Home Blog Strana 157

Za letnje dane: Hladna supa od dinje sa kozjim sirom, medom i bademom

0

Za letnje dane: Hladna supa od dinje sa kozjim sirom, medom i bademom

Danas vam donosimo recept za još jedan osvežavajući slano – slatki napitak. Možda na prvi pogled neobičnog ukusa, prepuna vitamina, energetski bogata, hladna supa, odlično je rešenje za letnje osveženje! Probajte, sigurni smo da će vam se dopasti.

Recept:

1 manja dinja bez koštica, oljuštena i isečena na kocke

2 pune kašike grčkog jogurta

Soli i bibera po ukusu

nekoliko kriški kozjeg sira

Malo meda kojim ćete preliti sir ( količinu prilagodite vašem ukusu)

Nekoliko listića pečenog badema

Zatim nekoliko géranium (žeranium) cvetića

Nekoliko cvetića mente

Priprema:

Kockice dinje staviti u blender. Dodati jogurta i sve dobro izmiksati. Preručiti u dublju posudu. Dodati soli i bibera, dobro promešati i ostaviti u frižideru da se ohladi. Nakon toga servirati u čašama. Staviti odozgo kriške sira, preliti medom, dodati listiće pečenog badema, dekorisati géranium cvetićima i naravno uživati u slatko -slanom ukusu hladne supe.

Za letnje dane: Hladna supa od dinje sa kozjim sirom, medom i bademom

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković

Ig profil: mesfoliesculinaires

„Osam savršenih ubistava“: Misterija u stilu Agate Kristi

0

„Osam savršenih ubistava“: Misterija u stilu Agate Kristi

Postoje li savršena ubistva? To je jedno od onih večitih pitanja o kojima bi se moglo diskutovati danima. Čak ni tada ne bismo imali konačan odgovor. Tema savršenog ubistva je veoma popularna i česta u književnosti, pa tako i ne čudi što je i Piter Svonson odabrao kao centralnu temu za svoju knjigu.

Jedan spisak. Osam savršenih ubistava u književnosti. Jedan ubica koji ubija po spisku. Čim je knjiga „Osam savršenih ubistava“ objavljena delovala mi je kao nešto što bi mi se moglo dopasti. I apsolutno nisam pogrešila. Velika prednost ovog dela jeste to što me pisac podsetio na neke sjajne kriminalističke romane i trilere koje sam čitala, ali i dodao mi na listu za čitanje nove naslove.

Oduvek sam volela da rešavam misterije –  u knjigama, u filmovima i serijama.

Kao tinejdžerka sam upijala knjige iz ovog žanra, a i danas obožavam da ih čitam. Piter Svonson je napisao zanimljivu misteriju u kojoj mi čitaoci stalno pokušavamo da sustignemo ubicu i razotkrijemo njegov lik. Likova u romanu je sasvim dovoljno da nam svako bude pomalo sumnjiv.

Autor nam jasno pokazuje kako u stvari nikoga ne možemo poznavati u potpunosti i kako ljudi uvek kriju tajne od sveta, a ponekada i od samih sebe. Toliko puta nas navodi na pogrešne tragove i podmeće nam nogu pri rešavanju slučaja da se u nekom trenutku zapitamo da li je narator zaista verodostojan ili događaje predstavlja onako kako bi on želeo da su se desili. Svi obrti su logični, ali i neočekivani.

Knjiga je savršena za ljubitelje misterije jer zaista ostavlja prostora za mozganje, povezivanje jedva primetnih detalja i razvijanje gomile teorija o tome ko je ubica. Ovo je jedan od onih naslova koje ne ispuštate iz ruke dok ne razotkrijete sve. Volim kad knjige opravdaju očekivanja, a sa ovom se to desilo. Ovakve naslove uvek rado čitam i preporučujem drugima.

„Osam savršenih ubistava“: Misterija u stilu Agate Kristi koja će osvojiti ljubitelje ovog žanra

Autor: Milica Barać

Briga o životnoj sredini: Kako se odgovorno i pravilno ponašati u prirodi

0

Briga o životnoj sredini: Kako se odgovorno i pravilno ponašati u prirodi

Pandemija je imala veliki uticaja na svest ljudi kada je očuvanje prirode u pitanju. Ljudi su bili željni povezivanja sa prirodom i vraćali su se najlepšim destinacijama u okolini. Sve ovo je dovelo do različitih shvatanja kada je boravak u prirodi u pitanju. Ovo se najviše odnosi na pravilno ponašanje u prirodi kako bi se sprečilo njeno narušavanje. Ukoliko planirate boravak u prirodi, neophodno je da obratite pažnju na greške koje ljudi prave. Uz nekoliko korisnih saveta, boravak u prirodi će biti koristan za vas i za prirodu.

Pažljivo sa vatrom

Aktivnosti vezane za vatru su najčešći izbor izletnika ili onih koji kampuju. Pre no što upalite vatru u prirodi, potrebno je da znate pravila sigurnosti. Najvažnije je da se raspitate da li je na tom mestu uopšte dozvoljeno paljenje vatre. Ukoliko jeste, potrebno je da obezbedite prostor u kom palite vatru vodeći računa o vetru. Čak i slabo strujanje vazduha može raširiti vatru na okolinu, pogotovo ukoliko ste okruženi drvećem. Izbegavajte mesta blizu drveća, žbunova i suvog rastinja kako se ne bi prošitrio požar. Takođe, vatru uvek gasite na pravilan način i ne ostavljajte žar da gori. Ovo će smanjiti širenje dima koji može da utiče na prirodu i njene stanovnike.

Krećite se označenim putevima

Često avanturistički duh ume da nas odvede u predele koji nisu jasno označeni i obeleženi. Ukoliko planirate da kampujete, odlučite se za mesto koje je za to predviđeno. Nepoznavanje terena, čak i uz navigaciju, može da vas navede da se izgubite. Ovo je problem kada se nađete u prirodi i ne znate šta da radite. Uz to, u nekim predelima često nema signala te ne postoji mogućnost da potražite pomoć. Ovo vas može navesti u predeo nastanjen životinjama, te je neophodno da ih ne uznemiravate. Unapred isplanirajte svoje kretanje i obeležite poznate tačke kako biste imali čime da se vodite.

Nosite svoj otpad sa sobom

Briga i zaštita životne sredine treba uvek da nam bude prioritet kada provodimo vreme u prirodi. Zamislite kada bi svi koji borave u prirodi ostavljali otpad bez obzira na proces razgradnje. Na nekim mestima u prirodi ne postoje korpe za otpatke što predstavlja izazov. Pre odlaska, obezbedite dovoljno kesa za smeće ili kutija kako biste sve poneli sa sobom. Izbegavajte bacanje smeća uz put, nego pronađite predviđena mesta za smeće, poput kontejnera ili kanti. Prilikom šetnje ćete sigurno naići i na drugo smeće poput raznih flaša, papira i limenki. Bez obzira na to što se pojedini materijali rastvaraju u prirodi, ponesite ih sa sobom. Čišćenjem mesta na kom volite da boravite, omogućujete sebi i drugima da u njemu uživate.

Čitajte informativne table

Informativne table postoje sa razlogom i sve informacije koje se na njima nalaze su korisne. One će biti vaša vodilja tokom boravka u prirodi i potrebno ih je dobro izučiti. Ovo se najviše odnosi na upozorenja i zabrane koje morate da poštujete. Informacije koje su istaknute na ovaj način su one koje su najznačajnije za taj predeo. Boraveći u prirodi, vi stupate na tlo koje treba da poštujete, kao i sve stanovnike. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, obratite se nadležnim licima kako biste ih razrešili.

Poštujte prirodu oko sebe

Vreme koje provodimo u prirodu je upravo to – vreme u prirodi. To znači da ovim vremenom stvaramo određenu simbiozu između sebe i prirode. Drugim rečima, moramo da poštujemo prostor u kojem se nalazimo najviše što možemo. Moramo da se ophodimo prema njemu na najbolji mogući način i da ga čuvamo.

Naglašavati neke od ovih stvari može da deluje bespotrebno, ali nikako nije tako. Samo ako poštujemo prirodu oko sebe ćemo moći provoditi vreme u njoj iznova i iznova. Zbog toga pratite ove sugestije i uživajte u vremenu koje provodite u prirodi!

Briga o životnoj sredini: Kako se odgovorno i pravilno ponašati u prirodi

Autor: Ljiljana Bugarin

 

Benefiti života u malom mestu

0

Benefiti života u malom mestu

Pri kupovini nekretnine, često smo u dilemi gde da je kupimo – u malom mestu ili u gradu. Uglavnom se na kraju svi opredele za grad, jer ni ne znaju za sve prednosti života u malom mestu.

Mnogi imaju puno predrasuda o životu u manjim mestima. Misle da u malim mestima, gde se svi poznaju, svi mogu da zabodu nos u vaša posla. Kažu da veliki gradovi nude mnogo više nego manja mesta. Istina, ali veliki gradovi su izvor stresa, nervoze, lošeg života.

Ako ste u procesu kupovine nekretnine, i ako imate ovakvu dilemu, ovde smo da vam pomognemo da doneste najbolju moguću odluku za vas.

Svež i kvalitetan vazduh

Krenimo od prve i očigledne prednosti života u malom mestu – svežeg i kvalitetnog vazduha. U poslednje vreme mnogo se priča o lošem kvalitetu vazduh u velikim gradovima, zagađenja su velika a to sve doprinosi ne kvalitetnom životu u gradu. Vazduh, iako mi to ne vidimo, znatno utiče na naše zdravlje.

Naravno, ne možemo reći da je vazduh u manjim mestima 100% čist, ali je razlika u poređenju sa gradovima drastična. To je tek prvi benefit života u malom mestu.

Nema gužvi u saobraćaju

Za one koji su ceo život proveli u gradu, gužve u saobraćaju su normalna pojava. Oni verovatno teško mogu da zamisle život bez njih. Ono što gužve u saobraćaju izazivaju u nama je nervoza i stres što negativno utiče na naše raspoloženje. Zbog gužvi uvek negde žurimo i kasnimo, da ne spominjemo da je saobraćaj glavni izvor zagađenja vazduha u gradovima.

Međutim, život bez gužvi u saobraćaju je moguć! Manja mesta znače manje saobraćaja i gužvi u saobraćaju. Kao rezultat manjeg saobraćaja imamo kvalitetniji vazduh. U malim mestima ne morate da žurite, jer možete stići svuda čak i peške ili biciklom!

Manja mesta su tiha

Odsustvo velikog saobraćaja takođe znači tiše okruženje. Buka u velikim gradovima je neprestana, da li zbog saobraćaja ili zbog količine ljudi na jednom mestu. Ponekad nas ta buka izluđuje. Jedino što nam preostaje jeste da se pomirimo sa činjenicom da tišine u gradu nema.

A zato je u manjim mestima ima koliko hoćete. Mala mesta su odlična za sve one koji hoće da pobegnu od gužve i buke, koji žele da se odmore i opuste kad dođu kući. Jednostavno, mala mesta nude spokoj kakav ne možete naći u gradu.

Nekretnine su jeftinije u manjim mestima

Manji troškovi života u manjim mestima čine da cene nekretnina budu manje. To znači da za znatno manje para možete kupiti kuću u manjem mestu! Da, dobro ste pročitali, prodaja kuća u manjim mestima je znatno veća zbog pogodnih cena.

U nekom manjem mestu možete kupiti plac sa kućom za manje para nego stan u centru Beograda. To ima veze sa troškovima života. Život na selu ili manjim mestima je dosta jeftiniji, što direktno utiče na cene nekretnina.

Osećaj zajedništva u malim mestima

U manjim mestima se svi poznaju. Istina, međutim to ne mora da bude loša stvar. To što svako zna svakog može da stvori osećaj zajedništva, da se ljudi osećaju sigurno i bliski jednim drugima.

Kada imate jednu takvu homogenu zajednicu, znate sigurno da ako vam je potrebna pomoć, neko će vam sigurno pomoći.

Na drugu stranu, ako niste osoba koja voli da se druži, ovakav život možda nije za vas. U malim mestima se svi druže, svakodnevno susrećete komšije, poznanike, prijatelje. Jednostavno, život u manjim mestima vam omogućava da se družite sa prijateljim mnogo više nego što to radite u velikim gradovima.

Okruženi ste prirodom

Mnogima će činjenica da su u manjim mestima okruženi prirodom pomoći da se odluče na život u manjem mestu. Gde god da krenete bićete okruženi prirodom, što je veoma daleko od života u gradu.

U gradu ste okruženi betonom, a leti taj beton isijava toplotu čineći da se osećate kao u staklenoj bašti. Parkova u gradu ima sve manje, tako da ni to vam ne može puno pomoći ako hoćete bar malo da se osećate u prirodi.

Život je jednostavniji

U manjim mestima sve je blizu, a nema puno velikih opasnosti ni razloga za brigu. To sve čini život jednostavnijim. U manjim mesta atmosfera je toplija a ljudi opušteniji. Gde god da pođete srešćete prijatelja, poznanika, bićete okruženi prirodom.

To u gradu nije slučaj. Grad je surovo mesto za život koje nas učini hladnim i nepoverljivim prema drugima. Opasnost u gradu vreba sa svih strana – da li u saobraćaju, ili od lopova, džeparoša, itd. što je još jedan razlog da budemo uvek na oprezu i u grču.

Kao što možete videti, prednosti života u malom mestu su mnoga. Naravno, ne treba zaboraviti da gde postoje prednosti ima i mana. Međutim videćete da život u manjem mestu ima mnogo manje mana, a mnogo više prednosti nego život u gradu.

Benefiti života u malom mestu

Autor: Velibor Živkov

 

Foliraš li se i ti?

0

Foliraš li se i ti?

Koliko puta uradimo nešto, a ne želimo? Da se neko ne bi uvredio, naljutio, shvatio pogrešno. Pa se povinujemo, jer smo obećali ili osećamo neku obavezu.

Kažu da ne treba mnogo obećavati kad si srećan, niti donositi neke važne odluke kad si tužan. Valjda jer smo tada zavedeni, pa naš um ne sagledava situacije realno.

Dešavalo mi se da nisam odlazila na neka druženja, jer mi se nije išlo. Nije me mnogo diralo da li će neko zbog toga da se naljuti, bolje taj neko, nego ja na sebe, jer se svesno maltretiram. Uostalom, ako neko ne razume naše trenutne potrebe i stanja, da li mu je onda uopšte i stalo do nas?

Postoje ljudi koji će odmah pristati na neku avanturu, što se kaže „ajmo, ajde“. Ponekad im se divim, možda i potajno žalim što nisam taj tip. Meni kad kažeš „ajmo“ treba da budem vrlo raspoložena i odmorna, pa da odgovorim sa „ajde“. Neki bi rekli introvertna, možda.

Kako više saznajem, razumem da svi imamo različite načine reagovanja i pristupa svetu. Ono što bi jedne uznemirilo, drugi će rešiti opušteno. A ono što je nekima zanimljivo, ostale bi moglo baš da smori. Pitanje je koliko smo otvoreni i spremni da razumemo pojedinca? Ne grupu, već svaku jedinku te grupe.

Ranije sam se pitala kako tako ljudi postavljaju ciljeve, sve planiraju, ide im sve to po želji i zašto sam falična? Sada znam da ne postoji faličnost u ljudima, već nam je drugačija potka. Možda taj što super planira neće razumeti zašto se meni otvaraju stvari lagano onda kada za njih imam dobar osećaj. I zašto nešto pripremam unapred, jer se vodim tim dobrim osećajem.

Ili zašto ću prekinuti sve što mi stvara mučninu, pa ma koliko to prkosilo današnjim pravilima.

Važno je da najpre upoznamo sebe, te da shvatimo kako mi reagujemo i šta nama prija, a gde se „teramo“ da nam prija. Jer kad razumeš sebe, lakše ćeš razumeti i druge. Kad si u skladu sa sobom, prijaće ti oni koji su, takođe, pronašli taj sklad. A dokle god ti smeta što se neko „folira“ i pre nego što uperiš prst u njega, proveri da li se bar malo foliraš i ti.

Foliraš li se i ti?

Autor: Ana Milovanović

Danas delimo sa vama recept za raffaello baklavu

0

Danas delimo sa vama recept za raffaello baklavu koja će vas , sigurni smo u to, oduševiti svojom jednostavnošću i lakoćom pripreme. Miris pečene banane, u kombinaciji sa kokosom i pečenim bademom. Sa hrskavim listićima okupanim mirisnim puterom. Bogato prelivenim belom čokoladom i neodoljivim ukusom pistaća je ukus koji ćete dugo pamtiti.

Recept:

30 listova tankih kora za baklavu, širine 8 cm

150 gr izgnječenih banana

16 ml koncentrovanog, zaslađenog mleka

20 gr mleka u prahu

42 gr sitno mlevenih badema

40 gr kokosa

16 gr izmrvljenih oblandi

Trebaće vam još:

15 zrna badema

Za premazivanje kora:

50 gr otopljenog putera

Za prelivanje pečene baklave:

350 gr bele čokolade

95 gr putera

45 ml ulja od koštica grožđa ( sve sastojke staviti u dublju posudu i otopiti u mikrotalasnoj, paziti da čokolada ne pregori.

Za posipanje baklave:

mleveni orah, kokos i mleveni pistaći.

Priprema:

Banane izgnječite u dublju činiju, pa im dodajte koncentrovanog mleka, mleka u prahu, kokosa i mlevenog badema i sve sjediniti. Odvojiti manju količinu smese ( oko 16 gr). Staviti zrno badema unutra, zatvoriti i oblikovati u kuglicu. Premazati prvi list od kore otopljenim puterom, staviti drugi list odozgo i njega premazati, staviti oblikovanu kuglicu na njemu pri kraju i uviti kao baklavu. Ređati u podmazanom plehu i peći u zagrejanoj rerni na 230° dok ne porumeni, (oko 15 – ak minuta). Izvaditi pleh iz rerne, sačekati da se baklave ohlade i svaku baklavu umakati u otopljenu čokoladu. Ređati ih na žici kako bi se višak čokolade iscedio i posipati kokosom, mlevenim orasima i pistaćima. Tako prelivenu baklavu ostavite u frižideru da se čokolada stegne. Nakon toga je servirajte i uživajte u njenom raskošnom mirisu i ukusu.

Danas delimo sa vama recept za raffaello baklavu

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković

Ig profil: mesfoliesculinaires