Home Blog Strana 259

Tarte od crvenog voća

0

Tarte od crvenog voća sa ganache kremom i mekanom podlogom od plazme je idealna poslastica za čokoljupce. Imate sve moje preporuke za njega.

Za koricu vam je potrebno:

170 gr mlevene plazme

196 gr mlevenog petite beurre keksa

90 gr otopljenog putera

1,1/2 kašika prah šećera

150 ml mleka

Za ganache kremu od čokolade:

400 ml slatke pavlake

400 gr crne čokolade za kuvanje

200 gr ABC sira

Za žele od crvenog voća:

200 gr crvenog voća

200 gr višanja 4kašike šećera+ 120 ml vode+ 40 gr gustina+ 4 kašike tople vode ( za rastvaranje gustina),+ 69 gr margarina

Priprema korice:

Pomešati obe vrste keksa, dodati otopljenog putera, šećera i mleka, sjediniti smesu , sipati u pleh prečnika 25,5 cm. Dobro poravnati po dnu i do polovine stranice pleha. Ostaviti u frižideru da se stegne.

Priprema želea od crvenog voća:

Staviti voće u šerpu, dodati šećera i vode i na srednjoj temperaturi prokuvati, uz povremeno mešanje, da voda ispari, na kraju staviti putera i sjediniti. Gustin rastvoriti u 4 kašike vode , dodati voću uz neprestano mešanje. Skloniti od vatre, malo prohladiti i sipati na podlogu od keksa.

Priprema ganache kreme:

Čokoladu izlomiti na kocke, slatku pavlaku zagrejati do vrenja, sipati na čokoladu, sjediniti žicom za mućenje, ostaviti da se prohladi , dodati ABC sira i mikserom umutiti ganache. Pomoću poslastičarske vrećice staviti kremu na žele od crvenog voća. Ukrasiti po želji.

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković

Čitamo: „Pojedi tu žabu“ – Brajan Trejsi

0

Živimo u vreme kada su knjige iz popularne psihologije, marketinga i biznisa sve prisutnije na policama naših knjižara. Pored mnogobrojnih naslova, ja bih vam preporučila knjigu koja će sigurno ostaviti utisak na vas. I sigurno će te pokušati da primenite bar jedan način da postanete efikasniji u životu.

Pojedi tu žabu je knjiga koja se brzo čita, i nudi dvadeset i jedan način da se pokrenete i postanete efikasni kako u poslovnom životu tako i u privatnom.

Naslov knjige je nastao kao podsetnik svima nama da čim ustanemo treba da pojedemo žabu, šta to u stvari znači? Žaba predstavlja naš zadatak, problem, posao, koju po rečima autora treba da pojedemo čim ustanemo. Zašto? Odgovor je jednostavan, jer onda ne odugovlačimo! Čim rešimo svoj glavni problem ujutru, moći ćemo do kraja dana da radimo na drugim zadacima i da ne osećamo grižu savesti, već zadovoljstvo jer smo se rešili najtežeg problema.

Zašto je ljudima tako teško da ujutru reše najveći problem toga dana? Zašto je teško da se odmah uhvate u koštac sa zadatkom? Ljudi previše vremena provedu čekajući da rešenje padne samo sa neba, a u stvari samo treba da rade na njemu.

Autor savetuje da svaki dan isplaniramo prethodnog dana, jer na taj način se štedi i do dva sata. Uvek stvari treba raditi po prethodnom planu, i ostati dosledan koliko je to moguće. Najvažnije je ponavljanje, jer samo tako neke stvari mogu da prerastu u rutinu.

Smata se da je 80% do nas samih, a 20% do okoline. Što znači da samo od nas samih zavisi koliko ćemo biti uporni, i kakve ćemo rezultate imati.

Ono što mi se posebno sviđa je da autor napominje da što napornije radiš na poslu, znači da ćeš više vremena imati za svoju porodicu. Da je cilj posao uraditi na poslu, a ne nositi ga sa sobom svuda, pa čak i u svoj dom.

Brajan Trejsi daje dvadeset i jedan način da poboljšaš sebe, i želela bih da obratite pažnju na petnaesti način koji govori o tehnologiji.  ,,Tehnologija je užasan gospodar” Samo kada bismo obratili pažnju koliko vremena provodimo sa telefonom u ruci a da zaista nešto radimo, sem što skrolujemo i gledamo slike na društvenim mrežama. Autor napominje da napravimo plan na koliko sati ćemo koristiti telefone i kompjutere, i da jedan dan nedeljno provedemo bez istih. Smatra da nam previše odvlače pažnju, i da loše utiču na našu krativnost.

Knjigu koju će te brzo pročitati, a čije vežbe može primeniti odmah.

,,Radi ono što umeš, onim što imaš, tamo gde si.”

Autor: Dragana Milutinović

Intervju: “Pevanje je najlepši posao na svetu” – Ana Masulović

Ana Masulović je devojka koja je pevala u ženskom bendu “Ministarke”, u muškom bendu “Elitni odredi” i u oba se odlično pokazala. Napravila je veliki povratak pesmom “Nemam mira” 2020.godine i remixom velikog hita “Nekad i niko”.

Ko je Ana Mašulović?

Ana Masulović je “devojka iz kraja”. Komunikativna “umetnica” koja se čuje kada ima nešto konkretno da kaže, najčešće kroz pesmu… u suprotnom ćuti. Devojka koja voli ljude, životinje, muziku, zdrav život.

Kako je nastala pesma „Nekad niko“?

To bolje da pitate Relju. Šalim se, naravno… Relja je tu pesmu napisao za mene, a ja sam malo upotpunila melodiju zajedno sa njim u studiju. Mislim da nije bilo plana. Njemu se dopalo moje pevanje, pa verujem da je to bilo dovoljno tada njemu, za pesmu.

Kako si došla na ideju da uradiš remix baš ove pesme?

Došla sam na ideju pre nekoliko godina, pre svega jer pesma nikada nije snimljena. Svi su godinama slušali “demo” snimak pa mi je bilo žao da ta pesma ostane nedovršena… to je bila neka moja želja… Plus sam dobijala redovno poruke od ljudi kako bi bilo lepo da se vrati takva muzika, pa sam ujedno želela da im poklonim nešto lepo… sve se sklopilo.

Do sada si snimila dosta dueta. Koji bi izdvojila i zašto?

Pa… svi su mi dragi, iz tog perioda… ali bih izdvojila duet sa Denison “Kad jednom opet ti zatrebam ja” jer je to pravi pevački duet… i draga mi je to pesma.

Pevala si i u horu za diznijeve crtane filmove. Kakav je osećaj vratiti  se u detinjstvo?

DA DAA… Deo Diznijevog hora sam, i ponosna sam na to. Divno je vratiti se u detinjstvo, i učestvovati u muzici koja je za decu pre svega, pa bogami, i za nas.

Vratila si se na velika vrata 2020.godine pesmom „Nemam mira“. Da li je bilo kako si želela i kako si očekivala?

Tačno. Pesma “Nemam mira” se desila iznenada. Nije ni bila u planu. U planu je bila “Nekad niko” i pre 2020. godine međutim ova pesma je iskočila. Ja sam jako zadovoljna tom pesmom, jer je drugačija. Kada sam je čula, odmah sam želela da je ja otpevam, i ako nije komercijalna.

Bila si članica benda Ministarke. Kako je biti deo ženskog benda i šta si naučila radeći sa njima?

Bila sam back vokal u grupi Ministarke. Biti u kolektivu sa ženama je uvek zanimljivo, naročito kada se spoje pms-ovi. Naučila sam mnogo… najviše kako pevanje izgleda iz ugla zanimanja. U periodu “Elitnih odreda i Ane Masulović” ja na pevanje nisam gledala kao zanimanje, nego kao druženje naše… Uopšte nisam bila svesna tada.

Da li imaš neki novi projekat u planu?

Naravno da imam, ali ne mogu ništa da preciziram, zbog situacije…a i kada sam planirala,  “Bog se smejao” pa ću ovog puta biti malo opuštenija sa planovima.

Pevala si prateće vokale mnogim pevačima i pevačicama. Kakva su tvoja iskustva?

Iskustva po pitanju pratećih vokala su meni bila sjajna. Ja jako volim da pevam bek vokale, pa valjda, kada nešto voliš da radiš, retko možeš da imas neka loša iskustva. Mislim, ja zaista smatram da je pevanje najlepši posao na svetu.

Sa kim bi volela da snimiš duet?

Ima ih više. Volela bih opet sa Elitnim odredima, jer mislim da bismo jako obradovali neku našu publiku, i sa Angelinom… za sada.

Intervju obavila: Lidija Gajić

 

Akne i poljuljano samopouzdanje: Problem koji je moguće rešiti

0

Bilo da se pojave u tinejdžerskom ili zrelom životnom dobu, akne su na prvom mestu neprijatna pojava koja izaziva niz dodatnih problema. Generalno su tegobe koje se odnose na fizičko zdravlje i estetski problemi koji utiču na izgled ujedno i neodvojivi od reakcije na psihičkoj bazi, neretko narušavajući naše samopouzdanje i dovodeći u pitanje naš utisak u vezi sa time kako nas sredina percipira. U tom smislu borba sa aknama može biti veoma frustrirajuća i gotovo neizostavno utiče na naš odnos prema sebi, svojoj okolini i svakodnevici, dakle na naš kvalitet života. Ovo je međutim problem koji je moguće prevazići, polazeći pre svega od njegovog razumevanja i prihvatanja.

Šta uzrokuje akne?

Akne predstavljaju gotovo najčešće oboljenje kože, koje se obično javlja paralelno sa hormonalnim promenama u pubertetu, a može biti prisutno do kasnijeg odraslog doba. Koža sklona aknama je često masna, zato što lojne žlezde u ovom slučaju proizvode više sebuma no što je to slučaj kod drugih tipova kože. Ovo oboljenje je izazvano upravo zapaljenim ili inficiranim lojnim žlezdama, a tipično se javlja na licu, vratu, ramenima, leđima i grudima. Pored genetike i hormonalnih promena, akne mogu izazvati i određeni lekovi (kao što su steroidi i litijum), te ishrana sa velikim glikemijskim indeksom i mnogo mlečnih proizvoda, pušenje, stres i neadekvatna nega kože. U borbi sa aknama važno je najpre prepoznati eventualne okidače njihove pojave i razmisliti o načinima izmene određenih segmenata našeg stila života koji će ići u prilog rešavanju ovog problema.

Kako se suočiti sa problemom akni?

Kada je problem akni u pitanju neretko imamo tendenciju da ga takoreći guramo pod tepih, konkretno pod slojeve pudera ili korektora i to je jasno pogrešan pristup. Složićemo se da je od ključnog značaja za rešavanje svakog problema njegovo prihvatanje. Nakon što smo prihvatili svoju kožu kao deo sebe i razumeli da je njeno zdravlje u vezi sa ukupnim zdravljem našeg organizma, potrebno je potražiti pomoć dermatologa. Naime, vrlo brzo nakon što prihvatimo problem sa kojim se naša koža suočava i otpočnemo borbu sa njim, uvidećemo da danas postoje metode koje ga veoma efikasno rešavaju kao što je lasersko lečenje akni i ožiljaka od akni, tretman plazmom i mezoterapija. Dobra vest je takođe da neželjeni efekti ovih tretmana ne postoje i možemo zaključiti da nam savremene metode nude dobra rešenja problema ukoliko samo načinimo taj prvi korak suočavanja sa njime.

Kako akne utiču na naše samopouzdanje?

Način na koji vidimo sebe i način na koji pretpostavljamo da nas okolina vidi može biti značajno pogođen promenama na koži. Činjenica da je lice, koje je na neki način predstavnik našeg identiteta, na prvom mestu pogođeno aknama doprinosi ukupnom osećaju neprijatnosti. Ovo u velikoj meri otežava svakodnevicu i uopšte funkcionisanje u društvu, te može uticati na naše poduhvate na različitim poljima, poslovne i privatne uspehe. Naposletku, problem akni utiče na naše raspoloženje. Ukoliko smo nezadovoljni sobom na dnevnoj bazi, ova svojevrsna nervoza lako postaje trajno stanje i naizgled odlika naše ličnosti. Zbog toga je veoma važno uhvatiti se u koštac sa svim faktorima koji negativno utiču na samopouzdanje, a među njima su svakako i akne koje su nesumnjivo rešiv problem.

Da li postoji trajno rešenje?

Sa problemom akni je moguće izboriti se trajno, ali je vrlo važno uvek biti na oprezu. To ne znači da se od nas traži da strahujemo od njihove ponovne pojave, ali je važno održavati redovnu higijenu i ne izostavljati posetu dermatologu u okviru redovnih sistematskih pregleda. Činjenica je da podložnost aknama zavisi od brojnih faktora i postoji mogućnost da se one jave iznova i nenadano, naročito ukoliko zanemarimo negu kože i ne vodimo računa o onim navikama koje mogu doprineti ponovnim upalama. Nakon redovnih dnevnih rutina važno je koristiti čiste peškire ili jednokratne ubruse, a pri izboru namirnica imati na umu one koje ne idu u prilog stanju kože koje želimo da održimo. Izbor kozmetičkih preparata ne bi trebalo da bude previše slobodan, već valja proceniti spram iskustva i saveta dermatologa na koje losione, kreme i sapune naša koža najbolje reaguje.

Iako težimo ka tome da problem akni trajno rešimo, vrlo je važno dostići onaj nivo samosvesti koji nas upućuje na to da naša ličnost nije određena našim fizičkim izgledom. Uz poštovanje svih pravila koje podrazumeva higijena kože, ne zaboravimo da je ovo problem sa kojim se većina ljudi suočava i nema osnova da pretpostavljamo osudu društva zbog toga. Pokušajmo da s jedne strane doprinesemo boljoj slici sebe pre svega u sopstvenim očima, a onda da načinimo određenu distancu prema nesigurnostima koje ovaj problem sobom nosi. Počnimo konačno da prihvatamo bez nepotrebnog stresa i ono što smatramo svojim nesavršenostima.

Autor: Ljiljana Bugarin

Čitamo: „Sakupljač“ – Džon Fauls

0

Da li je slika u sefu koju niko ne vidi jednako zadivljujuća kao slika okačena u galeriji? Da li je ispresovan cvet jednako lep kao biljka koja leluja na vetru? Da li je leptir u tegli i dalje spreman da se bori za život kao onaj koji slobodno leti po livadi?

Svi kolekcionari žele da u svojoj zbirci imaju najlepše primerke. Frederik se ni po čemu ne razlikuje od ostalih sakupljača. Osim možda po jednoj stvari, on je odlučio da sakuplja mlade devojke. Miranda je njegov prvi plen, njegova žrtva i najlepši primerak u njegovoj kolekciji. Čak ni najređi leptiri koje ima ne mogu se porediti sa lepotom ove umetnice.

Pričajući nam o odnosu otmičara i žrtve Džon Fauls ulazi duboko u ljudsku psihu i ponašanje. Frederik nije prikazan kao tipičan otmičar, kao neko ko samo želi da naudi svojoj žrtvi. Pisac ga opisuje kao usamljenog čoveka koji se nigde ne uklapa i koji u sebi nema nimalo radosti i veselja, a koji kao jedini izvor svoje sreće vidi Mirandu. Miranda u Frederiku ne vidi samo svog otmičara, nego i nesrećnog i neispunjenog čoveka koji ne ceni lepote života i kojem je potrebna pomoć.

Fauls prikazuje kako izgleda zatočeništvo ove mlade devojke iz ugla otmičara i ugla žrtve. On jasno pravi razliku između ispovesti glavnih likova. Frederikova ispovest je jezički neispravna, puna pravdanja i ubeđivanja u iskrivljenu istinu, a  Mirandina prikazuje borbu sa samim sobom, prizivanje prošlosti kako bi se pobeglo od ružne sadašnjosti i spremnost da se pređe preko principa kako bi se došlo do najvrednije stvari za osobu koja je zarobljena, slobode.

Knjigu bih opisala kao psihološku dramu koja mi je sve vreme držala pažnju i koja me je navela da se zapitam koliko toga ljudi mogu da izdrže i koliko nismo ni svesni da nam ništa ne vredi onda kada nismo slobodni, onda kada neko drugi odlučuje šta ćemo jesti, kada ćemo se okupati, kakvu muziku ćemo slušati i koje knjige ćemo čitati.

Volim kada pročitam neku knjigu o kojoj posle ne prestajem da razmišljam i koja u meni izazove brojne emocije. Sakupljač je jedna od tih knjiga i zato vam je preporučujem.

Autor: Milica Barać

Promjena

0

Svaka kriza znači promjenu. Nešto je drugačije, nešto se mijenja i dolazi nešto novo. Promjena je neminovni dio života i ona se dešava željeli mi to ili ne. Ona znači da se i mi trebamo prilagoditi, a to ponekad zna biti neugodno. Izlazak iz poznate zone komfora znači neizvjesnost, strah od nepoznatog, pa mnogi žele to izbijeći. Možemo je gledati kao šansu koja nas vodi do bolje pozicije u životu, ili kao prepreku, i sažaljevati samog sebe. Ako se opiremo promjeni, dovodimo se u situaciju da stojimo na jednom mijestu i ne krećemo naprijed. Promjena koja se pojavi, neće nestati, zato je treba prihvatiti.

Kada se dešavaju male sitne promjene, koje ne utječu puno na naš način života, njih jedva osijetimo i ne ugrožavaju nas. Međutim kada je neka velika, nagla promjena, koja ima uticaj na naš život, ne preostaje nam ništa drugo nego se prilagoditi. Ponekad se nađemo u situaciji u kojoj nemamo izbor nego ići u toku s promjenama. Ali imamo izbor hoće li nam to biti ugodno ili neugodno. Što veći otpor pružamo, više vremena će nam trebati da se prilagodimo. Promjene dolaze kada je vrijeme da ostavimo nešto iza sebe, i krenemo u novu budućnost. One nam daju šansu i mogućnost za rast.

Nikad ne možemo znati šta nam dolazi nakon neke promjene. Ako vjerujemo da za svaku promjenu postoji neki razlog, onda ćemo lakše proći kroz nju. Da bi primjenili neku promjenu, prvo moramo nešto staro otpustiti. Otpuštanje rutine po kojoj smo živjeli, može biti najteži proces promjene. U slučajajevima kad nam se dešavaju velike promjene, može doći do emocionalne reakcije, kao što su tuga i bijes. Posvetite im vremena i budite strpljivi sa sobom. Ako nešto prežalite u startu, neće vam se više pojaviti u drugom periodu života. Shvatite da niste izgubili ništa, nego nešto završili, i da dolazi nešto bolje. Dajte sebi vremena da se odmorite, saberete i krenite dalje. Prepustite se promjeni i vidite gdje će vas to odvesti.

Svaka borba sa promjenom, stvara frustraciju. Bolje je onda naučiti se na fleksibilnost. Život je fleksibilan i to očekuje i od nas. Da nije tako, nikad ne bi imali mogućnost izaći iz svoje zone sigurnosti i naučiti nešto novo. Fleksibilnost nam dozvoljava da na manje bolan način, dopustimo novim stvarima da stupe u naš život. Pomoću nje trošimo puno manje energije, nego da se borimo protiv promjena. Ponekad je potrebno stvari kroz koje prolazimo, podijeliti s osobama od povjerenja, koje nas razumiju i koji nam mogu biti podrška.

U ovoj krizi u kojoj se nalazimo, mnoge obuzima strah, briga, i uznemireni su zbog neizvijesnosti. To je sasvim normalno, i na to nemožemo utijecati. Svi mi želimo da nam se vrati sve na staro. Želimo život kakav smo nekad imali. I dok mi tako žalimo za onim što smo imali, propuštamo živjeti sada. Ni jedna promjena sama po sebi, ne nosi toliko poteškoća, koliko otpor prema promjeni. Promjene neće prestati da se dešavaju. Što prije prihvatimo to, prije ćemo povratiti ravnotežu u životu.

Autor: Suada Duraković