Home Blog Strana 6

Pravilna ishrana predškolske i školske dece

Pravilna ishrana predškolske i školske dece je veoma bitna. Poslednjih decenija u svetu kao i kod nas, usled brzog tempa života primećene su velike promene u načinu života dece i mladih ljudi. Saznanja ukazuju na to da su im obroci  vrlo često van kuće u vidu brze i pohovane hrane, grickalica, energetska i gazirana pića. Sve ređe tinejdžeri i adolescenti jedu supe, čorbe, žitarice, mahunarke, voće i povrće.

Posledica takvog života je unos visokokalorične i masne hrane koja nema hranljive vrednosti već samo višak praznih kalorija koje dovode do gojaznosti. Svetska Zdravstvena Organizacija je dala zvaničnе podatke da je zaključno sa  2022. god. preko milijardu ljudi gojazno, od toga 650 miliona odraslih, 340 miliona adolescenata i 39 miliona dece.

pravilna-ishrana-i-gojazna-deca
Pravilna ishrana i gojazna deca

Gojaznost dece je sve veći problem koji u kasnijem dobu može da  izazive razne bolesti. To su razne hronično nezarazne bolesti  kao na primer: dijabetes tip1 i tip2, insulinska rezistencija, kardiovaskularne bolesti, ateroskleroza, povišen krvni pritisak…

Nasuprot tome postoje i bolesti koje su izazvane nedovoljnim unosom hrane to su anemije, pad imuniteta, zastoj u rastu i razvoju, anoreksija (odbijanje hrane), bulimija (preteran unos hrane i namerno povraćanje)…

Deci treba na vreme objasniti razliku između izgladnjivanja ili prejedanja. Značaj porodice i zdrave navike u ishrani u ovakvim slučajevima su presudne. Prisiljavanje deteta da jede određenu vrstu hrane ne dovodi do pozitivnih rezultata već naprotiv stvara još veću odbojnost.

Pored roditelja, značajnu ulogu u izboru hrane imaju sestre, braća i  vršnjaci koji će svojim primerom podstaći dete da proba do tada nepoznatu hranu. Kada dete vidi da njegov drug jede nešto novo, poželeće i ono samo isto to da proba. Pravilna, raznovrsna i izbalansirana ishrana kao i navike koje dete treba da praktikuje je ono što ostaje za ceo život a kao rezultat obezbeđuje dobro zdravstveno stanje.

pravilna-ishrana-beba-i-mama
Pravilna ishrana predškolske i školske dece

Pravilna ishrana predškolske dece

Jako je bitno da se sa pravilnom ishranom krene još dok je dete (beba) u maminom stomaku. Pravilna ishrana trudnica i stepen uhranjenosti značajno utiče na psihofizički rast i razvoj deteta (ploda). Prekomerna telesna masa trudnice povećava rizik od gojaznosti deteta.

Nakon rođenja u prvim mesecima života najbolja hrana za dete (bebu) je majčino mleko ili adaptirano veštačko mleko ako majka nema dovoljno svog mleka. Nakon navršenih 6 meseci detetu se uvodi čvrsta (pasirana) i termički obrađena hrana uz mleko kao primarni napitak. Izbegavati napitke zaslađene šećerom, a umesto njih nuditi vodu i nezaslađeni sok od kompota jabuke.

Deca uzrasta od 2-6 godina (predškolska deca) već svu vrstu hrane mogu da konzumiraju sa akcentom na namirnice  poreklom od mleka i kiselomlečnih proizvoda. Takođe treba da unose proizvode na bazi žitarica, povrće i voće. Preporuka je da imaju tri glavna obroka i dve užine: DORUČAK (7-8h), UŽINA 1 (10-11h), RUČAK (13-14h), UŽINA 2 (16-17h), VEČERA (19-20h).

pravilna-ishrana-u-skoli-deca
Pravilna ishrana predškolske i školske dece

Pravilna ishrana školske dece

Deca starija od 6 godina (školska deca) i tinejdžeri takođe trebaju da se vode ovim principima – pravilna i uravnotežena ishrana, raznovrsna i mešovita ishrana, kao i ravnomernost obroka (uobročenost). Takođe, treba da vode i računa o obroku u školi (đačkoj užini). Ona bi trebala da bude u vidu nekog zdravog manjeg sendviča ili neke voćke ili 1 šake jezgrastog voća, a ne grickalica i gaziranog pića. Hrana treba da sadrži sve hranljive materije: belančevine (proteini), masti, ugljene hidrate (šećeri), vitamine, oligoelemente i biljna vlakna.

Proteini – treba da čine 10-20% od ukupnog dnevnog energetskog unosa.

Masti30% od ukupnog dnevnog energetskog unosa.

Ugljeni hidrati55-65% od ukupnog dnevnog energetskog unosa.

Biljna vlakna– za malu decu 15g/dan, a za starije i više.

Preporuka je, da ishrana predškolske i školske dece sadrži sve grupe namirnica a ima ih sedam.

  1. Žitarice i proizvodi na bazi žita – prednost dati hlebu i pecivima od crnog i polubelog brašna, integralnog, speltinog, heljdinog, kukuruznog, hrono hleb, hlebo od celog zrna žitarice, kuvana pšenica. Razne vrste pahuljica (ovsene, ražene, ječmene) u vidu muslija uz dodoatk voća i kiselomlečnih proizvoda. Može se unositi i beli i integralni pirinač  2-3 obroka /nedeljno.

 

Smanjiti unos: hleba, peciva i pekarske proizvode od belog brašna!

 

  1. Mleko i mlečni proizvodi – ona su glavni izvor proteina, kalcijuma i baza dnevnog obroka dece. Mleko koje koristite trebalo bi da bude sa što manjim procentom mlečne masti 0,5%m.m. ili  1,6%m.m. i to 200-300ml/dan. Jogurt sa 0-1% m.m., kiselo mleko sa 2,8% m.m., ekstra kiselo mleko sa 1,6% m.m., kefir sa 0,5% m.m. i to 200ml/dan. Može kombinacija sa voćem gde se dobija domaći voćni jogurt bez šećera. Sireve do 5,5% mlečne masti, mladi sirevi ili masni sirevi 1-2 puta/nedeljno. Može i tofu sir (od soje). Odnosno, birajte namirnice sa manjom količinom mlečne masti koje pre toga proverite na deklaraciji.
pravilna-ishrana-zdrav-obrok
Pravilna ishrana predškolske i školske dece
  1. Meso, riba i jaja – Ove namirnice su bogate proteinima (gradivnim elementima). Preporuka su posna mesa – pileće meso, ćureće meso, mlada teletina , govedina, junetina, čak u nekim slučajevima i konjsko meso (bogato gvožđem – Fe kod malokrvnosti). Dnevni unos 100-200gr/dan. Svinjsko meso može se konzumirati 1-2 puta/nedeljno kao i jagnjetina.

ULOGA RODITELJA U ADOLESCENCIJI

Meso se priprema kao grilovano, pečeno, kuvano na pari i u sopstvenom soku, zavijeno u aluminijumskoj foliji pa pečeno u rerni ili u vatrostalnoj posudi bez dodatka ulja. Riba koja  može da se konzumira  je ona koja je  morska i posna i to 2-3 puta/nedeljno. To je smuđ, oslić,tostolobik,šaran, pastrmka, orada, škarpina, list, brancin i tunjevina. Bogata je omega 3 masnim kiselinama koje  jačaju imuni sistem a pogotovo se preporučuje u zimskom periodu bar dva puta nedeljno. Jaja treba da se unose jer su biološki najiskoristljivija i treba da budu sastavni deo ishrane, naročito belanac. Preporuka je 2-3 jaja/nedeljno najviše 4 jaja/nedeljno.

NE PREPORUČUJU SE : industrijske prerađevine od mesa (viršle, kobasice, paštete, mortadele, salame)…

  1. Povrće – namirnice bogate biljnim vlaknima koja imaju ulogu da dete drže dugo sito. Dobar su izvor vitamina i oligoelemenata. Trebalo bi biti zastupljeno svo povrće u porciji 200-300gr/ dan. Krtolasto-krompir, batat. Lisnato-spanać, blitva, zelje, zelena salata, icberg salata, kupus. Korenasto- šargarepa, cvekla, celer, peršun. Mahunarke- pasulj, grašak, boranija, soja, sočivo,proso i bob. Plodovito- tikvica, krastavac, paradajz, paprika, plavi patlidžan, kukuruz šećerac, dinja, lubenica. Cvetasto- karfiol, brokoli, kelj pupčar, prokelj. Takođe treba unositi i gljive (pečurke) u količini 150-200gr/dan umesto mesa.

5.Voće- veliki izvor vitamina, oligoelemenata i biljnih vlakana. Sve vrste voća u porciji od 200-300gr/dan. Jabučasto-jabuka, kruška, dunja i mušmula. Koštičavo-trešnja, višnja, šljiva, breskva, kajsija i dren. Jezgrasto- orah, lešnik badem, kesten, pistaći i  kikiriki (20-30gr/dan). Jagodičasto – jagoda, malina, kupina,  borovnica, ribizla i dud. Citrusno i tropsko- limun, pomorandža, mandarina, grejpfrut, urme, maslinke, banane, ananas , smokve i avokado.

6.Ulja i masti – su namirnice bogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama. Ove namirnice nam daju energiju za rast i razvoj (posebno u zimskim danima). Preporuke za ulja biljnog porekla su hladno ceđena ulja: maslinovo, palmino, kokosovo, laneno, konopljino, susamovo i suncokretovo u porciji 10-15ml/dan (1 supena kašika). Masti su životinjskog porekla i to je svinjska mast  u količinama 1-2 puta/nedeljno (1-2 kafene kašičice -10gr).

7.Šećeri – su izvori energije i ne bi trebalo da se unose u većim količinama. Neko ih naziva i prazne kalorije. Slatkiše praviti od suvog voća. Preporučuje se med, domaći džemovi sa manje šećera, agava sirup ili stevija.

NE PREPORUČUJU SE: konditorski proizvodi, slatkiši, čokoladice, grickalice, gazirana i energetska pića!

pravilna-ishrana-fizicka-aktivnost.deca
Pravilna ishrana predškolske i školske dece

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost dece i adolescenata  je jako bitna za rast i razvoj organizma. Praktikuje se umerena aktivnost 3-6 puta/nedeljno. Ona treba da bude prilagođena polu, uzrastu i zdravstvenom stanju deteta. Ona poboljšava kondiciju, snagu i telesnu građu deteta što doprinosi  smanjenju gojazne dece a u kasnijem dobu smanjenje rizika od hroničnih bolesti.

Pravilna ishrana i fizička aktivnost cele porodice = zdrava porodica 

sandra-pejovic-dijeteticar-nutricionista
Sandra Pejović – dijetetičar nutricionista

S poštovanjem

Vaš dijetetičar nutricionista, Sandra Pejović       

nutricionista.sandrapejovic

Sertifikati:

,,Novine u dijagnostici i lečenju karcinoma dojke“.

,,Sinergija prirode i nauke u lečenju dijabetesa“.

                                                                                                                 ,,Personalizovani pristup u lečenju dijabetesa“.

 ,,Gojaznost i vitamin D: od prekomerne težine do metaboličke ravnoteže“.

,,Savremeni pristup u lečenju karcinoma prostate“.  

,,Inovativna rešenja za vaginalne infekcije“. 

,, Žensko zdravlje iz različitih perspektiva“.

,, Lečenje i epidemiologija hroničnih nezraznih bolesti“.

,, Nove perspektive u prevenciji pušenja: uloga zdarvstvenog sistema“.

,, Prevencija kardiovaskularnih oboljenja: Nova perspektiva primene vitamina K2 i D3“.                                                                                                     

,,Integrativni medicinski pristup alergijama i atopijskom dermatitisu“.

,, Hidradentis suppurativa:Od prvih simptoma do naprednih metoda lečenja“.

(Inovativne Medicinske Trapije  IMT). 

,,Savremeni način živo i hronične bolesti“  (Univerzitet  Singidunum).

Praktična primena ,, Protokola o postupanju u školi sa učenicima obolelim od dijabetesa“ UNDS,

 ,,Uloga i značaj suplementacije u medicinskoj nutritivnoj terapiji“.UNDS

 

 

 

 

Kako je crna sjedinila hipstere, osobenjake, gospodu i huligane?

0

Crna je jedina boja koja istovremeno i nije boja, kojoj se pridaju najpoželjniji epiteti poput elegancije, moći, prestiža, stila, odvažnosti, tajanstvenosti, ali takođe i najomreženiji opisi poput smrti, nemoći, jada, tuge, bola, zla, potištenosti i odbojnosti.

Poslednjih godinu dana vlada opšta pomama za crnom bojom. Jedemo crni sladoled, krečimo prostorije u crno, lakiramo nokte u crno, čak koristimo i crni ruž za usne. Detalji naše odeće su crni, a ponekad je čitava crna,  počevši od čizama, preko pantalona, do džempera i jakni. Crna važi za najelegantniju, najjednostavniju i najmoderniju boju.

crni-karmin-devojka
Crni karmin

Kada je u pitanju odeća, crna je ranije bila je bila rezervisana samo za darkere, metalce i buntovne tinejdžere, a danas je svi koriste. Za crnu boju se vezuju moć, prefinjenost, sofisticiranost, težina, formalnost, ozbiljnost, samoća, misterija. U Kini crna je boja za dečake, u Aziji predstavlja znanje, žalost i kajanje. U Indiji se povezuje sa harmonijom i slušanjem. U svetu kod mladih crna je simbol pobune.

crna-boja-crni-sladoled
Crna boja i crni sladoled

Otkud crni sladoled?

Najneobičnija boja sladoleda je svakako crna. Zbog svoje neobične boje zaokupio je pažnju mnogih i preplavio Instagram fotografijama obožavatelja koji njegov ukus upoređuju sa sladoledom od vanile. Crni sladoled ima veoma zanimljiv sastav – supstanca koja mu daje boju, ali i fenomanalni ukus, jeste pepeo od kokosa. On se dobija od ljuske kokosovog oraha i kažu da ima neobičnu, ali jako prijatnu  aromu. Pepeo od kokosa dobija se obradom ljuske kokosovog oraha na visokim temperaturama i tako se dobija ova fenomenalna crna boja.

crna-soba
Crna soba

Crni prostor- da ili ne?

Dok crna može lako da istakne bilo koju arhitektonsku funkciju koje ste odabrali, ona se takođe može koristiti za akcentiranje. Crnom bojom možete istaknuti jedan zid u vašem stanu. Ovaj pristup posebno je dobar kada želite istaknuti kolekciju umetničkih radova ili fotografija koje na tamnom zidu odmah skreću pažnju. Dok bela izgleda prikladnije za ekspanzivne galerije, crni zidovi stvaraju osećaj topline i drame čak i dok služe kao idealna.

Crna u dnevnoj sobi i kuhinji može izgledati sjajno, jer su ove prostorije odlična mesta za korištenje ove tamne boje. Za spavaću sobu, opredelite se za tamnije nijanse sive, umesto crne. Noćni ormarići i lampe uvek mogu doneti crne akcente i ponuditi divnu vizualnu kontrast.

Stručnjaci ukazuju na to, da previše crne boje u dečjim i spavaćim sobama može loše uticati na vas ili vašu decu. Umesto sofisticiranosti možete uskoro pretvoriti prostor u sumorno mesto. Zapamtite da nećete ići u krevet svaki dan s istim entuzijazmom, kao i prvog dana nakon uređenja! Dakle, najbolje je koristiti opuštajuće i mirne nijanse u spavaćoj sobi.

crna-odeca
Crna odeća

A crna boja u ormaru… ?

Ako vam je dominantna boja u ormanu crna, to ukazuje da ste inteligentni, pronicljivi i vredni. Okolina vas uglavnom vidi kao takve, ali imajte na umu i da tom bojom stvarate distancu, jer istraživanja pokazuju da se ljudi teže upuštaju u razgovor sa osobama potpuno obučenim u crno, odnosno nesvesno misle da su nedostupniji od drugih.

Istraživanje sprovedeno na velikom uzorku muškaraca i žena pokazalo je koje karakteristike i kvalitete ispitanici povezuju s ljudima koji nose crnu boju. U svakom se trenutku crna boja našla na vrhu lestvice pozitivnih osobina. Naime, ispitanici su sa nošenjem crne odeće povezali privlačnost, inteligenciju i visok nivo samopouzdanja.

Čak 66 odsto žena kazalo je kako je crna boja na muškarcu veoma privlačna i seksi. Osim toga, 49 odsto žena reklo je kako muškarce koji nose crnu odeću povezuju sa inteligencijom i moći. S druge strane, 46 odsto muškaraca kazalo je kako su žene koje nose crno privlačne i seksi.

crna-devojka-crni-coker
Crna devojka i crni čoker

Čokeri – Deja Vu – Crna

Karirane košulje, farmerke sa podignutim strukom, tamna šminka… Povratak ‘90tih na modnu scenu poslednjih godina je evidentan. 

Kao najbitniji modni dodaci te ere vratili su se i čokeri.  Modna istorija nam otkriva da su ove ogrlice koje se nose potpuno pripijene uz vrat postale veliki trend još davne 1700. i neke godine.

Dame iz visokog društva, aristokratija, grofice i princeze nosile su čokere, ali biserne i to u tri reda. Kasnije su postali popularni i oni u vidu baršunaste trake sa dijamantom ili medaljonom kao priveskom na sredini ove uzane ogrlice.

Dok je vek kasnije u Francuskoj ovakva ogrlica, ali vezana oko vrata u vidu vrpce sa mašnicom ili ona čipkana, bila znak da je devojka koja je nosi najverovatnije prostitutka. Nakon čega su potpuno nestale sa scene i svoj veliki povrat doživele u Art Deco eri tokom 1920. i 1930. godine, a potom u hipi 70-ima i naposletku dve decenije kasnije kao najpopularniji ženski detalj.

Ove godine na modnu scenu donose ih vodeće modne kuće Dior, Balmain, Lanvin, Chanel i mnogi drugi, a poznate dame čokere su prošetale na crvenom tepihu u nekolio navrata.

Iako se većini muškaraca ovaj modni detalj ne dopada, a čak ga i po koja žena smatra ,,jeftinim” ipak čokeri se vraćaju na scenu, a sve zahvaljujući pomami za crnom bojom. Možda kada odu predaleko zadirući u šarenolikost palete boja, ipak prestanu da budu moderni gubeći prvobitnu čar koju im je crna dala.

Autor: Sanja Dosković

 

 

 

 

 

 

 

Bioskop: Van redovnog programa, samo u CineStaru!

0

Bioskop: Atraktivan i apsolutno poseban sadržaj publika može očekivati u septembru u CineStar bioskopima u Srbiji. Prave “poslastice” pored redovnog bioskopskog repertoara oduševiće mnoge ljubitelje anima, horora, koncerata i klubske scene: 3. septembra preporuka je da se dođe na CineHorror sa blokbaster hororom “Prizivanje zla: poslednji obredi”; zatim, ono što fanovi već veoma dobro znaju, stiže anima “Demon Slayer: Kimetsu no Yaiba – Infinity Castle” a u CineStaru će se održati i CineAnime veče gde će se deliti poklon plakati iz filma.

Bioskopske poslastice u septembru

Ne treba propustiti ni 11.09.2025; koncertni film Dejvida Gilmora iz Rima “David Gilmour Live at the Circus Maximus Rome” u sredu 17.09.2025. ili nedelju 21.09. CineStar pokreće i program “Film & Vino” u petak 19. septembra sa filmom “Raskid”, a tu je i muzički koncertni spektakl za ljubitelje elektronske muzike “Kygo Back at the Bowl” 26.09.2025. Sve to održaće se u tehnički vrhunski opremljenim bioskopskim salama CineStar bioskopa u Beogradu i Novom Sadu, uz najnovije tehnologije i raskoš zvuka kakav se ne može doživeti kod kuće.

bioskop-cinehorror-prizivanje-zla
Bioskop: „Prizivanje zla“

CineHorror uz film ““Prizivanje zla: poslednji obredi” (03.09), donosi novo uzbudljivo poglavlje kultne priče nastale prema istinitim događajima. Vera Farmiga i Patrik Vilson ponoviće svoje uloge istražitelja paranormalnog u stvarnom životu, Eda i Lorejn Voren, u poslednjem, napetom slučaju koji će dodatno proširiti granice globalno uspešne franšize.

bioskop-demon-slayer
Bioskop: „Demon Slayer“

Demon Slayer: Kimetsu no Yaiba – Infinity Castle” (11.09) koji je trenutno jedan od nagledanijih filmova širom sveta, dominira bioskopima u Koreji, gde je samo za jedan vikend zaradio 12.6 miliona dolara, od procenjenih 1,6 miliona. U režiji Sotozakija Haruoa, ovaj film  adaptira kulminacioni završni luk blokbaster mange Gotougea Kojoharua. Film prati sveobuhvatni napad Korpusa ubica demona na uporište Kibucuđija Muzana u pokušaju da okonča rat između ljudi i demona.

bioskop-david-gilmour
Bioskop: „David Gilmour“

Publika će u septembru uživati u muzici Dejvida Gilmora, čuvenog člana legendarne grupe Pink Flojd, 17.09. i 21.09. u okviru koncertnog filma “David Gilmour Live at the Circus Maximus Rome”.  To je film o povratku Gilmura 2024. godine na rimski istorijski Circus Maximus, u sklopu turneje “Luck and Strange” – njegove prve nakon skoro deset godina. Ovaj vrhunski spektakl, snimljen u okruženju drevnih rimskih ruševina, spaja solo numere sa Gilmorovog najnovijeg albuma kao i klasične Pink Flojd himne. Pošto novih nastupa nema na vidiku, ovaj koncertni film predstavlja najbolji i jedini način da se uz vrhunski zvuk i sliku doživi na sceni ovaj  majstor svog zanata.

Program “Film & Vino” biće održan po prvi put u CineStar bioskopima u Srbiji u petak 19. septembra sa filmom “Raskid” sa Dakotom Džonson, koji je imao premijeru na Festivalu u Kanu ove godine. Uz uživanje u vinu koje u baru CineStara prethodi filmu, omogućen je doživljaj koji se pamti i rado ponavlja.

bioskop-kygo
Bioskop: „Kygo“

Uz muzički koncertni spektakl “Kygo Back at the Bowl” (26.09) publika će zakoračiti u jedan od najlegendarnijih koncertnih prostora na svetu. Snimljen uživo tokom rasprodatog nastupa Kyga u Hollywood Bowlu, u sklopu njegove svetske turneje koja je oborila rekorde, “Kygo: Back at the Bowl” donosi koncertno iskustvo na potpuno novom nivou – remiksovano, remasterizovano i prilagođeno za veliko platno. Ovaj izuzetan koncertni film vodi fanove pravo u prvi red, koristeći najsavremenije SCREENX i 4DX formate. U filmu se pojavljuju i gosti kao što su Ryan Tedder, Ava Max, Zara Larsson, Calum Scott i mnogi drugi. Bilo da je neko dugogodišnji obožavalac ili tek otkriv Kyga, ovo je jedinstvena ulaznica za magiju živog nastupa  na način kakav još nije doživljen.

Za sve ljubitelje vrhunskih izvođenja klasične muzike u CineStar bioskopima u Beogradu i Novom Sadu prikazuju se baleti i opere iz Royal Opera House u Londonu, tako da je cela sezona već u prodaji a prva na rasporedu je opera “Toska”, početkom oktobra.

Više detalja dostupno je na cinestarcinemas.rs . Ulaznice se mogu nabaviti na blagajnama CineStar bioskopa, putem CineStar aplikacije ili onlajn.

Facebook: CineStarCinemasSrbija

Instagram: @cinestarcinemas_rs 

TikTok: @cinestarcinemas_rs

Vikendica: Kako da opremite vikendicu za izdavanje?

0

Vikendica – Izdavanje vikendice postaje sve popularniji način dodatne zarade, naročito u eri kratkoročnog turizma i platformi poput Airbnb-a i Booking-a. Ljudi žele beg iz grada, mir i kontakt s prirodom, a vlasnici vikendica imaju priliku da im to omoguće. Ipak, da bi vaša vikendica privukla goste i ostavila dobar utisak, potrebno je pažljivo osmisliti njeno uređenje i opremu.

U nastavku vam predstavljamo savete i ideje kako da opremite vikendicu za izdavanje tako da zadovolji potrebe modernih gostiju, ostavi snažan utisak i obezbedi vam pozitivne recenzije.

Kuhinja i praktična rešenja za pripremu hrane

Kuhinja je često srce svakog doma, pa i vikendice. Čak i kada gosti dolaze na odmor, većina njih očekuje mogućnost da pripremi barem jednostavne obroke ili uživa u jutarnjoj kafi. Zato je važno da kuhinja bude dobro opremljena, funkcionalna i praktična.

Kada je reč o aparatu za hlađenje, praktičan mali frižider je idealno rešenje za vikendice koje nemaju mnogo prostora. On zauzima malo mesta, a dovoljan je da gosti odlože osnovne namirnice i piće. Uz to, lako se uklapa u svaki enterijer i doprinosi udobnosti boravka. Ako imate više prostora, standardni frižider je još bolje rešenje, ali manji modeli su sasvim dovoljni.

Osnovni set posuđa, escajga i čaša je obavezan, kao i šerpe i tiganji različitih veličina. Gostima će značiti i mali dodaci poput daske za sečenje, otvarača za vino ili filter aparata za kafu. Nemojte zaboraviti ni na praktična rešenja za odlaganje namirnica – zatvorene police ili kutije koje čuvaju hranu od vlage i insekata.

Najbolje je da kuhinja bude jednostavna i laka za održavanje. Keramičke pločice ili materijali koji se lako brišu smanjiće vreme čišćenja između gostiju, a vizuelno uredan prostor ostavlja snažan pozitivan utisak.

vikendica
Vikendica

Spavaći prostor – udobnost kao prioritet

Kvalitetan san je ono što gosti najviše cene. Ako žele odmor u prirodi, oni očekuju tišinu, mir i udobnost. Zato je spavaća soba ključni deo svake vikendice namenjene izdavanju. Najvažniji element je dobar dušek – on je investicija koja se višestruko vraća kroz zadovoljstvo i pozitivne komentare gostiju.

Kreveti ne moraju biti luksuzni, ali moraju biti čvrsti, stabilni i udobni. Ako vikendicu izdajete većim grupama, razmislite o krevetima na sprat ili sofama na razvlačenje koje mogu poslužiti kao dodatna ležajna mesta. Bitno je da sve izgleda uredno i da se lako koristi.

Posteljina treba da bude kvalitetna, od prirodnih materijala, najbolje pamuka, jer pruža osećaj svežine i lako se održava. Čista i ispeglana posteljina i peškiri ostavljaju snažan utisak i ulivaju poverenje gostima. Preporučljivo je da uvek imate rezervne setove, kako bi smena gostiju bila brza i efikasna.

Rasveta u spavaćim sobama treba da bude prijatna i funkcionalna. Noćne lampe, zavese koje dobro zamračuju prostor i utičnice pored kreveta sitnice su koje gosti zaista cene. Udoban i praktičan spavaći prostor jedan je od faktora koji razlikuje prosečan smeštaj od onog u koji se gosti rado vraćaju.

Dnevni boravak – mesto okupljanja i uživanja

Dnevni boravak u vikendici često je centralno mesto za druženje i zajedničke aktivnosti. Bilo da gosti žele da se opuste uz knjigu, razgovor ili društvene igre, prostor mora biti prijatan i funkcionalan. Udobna garnitura za sedenje i sto dovoljne veličine ključni su elementi.

Od nameštaja birajte komade koji su otporni i laki za održavanje. Materijali otporni na fleke i habanje su odličan izbor, jer će kroz vikendicu prolaziti veliki broj ljudi. Ako imate mogućnost, obezbedite i dodatne stolice ili taburee koji se lako skladište, ali se mogu izvući kada je potrebno više mesta za sedenje.

Detalji u enterijeru takođe prave veliku razliku. Dekorativni jastuci, tepisi i zavese učiniće prostor toplijim i udobnijim. Vodite računa da sve bude usklađeno u bojama i stilu – minimalistički pristup s prirodnim tonovima posebno je popularan među gostima koji dolaze na odmor u prirodu.

Nemojte zaboraviti na zabavne sadržaje. Televizor, Wi-Fi, društvene igre ili police s knjigama mogu biti presudan faktor prilikom izbora smeštaja. Gosti vole kada imaju mogućnost izbora – da li će veče provesti uz film, razgovor ili zabavu u društvu.

vikendica-kuca-dvoriste-zelenilo
Vikendica

 

Kupatilo – higijena na prvom mestu – vikendica

Kupatilo je prostor koji gosti najstrože ocenjuju, pa se tu ne sme praviti kompromis. Čisto, uredno i funkcionalno kupatilo često je glavni pokazatelj kvaliteta smeštaja. Čak i ako je prostor mali, može biti organizovan i prijatan.

Osnovni elementi poput tuš kabine ili kade, lavaboa i wc-šolje moraju biti ispravni i redovno održavani. Dodajte i male detalje poput držača za peškire, čistača za wc i prostirki koje sprečavaju klizanje. Gosti cene praktične sitnice jer im olakšavaju boravak.

Ako želite da ostavite još jači utisak, obezbedite male toaletne setove za goste: sapun, šampon, gel za tuširanje i možda par pamučnih štapića ili maramica. Takva pažnja prema detaljima stvara osećaj luksuza, čak i u najjednostavnijim vikendicama.

Opremanje vikendice za izdavanje nije samo pitanje estetike, već i funkcionalnosti, sigurnosti i udobnosti. Ako želite da se vaša vikendica izdvoji na tržištu, razmišljajte kao gost. Postavite sebi pitanje: šta bi meni učinilo boravak prijatnijim? Upravo ti odgovori vodiće vas do savršenog balansa praktičnosti i estetike.

Proteini: Dnevni unos proteina – kako ih uneti i zašto su oni važni?

0

Proteini čine osnovu svake ćelije u našem telu i igraju ključnu ulogu u brojnim biološkim procesima, uključujući izgradnju i regeneraciju mišića, stvaranje enzima i hormona, kao i očuvanje zdravlja kože, kose i noktiju. Ipak, uprkos njihovoj važnosti, mnogi ljudi ne obraćaju dovoljno pažnje na kvalitet i kvantitet unetih proteina tokom dana.

Dnevni unos proteina nije univerzalna brojka – zavisi od niza faktora kao što su godine, pol, fizička aktivnost i zdravstveno stanje pojedinca. U ovom tekstu saznajte koliko zaista treba uneti proteina, kako ih na najzdraviji način uključiti u ishranu i zašto je važno ne zanemariti ovu komponentu u svakodnevnoj ishrani.

proteini-razbijanje-jaja-cinija
Proteini u jajima

Koliko proteina nam treba dnevno?

Dnevni unos proteina varira u zavisnosti od potreba svakog pojedinca. Preporučena dnevna količina za prosečnog odraslog čoveka iznosi oko 0.8 grama proteina po kilogramu telesne mase. Međutim, ova brojka se povećava kod sportista, trudnica, starijih osoba i onih koji se oporavljaju od bolesti ili povreda. Tako, sportistima se često preporučuje unos od 1.2 do 2.0 grama po kilogramu telesne mase dnevno, kako bi se podržala mišićna sinteza i ubrzao oporavak.

Važno je naglasiti da nije reč samo o količini, već i o kvalitetu proteina. Esencijalne aminokiseline koje telo ne može da proizvede samo, moraju biti unete putem hrane, pa je ključno unositi kompletne izvore proteina koji ih sadrže u odgovarajućim proporcijama. Iako se često misli da su samo meso i mlečni proizvodi bogati proteinima, postoji i niz biljnih izvora koji mogu zadovoljiti dnevne potrebe, posebno kada se pravilno kombinuju.

Jedan od načina da se obezbedi adekvatan biljni unos proteina je korišćenje namirnica kao što su leblebije, koje sadrže visok procenat proteina i vlakana. Ukoliko vas zanima praktična i ukusna opcija, isprobajte recept za humus koji je odličan dodatak svakom obroku ili međuobroku.

Razlike između biljnih i životinjskih proteina

Proteini iz različitih izvora se razlikuju po svom aminokiselinskom sastavu, biološkoj vrednosti i stepenu iskoristljivosti u organizmu. Životinjski proteini, koji se nalaze u mesu, ribi, jajima i mlečnim proizvodima, sadrže sve esencijalne aminokiseline u optimalnim odnosima, zbog čega se nazivaju „kompletnim proteinima“. To ih čini efikasnim u procesu izgradnje i regeneracije tkiva.

Biljni proteini – iz mahunarki, orašastih plodova, semenki i celih žitarica – često ne sadrže sve esencijalne aminokiseline u dovoljnoj meri. Međutim, kombinovanjem različitih biljnih izvora u okviru obroka, moguće je postići isti efekat kao i unosom životinjskih proteina.

Iako su životinjski proteini efikasniji po pitanju rasta mišićne mase, biljni proteini imaju prednosti kada je reč o zdravlju srca, creva i celokupnom metabolizmu. Biljni izvori sadrže i dodatne korisne sastojke kao što su dijetetska vlakna, fitonutrijenti i manji procenat zasićenih masti, što ih čini pogodnim za održavanje zdravlja na duži rok.

proteini-biljni-zivotinjski-izvori-proteina
Proteini u hrani

Najbolji izvori proteina u svakodnevnoj ishrani

U svakodnevnoj ishrani najčešće se oslanjamo na tradicionalne izvore proteina kao što su meso, jaja i mlečni proizvodi. Pileće i ćureće belo meso, riba poput lososa i tune, jaja i grčki jogurt važe za nutritivno bogate izvore proteina, jer sadrže i druge važne nutrijente poput vitamina B12, gvožđa i omega-3 masnih kiselina.

Međutim, nemasni biljni izvori proteina postaju sve popularniji zbog svojih benefita po zdravlje. Sočivo, pasulj, kinoa, tofu i tempeh spadaju u visokoproteinske biljne izvore koji se lako mogu uključiti u ishranu. Ujedno su odlični i za one koji žele da redukuju unos zasićenih masti, holesterola i kalorija, a istovremeno očuvaju mišićnu masu i opšte zdravlje.

Uvođenje visokoproteinskih namirnica ne mora značiti komplikovano kuvanje ili posebne dijete. Čak i mali dodatak – kao što je kašika kikiriki putera u ovsenu kašu ili čia semenke u jogurt – može doprineti boljem balansu u ishrani. Pravilno planiranje obroka doprinosi stabilnijem nivou energije, boljoj kontroli apetita i jačanju imuniteta.

Kada je najbolje unositi proteine tokom dana?

Raspodela unosa proteina tokom dana ima značajan uticaj na to kako ih telo koristi. Uglavnom ljudi konzumiraju većinu dnevnih proteina u večernjem obroku, što može dovesti do neoptimalnog iskorišćenja aminokiselina. Najbolja praksa je ravnomerna distribucija proteina kroz sve obroke – doručak, ručak i večeru, kao i zdrave užine.

Konzumiranje proteina ujutru pomaže stabilizaciji šećera u krvi i doprinosi osećaju sitosti, što može sprečiti prejedanje kasnije tokom dana.

U periodu posle treninga, proteini su ključni za oporavak mišića i regeneraciju tkiva. Obrok bogat proteinima i složenim ugljenim hidratima posle fizičke aktivnosti može ubrzati sintezu proteina i pomoći u očuvanju mišićne mase.

Za starije osobe, ravnomeran unos proteina može pomoći u borbi protiv sarkopenije – prirodnog gubitka mišićne mase koji se javlja s godinama. Raspoređen unos od 25–30 grama proteina po obroku ima povoljan efekat na očuvanje snage i mišićne mase kod starije populacije.

proteini-suplementi
Proteini kroz suplemente

Da li su proteinski suplementi neophodni?

U savremenom tempu života, proteinski suplementi su postali čest izbor mnogih ljudi – od sportista do zaposlenih osoba koji ne stižu da pripreme kvalitetne obroke. Najčešći oblici su proteinski praškovi, gotovi napici i proteinske pločice. Njihova glavna prednost je praktičnost, ali važno je znati kada su zaista potrebni.

Za većinu ljudi koji se hrane raznovrsno i uravnoteženo, nije neophodno koristiti suplemente, jer je moguće uneti dovoljne količine proteina iz hrane. Međutim, suplementi mogu biti korisni u specifičnim situacijama – nakon intenzivnih treninga, kod povećanih potreba za oporavkom, kod osoba sa posebnim dijetetskim režimima ili kod onih koji ne konzumiraju dovoljno kalorija.

Važno je obratiti pažnju na kvalitet sastojaka, prisustvo dodatnih šećera, veštačkih aroma i aditiva. Proteinski dodaci nikada ne bi trebalo da zamene prave obroke, već da ih dopune kada je to zaista neophodno.

Proteini su neophodni za optimalno funkcionisanje organizma – od razvoja i održavanja mišića, preko hormona, do imuniteta i regeneracije tkiva. Proteini moraju zauzeti centralno mesto u vašem planu ishrane. Pristup koji uključuje kvalitetnu, raznovrsnu hranu i svestan izbor namirnica najefikasniji je način da podržite svoje telo na svakodnevnom nivou. Balansirani unos proteina može pozitivno uticati na dugoročno zdravlje i kvalitet života.

Igra: 10 ideja za igranje sa decom

Igra deci otkriva svet na različite načine. U ovom tekstu vam poklanjamo predloge za 10 ideja za igranje sa decom. Ali, bez igračaka i bez trčanja i skakanja. Za one trenutke kada ste u putu, u vozu, automobilu i igračke vam nisu pri ruci. Ili ste kod kuće – ali dete želi da provede vreme sa vama.

Dok vi, vi želite da to vreme bude ne samo kreativno već i korisno; da dete unapredi svoj intelekt, kognitivne, logičke, jezičke i matematičke sposobnosti: onda su ove igre pravo rešenje!

1. Igra „Zamišljeni Predmet“

  • Cilj: razvija apstraktno mišljenje, jezik i kreativnost.
  • Kako se izvodi: opisujete izmišljeni predmet (npr. „to je nešto što leti, ali nije ptica“) – dete pogađa ili smišlja kako predmet izgleda i čemu služi.

2. Brojalica

  • Cilj: razvija radnu memoriju i pažnju.
  • Kako se igra: kažete detetu „U mojoj korpi je 1 jabuka.“ Dete dodaje: „U tvojoj korpi su 1 jabuka i 2 banane“, i tako dalje. Igra traje dok neko ne pogreši redosled.
igra-deca
Igra sa decom

3. Završi Rečenicu

  • Cilj: za bolju sintaksu, vokabular i apstraktno mišljenje.
  • Primer: „Kada bi mogao da letiš kao ptica, ti bi…“ ili „Da sam ja knjiga, želela bih da…“

4. Matematičke zagonetke u glavi

  • Cilj: razvija logiku i matematičke sposobnosti.
  • Primer: „Imam 10 jabuka. Dam 3 baki, uzmem 2 od druga i pojedem 1. Koliko imam?“

5. Smisli reč sa zadatim slovom

  • Cilj: bolje fonološke sposobnosti i bogatiji rečnik.
  • Kako se izvodi: odaberete jedno slovo (npr. „M“), a dete smišlja reč koja počinje tim slovom. Možete dodati kategoriju (voće, životinje…).

6. Ko sam ja? (Zamišljeni lik)

  • Cilj: razvija deduktivno mišljenje i jezičke veštine.
  • Kako se izvodi: dete postavlja pitanja „Da li si čovek?“ „Da li letiš?“ dok ne pogodi identitet lika kog ste zamislili (životinja, predmet, osoba…).
igra-deca
Deca

7. Nek se rimuje!

  • Cilj: razvija fonološke i jezičke sposobnosti.
  • Kako se izvodi: kažete reč, dete traži što više reči koje se rimuju (npr. „mačka“ – „tačka“).

8. Ispričaj priču od ove tri reči

  • Cilj: stimuliše narativne veštine i kreativnost.
  • Kako se izvodi: odaberite nasumice tri reči (npr. „zmaj, čokolada, bicikl“). Zatim dete smišlja priču koja sadrži te reči.

9. Igra logičkog niza

  • Cilj: razvija sposobnost uočavanja pravila i nizova.
  • Primer: „1, 2, 4, 7, __?“ (dete pogađa pravilo: dodaje se +1, +2, +3…), pa sledi nastavak.

10. Slušaj i crtaj u glavi

  • Cilj: jača pažnju, vizualizaciju i jezičku obradu informacija.
  • Kako se izvodi: opisujete zamišljeni crtež („U gornjem levom uglu je sunce, ispod njega drvo…“). Dete zatvorenih očiju pokušava da zamisli ceo prizor.

Autor: Nataša Ilić, Specijalni edukator, pisac

https://silkmind.net/usluge-i-materijali/

Ig profil: @scriptofocus

Blog: Urbana Legenda