesemo malo optimizma, vedrine i nade u svakodnevnicu mojih čitalaca. Da smo pokazali jednu blistavo čistu sliku ljudskih duša i u današnjim vremenima, u kojima se govori da su ljudi izgubili duše i da nas je dobrota napustila.

To je bila svrha svih odgovora koje ste u ova tri dela ovog teksta mogli da pročitate.

Autor: Milica Đorđević

 

Cineflix Rights prodao prava na seriju Wynonna Earp (sezone 1-4) NBCUniversal International Networks-u u Evropi

0

Treća i četvrta sezona imaće premijere na teritorijama SYFY/SCI FI tržišta

Serija Vajnona Erp, četvrtkom od 21.00, po dve epizode, od 4. februara na SCI FI kanalu.

Cineflix Rights je potpisao sporazum sa NBCUniversal International Networks kojim će sve četiri sezone kultne serije o natprirodnom, Vajnona Erp, biti emitovane na svim kanalima posvećenim naučnoj fantastici na Pirinejskom poluostvu, u Francuskoj, Nemačkoj, Austriji i Švedskoj (SYFY), kao i Poljskoj i na Balkanu (SCIFI), pošto serija počne sa prikazivanjem na MIPCOM Online+.

Vajnona Erp (sezone1-4, 49×60’, IDW Entertainment, Cineflix Studios, i SEVEN24 Films za SYFY US i CTV Sci-Fi Canada) osvojila je mnoge nagrade i predstavlja seriju punu naučnofantastične akcija koja prati praunuku Vajata Erpa u njenoj borbi protiv demona i drugih natprirodnih bića.

Seriju Vajnona Erp, koja je 2018. godine osvojila nagradu E! People’s Choice Award za omiljenu naučnofantastičnu seriju, kreirala je Emily Andras, glavnu ulogu igra Melanie Scrofano (Bad Blood), a pored nje glume i Tim Rozon (Schitt’s Creek), Dominique Provost-Chalkley (Avengers: Age of Ultron) i Katherine Barrell (Workin’ Moms).

James Durie, direktor igranog progama u Cineflix Rights izjavio je: „Izuzetno nam je zadovoljstvo što ćemo ovim sporazumom nastaviti partnerstvo sa NBCUniversal International Network. Serija Vajnona Erp je postala kultni hit širom Severne Amerike sa ogromnim brojem fanova i značajnim prisustvom na društvenim mrežama i uzbuđeni smo što ćemo ovim sporazumom steći nove ’Erpovce’ širom sveta i započeti emitovanje na MIPCOM-u.“

Lee Raftery, upravni direktor za EMEA regiju i direktor marketinga u NBCUniversal International izjavio je: „Vajnona Erp će se savršeno uklopiti u program našeg kanala posvećenog naučnoj fantastici. Serija je izuzetno popularna među fanovima ovog žanra i uzbuđeni smo što možemo da ponudimo sve četiri sezone publici širom Evrope koja je željno iščekuje.“

Četvrta sezona serije Vajnona Erp započela je svoje emitovanje na kanalu SYFY US sa impresivnim brojem od 1,2 miliona gledalaca na više platformi, i našla se na prvom mestu među televizijskim programima na društvenim mrežama (ne uključujući sport)*, što predstavlja skok u odnosu na premijeru treće sezone.

Vajnona Erp je poznata kao serija koja je stekla zavidnu popularnost na društvenim mrežama, a njeni fanovi su čak organizovali i konvencije širom sveta kako bi prikupili novac za humanitarne organizacije koje pomažu LGBTQ zajednici. Wynonnu Earp karakterišu vrsni i posvećeni glumci, a može se pohvaliti brojnim nominacijama i nagradama uključujući Canadian Screen Awards, GLAAD Media Awards, Directors Guild of Canada, Writers Guild of Canada, i Alberta Film & Television Awards.

* Nielsen rejting društvenog sadržaja, Nielsen i Adobe Analytics

Ukratko o seriji:

Potomak legendarnog čuvara zakona sa Divljeg zapada, Vajnona Erp (Melani Skrofano), vraća se u svoj rodni grad Purgatori gde je pozvana da nastavi put svog slavnog pretka i da se suprotstavi zlim silama. Da, nema običnih zlikovaca od krvi i mesa,  Revanants su reinkarnirani odmetnici nekada ubijeni od strane Vajat Erpovog pištolja od poverenja, koji su se pojavili posle jednog veka, zahvaljujući kletvi porodice Erp. Zasnovana na serijalu stripova Bju Smit, ova akciona saga fantazija prati Vajnonu dok, nevoljno, prihvata svoju sudbinu.

Fotografije: NBCUniversal / SCI FI

Kada odu oni koje voliš…

Kada odu oni koje voliš, tužan si. I patiš. I žališ. Žališ za vremenom koje vam više nije dato i žališ jer se nisi dao više u vremenu kad si mogao. A možda si i ljut, na život što je prolazan i na sebe što to ne shvataš.

Kada odu oni koje voliš, plačeš. Ooo, ni pomislio ne bi koliko suza u tebi ima. Ovih sada i onih što pre nisi pustio. A to te leči, oslobađa dušu i pravi prostor za nove osmehe. Iako su nas naučili da je plakanje loše, da je odraz slabosti, možda samo nisu znali da je najjači onaj koji se sastavlja iznova.

Kada odu oni koje voliš, prihvatiš. Prihvatiš da više nije isto, da više neće biti isto, da ti više nisi isti i da sve baš tako treba da bude. A šta drugo možeš? Šta god uradio, neće se vratiti, ni oni, ni stari ti.

Kada odu oni koje voliš, zahvalan si. Zahvalan si zbog trenutaka koje ste imali, zbog uspomena koje pamtiš i zbog ljubavi koju i sada osećaš. Zahvalan si što si kroz tugu naučio nešto o sebi i što ćeš sada „pametnije“ koristiti dane koji dolaze.

Kada odu oni koje voliš, smeješ se. Nisi mislio da ćeš moći ponovo. A možeš, dok prebiraš po glavi sva ona divna sećanja i zahvalno se smešiš što si imao sa kim da ih doživiš.

Kada odu oni koje voliš, moraš da se umiriš, da se prigrliš i da pustiš dušu da se isceli. Korak po korak, dan po dan, suza po suza, osmeh po osmeh. I pusti krivicu za sve što si uradio i sve što nisi stigao, ona ti sada ne treba. Jer, oni su ti u miru već sve oprostili, pa oprosti i ti.

Autor: Ana Milovanović

Mala dobročinstva – velika humanost

0

Možda za kraj ove neslavne godine možemo da se osvrnemo na dobročinstva iz svih krajeva sveta. To su male kapljice dobrote, empatije i nesebičnosti koje uvek plene i ostavljaju bez reči. Da ih pobrojimo, barem neka, jer ona su pravo merilo čovečnosti u vreme kada su čovečanstvo i planeta na velikom testu. Ako nešto može da zagreje dušu, razgali srce i otvori novu nadu i nove horitonte to je onda ono zrnce dobrote koje čuči u svakom od nas. Čak i ono naše nešto malo, za nekoga može da bude veliko.

Francuska je jedina država koja primorava sve supermarkete da hranu, koju nisu prodali i koja je jestiva kratak period nakon isteka roka, da daju onima koji ne mogu da je sebi priušte. U Sloveniji, na primer, ne postoji nikakva formalna obaveza da to čine, ali je praksa da restorani i marketi višak hrane stave na raspolaganje socijalno ranjivim kategorijama stanovništva. Imaju čak i organizovanu dostavu do centara koji se brinu o ljudima iz te kategorije.

U Italiji je odavno pokrenuta akcija koja se zove „uslovna kafa“, jednostavno je, ljudi plaćaju unapred jednu kafu viška, na primer, uzimaju pet kafa, a plate šest. Na taj način uvek ima šoljica kafe za nekog ko to sebi ne može da priušti. Tradicija sa uslovnom kafom je krenula iz Napulja, ali se proširila celim svetom. Na nekim mestima čak postoje u uslovni sendviči.

Takođe, u Italiji, pokrenuta je i akcija „besplatna pica“, još u prvom talasu pandemije organizovali su besplatnu podelu pice, oko 500 dnevno, porodicama koje su, zbog kovida19, došle u naročito tešku situaciju, a nešto slično je organizovano i sa hlebom, i ta akcija još uvek traje. Svaki dan se podeli za 300 porodica besplatna vekna hleba, zahvaljujući donacijama pojedinaca i vlasnika raznih firmi koji su se uključili u akciju. Za nas Napolitance piza „Margarita“ je simbol sreće – kaže Vursberg, predsednik jedne od humanitarnih organizacija koje su uključene.

Kafić „Zvuci srca“ u Beogradu, Čuburska ulica br.12, je mesto o kome ceo grad priča. Po mnogo čemu je jedinstven, ali je najvažnije to što u njemu rade mladi sa visokofunkcionalnim autizmom, Daunovim sindromom i kombinovanim smetnjama, koji primaju platu, rad im se upisuje u radnu knjižicu i ostvaruju pravo na penziju. U kafiću na Čuburi nema cenovnika ni fiskalnih računa. Za ono što u njemu popiju, gosti ostavljaju novac, onoliko koliko mogu i koliko misle da je dovoljno, u kasice u obliku srca koje stoje na svakom stolu.

Milorad Jurković, u javnosti poznatiji kao Mile stolar dobrog srca, sa ženom i dvoje dece već tri godine pravi drvene stolice za hranjenje beba i poklanja ih porodicama, u celoj Srbiji.

Takođe, još jedan plemenit čovek, Dragan Đurić, vlasnik restorana „Tajni začin“ iz Beograda koji od 2014.godine deli besplatne obroke, a na čijim vratima piše:
„Ako ste gladni, a nemate novca, ovde uvek možete dobiti neki topao obrok. Platićete kad budete imali, a i da ne platite, niko ne zaslužuje da bude gladan. Vratimo veru u ljudskost“. Isto važi i za svakog studenta koji dobije desetku, a uskoro će početi i za trudnice.

Primera ima na sve strane sveta koliko nam duša želi i svi su za svaku pohvalu, i poštovanje. Ovo su teška vremena i iza nas polako ostaje jedna nezaboravno-loša godina. Probudimo u našim srcima još veću solidarnost, verujte, to je najlepša hrana za dušu.

Autor: Male Velike Stvari

 

 

Idealan predlog za brz i preukusan obrok: Parmezan piletina u krem sosu

0

Idealan predlog za brz i preukusan obrok. U trenutku kada nemate više ideja šta za ručak, a ne želite da se dugo bavite pripremom, dobro će vam doći ovaj recept.

Recept:

800 gr belog pilećeg mesa

6 kašika maslinovog ulja

1 glavica crnog luka ,srednje veličine

Jedna kockica putera ili margarina, sečenog na kockice ( oko 40gr)

5 kašika slane, prezident pavlake

130 ml tečne, prezident pavlake za kuvanje

1 kašika, mešavine suvog peršuna i belog luka

2 kašike rendanog parmezana

1 manji limun isečen na kriške( opciono)

Soli i bibera po ukusu

Priprema:

Meso isecite na tanje šnicle, crni luka na tanje režnjeve. U dublju posudu posipajte malo soli i bibera, dodajte malo maslinovog ulja, poređajte red šnicli, red crnog luka i ulja, sve dok ne poređate sve sastojke. Pokrijte providnom folijom i ostavite da odstoji u frižideru dobrih sat vremena. Zagrejte tiganj na srednjoj temperaturi, poređajte šnicle po njemu i dodajte putera. Upržite ih da dobiju zlatno- žutu boju ( ne previše, nekih 3 minuta s’ jedne i 3 minuta s’druge strane). Pri kraju dodajte i jednu i drugu pavlaku, pustite da provri i odmah vadite i ređajte šnicle u posudu, prelijte sos odozgo, posipajte rendanog parmezana i mešavinu peršuna i belog luka. Servirajte dok je još toplo uz kriške limuna koje će piletini dati poseban ukus.

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković