Home Blog Strana 57

Okej je prespavati dan zaljubljenih

Okej je prespavati dan zaljubljenih. Početak je februara i bliži se onaj čuveni datum oko kog se polemiše da li je u pitanju „Dan zaljubljenih“ ili pak „Sveti Trifun“. Gradovi  vrve od muškaraca koji trče do cvećara da brže-bolje odaberu buket za svoju partnerku. Sve prodavnice su pune srcića, seksi čipkanog donjeg rublja i svim mogućim stvarčicama crvene boje koje vas podsećaju na ljubav.

Na svakom ćošku su visokozastupljene  bombonjere u obliku srca, a ti si tek nedavno raskinula svoju dugogodišnju vezu ili si već duže vreme sama i ne znaš šta da radiš za taj dan jer ti tako dođe da ceo dan prespavaš i da izbegneš sve one slatke,romantične parove, koji se vode za ruke, ljubakaju na javnom mestu i iskazuju jedno drugom nežnost poklonima i pitaš se šta nije u redu sa tobom i zašto se tako osećaš? Moj odgovor tebi je da je prosto okej i  normalno da ti je ponekad dosta svega, da ti dođu dani kada sve naprosto želiš da preskočiš pa tako i ovaj. Okej je prespavati dan zaljubljenih.

Ali isto tako je okej i znati da dan zaljubljenih nije samo danas. Da je prvenstveno bitnije zaljubiti se u sebe nego naći partnera koji će se zaljubiti u sva vaša savršenstva i nesavršenosti. Jer ako večito bežimo od sebe i ne prihvatimo sebe takve kakvi jesmo džaba nam milion partnera koji dolaze u naš život.

Okej je prespavati dan zaljubljenih
Okej je prespavati dan zaljubljenih

Okej je prespavati dan zaljubljenih

Moraš da shvatiš još i da ništa nije idealno, da nije svaka veza onako besprekorna kakvom se čini na instagramu i kakvom je drugi prikazuju zato što bi voleli da je tako, svaka veza ima svoje uspone i padove  i svaka veza prolazi kroz neku vrstu iskušenja – pa neke veze opstanu dugo, a neke kratko traju, ali ono što je najvažnije je veza sa samim sobom.

Neke žene imaju partnere koji im samo pružaju pažnju na bitne datume, dok ih ostalih dana zanemaruju, ali to vešto skrivaju. Neke imaju partnere koje rečima ne znaju da iskažu emociju, ali, ne treba nam muškarac da bismo bile srećne i kompletne. Ako stalno očekujemo da nas neko drugi usreći i upotpuni nikada nećemo biti srećne i ispunjene.

Ne kažemo, da nije poželjno – svakoj ženi imponuje jedna lepa reč, ruža, džentlmen koji će da joj otvori vrata restorana i čini razne lepe male i velike stvari za nju, ali je jako bitno da to ne očekujemo od svih partnera i u svakom trenutku. Trebamo prvo naučiti da ugodimo sebi. Kada to naučimo na pola smo puta da postanemo potpuno srećne i nezavisne, a svaki gest koji nam učini muškarac nakon toga predstavlja dodatni plus.

Okej je prespavati dan zaljubljenih

Nauči da je okej i neke dane provesti u pidžami na tufnice i prespavati ga jer si toliko bezvoljna i nezadovoljna trenutnim stanjem svog života, ali takođe nauči kako da sama sebe oraspoložiš i izvedeš iz takve situacije kako ne bi upala u depresiju. Kada naučiš kako da sebi kupuješ lale umesto da čekaš princa na belom konju da ti donese sto i jednu ružu i doručak u krevetu. Nauči da sama sebi kupiš onaj lančić ili cipele koje si videla u izlogu neke radnje, i da sama sebi kupiš neku dobru knjigu koju merkaš već duže vreme.

Okej je prespavati dan zaljubljenih
Okej je prespavati dan zaljubljenih

Kada to naučiš i ovladaš tom veštinom zavođenja same sebe na pravom si putu do istrebljenja one praznine koju osećaš zbog toga što nemaš svoju drugu polovinu. Takođe, nauči kako da sebe odvedeš na solo dejt, na neku kafu ili dobar kolač, da uživaš u dobroj muzici, napravi filmsko veče i pozovi takođe drugarice koje mogu da ti se pridruže i sve će postati bolje i lepše.

Nauči da svakog jutra sama sebi kažeš „Dobro jutro lepotice“ i vodi se onom pesmom od Majli Sajrus koja kaže „I can by myself flowers“. Kada to naučiš, da je ok da nisi ok u nekim danima, ali i da je ok ne iščekivati poklone od drugih već samu sebe obradovati i da je prevashodno bitno zavoleti samu sebe pa tek onda druge, postaćeš kraljica svog života.

Okej je prespavati dan zaljubljenih

I ovog četrnaestog februara, bila ti sama ili ne, mi ti želimo da uživaš u ljubavi prema sebi uz neko dobro vino, neki dobar kolač i neku lepu ružu. Ljubav prema sebi se vežba svakog dana, a ne samo na dan ljubavi jer je ona jedina konačna i neminovna.

Moramo se pomiriti sa tim da su ljudi prolaznici u našem životu koji dolaze i prolaze i ništa nije konstantno i pod garancijom. Jedino ti ostaješ sama sebi i jedino ti od same sebe ne odustaješ i ne odlaziš. I zato voli sebe svakog dana za nijansu više i danas, i sutra, ne samo na 8. mart, rođendan i dan zaljubljenih. Svaka ljubav se vežba i uči. Radi na tome i ne prestaj, to je idealni pravi recept za sreću.

Autor: Nina Miletić

Kolačići koji su zaludeli svet

0

Kolačići koji su zaludeli svet. Francuski  makaron jedan od najpopularnijih kolača koji se, kada pogledate namirnice, naizgled veoma lako priprema ali mnogima zadaje glavobolju. Umeju da budu jako kapriciozni i da ne uspeju baš uvek. Zato vam mi danas donosimo originalni francuski recept za njihovu pripremu sa savetima koji garantuju da će i vama uspeti. Ako ih sledite, naravno. A znaćete da su uspeli ako se prilikom njihovog pečenja formira ona famozna  čipkasta kragnica u krug, čija je korica hrskava a sredina mekana.

Kolačići koji su zaludeli svet

Kolačići koji su zaludeli svet
Kolačići koji su zaludeli svet

Recept:

65 gr belanaca
50 gr kristal šećera
120 gr šećera u prahu
70 gr bademovog brašna (mlevenog badema)
1 kašičica cimeta

Priprema:

Bademovo brašno, šećer u prahu i cimet staviti u blender i samleti. Belanca sipati u dublju posudu, umutiti penasto mikserom najjačom brzinom. Kada budu penasto umućena, početi sa postepenim dodavanjem kristal šećera, uz neprestano mućenje. Kada belanca budu čvrsto umućena dodati željenu boju, sipati mešavinu badema šećera i cimeta u cediljki. Prosejati i sve sjedinite mešajući.

Kolačići koji su zaludeli svet

Smesu staviti u poslastičarsku vrećicu sa wilton nastavkom. Oblikovati kružiće na silikonskoj podlozi i ostaviti makaron da odstoje na sobnoj temperaturi nekih sat vremena. Peći u zagrejanoj rerni na 140° 10-15 minuta. Izvaditi iz rerne, ostaviti da se ohlade i nakon toga ih garnirati po vašoj želji. Mi smo ih garnirali lemon curd kremom, čiji recept smo objavili ranije i možete ga pogledati ovde.

Savet više:

Belanca za pripremu makaron moraju biti sobne temperature. Težinu belanaca precizno izmeriti jer, verovali ili ne, to može itekako uticati na to da li će uspeti ili ne. Bademovo brašno, šećer i cimet sameljite što finije. Ako ne budu dovoljno samleveni imaće neravnine odozgo. I ono najvažnije što će u najvećoj meri uticati na njihov uspeh je makaronaž- mešanje smese nakon stavljanja bademovog brašna, šećera i cimeta.

Smesu treba mešati silikonskom špatulom tako što je podignete odozdo na gore i vratite opet dole. Postupak ponoviti nekoliko puta i ne preterivati, niti praviti energične pokrete. U trenutku kada smesa u sporom mlazu pada sa špatule , makaronaž je odličan. Za pečenje koristiti ili silikonsku podlogu ili papir za pečenje.

Kolačići koji su zaludeli svet
Kolačići koji su zaludeli svet

Najbolje je koristiti boju u prahu ili gel boju, jer će tečne boje razrediti smesu i makarons neće uspeti. Nakon što završite oblikovanje svih makarons na silikonu treba ih ostaviti da odstoje na vazduhu dok ne formiraju koricu (opnu), najbolje sat vremena. Da li je formirana korica dovoljno čvrsta proverite blagim pritiskom kažiprsta. Ako prst nije umazan, ne upada u smesu, znači da se makaron mogu peći. Što se tiče smese za garniranje, možete ih garnirati i ganašom od bele, crne ili mlečne čokolade ili jednostavno, vašim omiljenim pekmezom.

Ako se odlučite da ih garnirate sa lemon curd kremom, evo recepta:

3 jaja, 137 gr kristal šećera, 115 gr soka od limuna, narendana korica od limuna, 202 gr maslaca.

Priprema:

Pripremite limun kremu dan ranije kako bi se dovoljno stegla.

Kolačići koji su zaludeli svet

Kolačići koji su zaludeli svet
Kolačići koji su zaludeli svet

Priprema kreme:

Narendajte koricu limuna. Iscedite sok na cediljki i sipajte u dublju šerpu. Dodajte šećera i blago umućena jaja, sve dobro sjedinite mešajući energično žicom za mućenje ili mikserom srednjom brzinom. Stavite šerpu na šporet, na tihoj vatri i skuvajte kremu uz neprestano mešanje. Kada se krema zgusne, sklonite šerpicu od vatre, dodajte maslaca, sve sjedinite mešajući, ostavite da se ohladi, pokrijte folijom i ostavite u frižideru da se krema dobro stegne.

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković

Ig profil: mesfoliesculinaires

Svaka promena je novi početak

0

Svaka promena je novi početak. Oduvek me fasciniraju promene.  Kad više nisam znala da se izborim sa sobom, menjala sam okolinu, potpuno nesvesno.

Ubrzo sam osetila kako mi te selidbe menjaju nešto u životu. Čak sam i umela da kažem: „Kad god promenim stan, promeni mi se život.“

Svaka promena je novi početak

Ono što tada nisam shvatala, nisu ti novi „kvadrati“ bili zaslužni za promenu mog života. Uvek je bilo do moje rešenosti da nešto promenim, pa makar to bio i moj boravak. Za nešto veće nisam bila spremna. A to veće bila je promena moje ličnosti.

Svaka promena je novi početak

Svakako da nova okolina i novi prostor nose sa sobom i novu energiju, nije to sporno. Ali, za istinsku promenu nas samih, potrebna je naša budnost i spremnost da prihvatimo odgovornost. I da konačno priznamo sebi da je ipak do nas. Da je uvek i bilo samo do nas.

Svaka promena je novi početak
Svaka promena je novi početak

Svaka promena je novi početak

To priznanje nas može potpuno osloboditi, jer ćemo tog trenutka shvatiti da mi možemo promeniti svoj život na bolje. Ali možemo i osetiti krivicu za sve što dosad nismo dobro uradili…

No, nije ni ta krivica toliko loša. Poslužiće nam da se naljutimo, a onda će nam biti gorivo za napredak.

Promene, dobro došle!

Svaka promena je novi početak

Nije svaki novi početak promena, barem ne dok vrtimo iste obrasce ponašanja, u istoj ulozi, samo sa drugim junacima. Ali je svaka promena na nivou našeg bića definitivno početak novog života za nas. Pa i ona najmanja promena, ako smo je svesni.

Autor: Ana Milovanović

Ko smo mi kad nam duša izbledi? – o romanu „Izbledele duše”

0

Ko smo mi kad nam duša izbledi? – o romanu Izbledele duše”. Smrt je neizbežna. A šta je sa onim što posle nje dolazi? Ponekad spustim knjigu, ali ona mene ne pusti. Tako je bilo sa „Izbledelim dušama”. Dva sveta, jedan s ove, jedan s one strane. Dva junaka, otac Branko i Radovan. Malo selo, čudna vremena i priča o kojoj se razmišlja.

Ko smo mi kad nam duša izbledi? – o romanu Izbledele duše

Jednog dana Radovan će se probuditi na seoskom groblju. To i nije toliko čudno, sve dok ne shvati da sa groblja ne može da izađe i da se u stvari nalazi u svetu koji nije njegov, u svetu duša. U ovom svetu grobljem upravlja Vidoje, prvi upokojeni, i njegovih pravila svi moraju da se pridržavaju.

Pored istog groblja, ali ne u istom svetu, prolazi sveštenik Branko. Svestan je da tu nešto nije kako treba i kreće da istražuje, hodajući po tankoj liniji između vere, mitova, legendi i natprirodnog.

Ko smo mi kad nam duša izbledi? - o romanu „Izbledele duše”
Ko smo mi kad nam duša izbledi? – o romanu „Izbledele duše”

„Nekim ljudima duša izbledi i pohaba se mnogo pre nego što iskorače s ovog sveta. Mnogi toga za života ne budu svesni.”

Ko smo mi kad nam duša izbledi? – o romanu Izbledele duše”

Šta sve utiče na naše duše i čuvamo li ih dovoljno ili smo već odavno počeli da živimo u vremenu kada je duša izgubila svoju vrednost i počela da bledi? Mladen je uspeo da kroz dva glavna lika sumira brojne dileme koju većina nas ima. Kako izgleda život posle smrti? Ima li uopšte išta sa te „druge strane”? Ko će misliti o nama kada nas više ne bude? Ovaj niz mogla bih da nastavim unedogled.

Ovo je jedna sasvim jednostavna priča koja je u meni izazvala hiljadu različitih razmišljanja i pitanja. Knjiga je napisana autentičnim jezikom.

Autor me je uspešno vratio nekoliko vekova kroz istoriju i naveo da se zapitam o stvarima o kojima ponekad radije ćutim. Ima ovde fantastike, drame, horora i istorije. Svi ovi elementi se tako lepo preklapaju i nadovezuju da čitalac može samo da se prepusti poetičnosti Mladenovih reči i zamišljanju krajolika i situacija o kojima čita.

Ko smo mi kad nam duša izbledi? - o romanu „Izbledele duše”
Ko smo mi kad nam duša izbledi? – o romanu „Izbledele duše”

Ko smo mi kad nam duša izbledi? – o romanu Izbledele duše”

Jako retko govorim da neku knjigu svako treba da pročita, ali za ovaj naslov to definitivno moram da kažem. Ovo je knjiga koja treba da se čita i o kojoj treba da se priča, jer čak i da reči izblede, poruka koju ona nosi ostaje u svakom od nas koji smo je pročitali.

Autor: Milica Barać

Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi

Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi. U braku i dugotrajnim vezama, put do harmonije često biva isprepleten izazovima i nesuglasicama i nemaju svi dovoljno strpljenja da prođu tim putem. Svaki par prolazi kroz turbulentne trenutke, suočavajući se s različitim mišljenjima, životnim promenama i svakodnevnim stresom. Uprkos početnoj zaljubljenosti, ljubavna veza zahteva kontinuirani trud i posvećenost kako bi opstala i napredovala.

Iako je jednostavno odustati kada se suočimo s teškoćama, ključ opstanka leži u spremnosti da se zajedno izgrade mostovi prema pomirenju. Ljubav nije samo osećanje, već i niz odluka i napora koje dva partnera ulažu kako bi održali svoju vezu. U tom kontekstu, spa apartmani postaju oaza mira i imaju terapeutsko dejstvo, pružajući parovima priliku da zajedno istraže put pomirenja i obnove veze.

Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi

Ovaj čarobni ambijent ne samo da pruža fizičko opuštanje već i stvara prostor za duboke emocionalne razgovore. U svetlu izazova s kojima se suočava svaki par, boravak u spa apartmanima postaje neophodna terapija za ljubav i ključno sredstvo koje omogućava parovima da ojačaju svoje veze i ponovno otkriju suštinu ljubavi.

Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi
Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi

Zajedničko istraživanje novih iskustava

U moru izazova koje nosi ljubavna veza, spa apartmani postaju čarobno igralište gde partneri zajedno istražuju nove dimenzije svoje veze. Kroz raznolike aktivnosti i iskustva, stvaraju se nezaboravne uspomene koje postaju temelj njihove povezanosti.

U tom intimnom okruženju, partneri se oslobađaju svakodnevnih stresova, fokusirani jedno na drugo. Boravak u spa apartmanu podstiče posvećenost i međusobnu pažnju do najnežnijih granica. Bez ometanja spoljnog sveta, partneri se posvećuju jedno drugome, stvarajući duboko, ono istinsko razumevanje koje nadmašuje reči.

Kroz zajedničke aktivnosti poput masaža, relaksacije u đakuziju, čašu dobrog vina, parovi tkaju svoju priču ljubavi. Svaki trenutak postaje prilika za produbljivanje veze, stvaranje intimnih vezivnih niti koje često izmiču u užurbanom svakodnevnom životu, pa nam se čini da ne možemo da dopremo do partnera i osetimo dušu.

Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi

Spa avantura ljubavi nije samo putovanje kroz senzualnost već i put ka suštinskom razumevanju. U ovoj oazi opuštanja, partneri otkrivaju da ljubav ne počiva samo na osećanjima, već na pažnji i istraživanju koje zajedno grade. Kroz mirisne kupke, umirujuće tretmane i intimne razgovore, spa apartmani postaju scena na kojoj ljubav dobija nove dimenzije, stvarajući čvrstu osnovu za zajedničku budućnost.

Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi
Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi

Kako spa terapija postaje temelj harmonične i srećne veze

Spa tretmani doprinose emotivnoj ravnoteži i idealni su za obnavljanje ljubavnih veza. U savremenim vezama, suočavamo se s izazovima nedostatka predanosti i strpljenja. Brz način života često dovodi do zanemarivanja veza, a ljudi često shvataju ljubav zdravo za gotovo. Izlazak iz veze postaje lakši izbor, jer smo sve više okrenuti sami sebi, zaboravljajući na važnost saosećanja, empatije i komunikacije.

U intimnom okruženju spa apartmana, partneri se oslobađaju svakodnevnih stresova, fokusirajući se jedno na drugo. Romantični ambijent, neutralni teren koji vas neće podsećati na svakodnevne svađe i razmirice koje ste imali, podstiče posvećenost, međusobnu pažnju i duboke emocionalne razgovore, ključne za obnavljanje suštinskih veza.

Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi

Pokazivanje inicijative u vezi postaje esencijalno. To znači preuzimanje odgovornosti za održavanje emotivne povezanosti, iskrenost u komunikaciji i posvećenost zajedničkom putu. Aktivnosti poput zajedničkog istraživanja spa tretmana postaju ne samo putovanje kroz senzualnost, već i put ka suštinskom razumevanju. Razgovori o očekivanjima i potrebama postaju ključni za izgradnju zdravog odnosa.

SPA terapija ne samo da pruža fizičko opuštanje već postaje scena na kojoj ljubav dobija nove dimenzije.

Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi
Moć spa terapije: Spa apartmani kao mesta za pomirenje i obnovu ljubavi

Spa za ljubav

Otkrijte čaroliju spa apartmana, vašeg saveznika u obnavljanju i produbljivanju ljubavnog odnosa! Ovo je nezaboravno iskustvo koje ne samo da opušta telo, već i hrani dušu. Kroz intimne razgovore u opuštajućem ambijentu, zajedničke masaže i relaksaciju spa tretmanima, emotivno povezivanje sa partnerom je izvesno.

Spa avantura ljubavi postaje put ka suštinskom razumevanju, obnavljajući strast i posvećenost. Neka svi ti mirisni tretmani i romantična atmosfera postanu vaš ključ za čvršći odnos. Rezervišite svoju oazu ljubavi i zajedno gradite temelj za srećnu budućnost!

Autor: Ljiljana Bugarin

Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković

Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković. Ana Atanasković  srpska je književnica rođena 27.novembra 1973. u gradu Kruševcu, a studirala je i diplomirala Engleski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu gde je kasnije i nastavila svoj život i spisateljsku karijeru. Svoju prvu knjigu izdala je još davne 2006. godine, a njen spisateljski rad se bazira na istorijskoj fikciji u kojoj uspešno pliva već godinama. Pored pisanja, Ana se bavila i novinarstvom gde je radila za mnoge časopise kao što su “ELLE”,”Sense”,”Lepota I zdravlje” i mnogi drugi.

Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković

Roman koji ju je proslavio i probio u svet književnosti i pisane reči je upravo roman Moja ljubav Nikola Tesla kojeg je prvo izdala u Smart studiju, ali nam je poznatija verzija njenog reizdanja u izdavačkoj kući Laguna 2021. U svom stvaralačkom opusu Ana za sada iza sebe ima pet romana, dve zbirke priča, a bavi se i pisanjem eseja i poezije. Šuška se o tome i da će uskoro izdati svoju novu knjigu u okviru IK LAGUNA, a mi smo ovim povodom poželeli da na ovu temu  kao i mnoge druge proćaskamo sa njom.

Dom je unutrašnja kategorija - Ana Atanasković
Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković

Ana, pre svega, reci nam, otkud tolika zainteresovanost za Teslu, Teslin život generalno i zašto si poželela da baš pišeš o njemu? 

Od detinjstva traje ta zainteresovanost. Moj tata je bio nastavnik matematike i fizike i veliki ljubitelj nauke. Donosio mi je knjige, čitala sam „Galaksiju“ koju je redovno kupovao, zajedno smo gledali naučne emisije na televiziji („Kosmos“ Karla Sagana, na primer) i seriju o Nikoli Tesli u kojoj je glumio Rade Šerbedžija. Najveći uticaj na mene je bio jedan članak u posebnom izdanju „Galaksije“ u kome je prvi put pisao o ženama zainteresovanim za Teslu, a fotografija Ketrin Džonson mi je ostala u sećanju kao najlepša i najznačajnija.

Kada smo već kod knjige “Moja ljubav Nikola Tesla” mogu da primetim da glavna junakinja tvog romana Ketrin, gaji izvesnu ljubav prema Njujorku i zanesenost tim gradom, a čitavši tvoje tekstove mogu da primetim sličnu podudarnost između vas dve jer koliko je ona opčinjena Njujorkom toliko si i ti Beogradom, pa evo da pitam šta je za tebe Beograd? Šta za tebe on predstavlja? Za mnoge predstavlja nove šanse i nove početke i mnogi sebe vide u tom gradu pa, eto da pitam iz tvog ugla šta je Beograd?

Beograd je za mene mnogo toga – mesto gde sam studirala anglistiku na Filološkom fakultetu, neka vrsta spasa, mesto u kome sam dobila šanse koje sam priželjkivala i mesto u kome su mi se izdešavale ključne stvari u životu. Beograd mi je, kroz ljude koje sam upoznavala, omogućio da svoju ličnost započetu u Kruševcu prikažem u pravom svetlu. Recimo da je taj sentiment dobro opisan u pesmi „Beograd“ koju je maestralno otpevala Nada Knežević.

Dom je unutrašnja kategorija - Ana Atanasković
Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković

Reci nam, pošto si rođena Kruševljanka, koja su to tvoja omiljena mesta u Kruševcu koja su ti ostala u sećanju, a na kojima si najviše pisala i rađala svoje ideje? Da li i danas kada se osvrneš na svoje početke s nostalgijom se prisetiš tog doba svojih početaka i možda nekad odeš na kafu na to mesto na kom si ranije pisala kad te put nanese u naš grad.

Mnogo volim Kruševac i nikada ga ne zaboravljam. Često ističem da sam rođena u tom gradu i to sa velikim ponosom! Prošla sam „dosta sveta“ što se kaže ali je najlepši spomenik na svetu u Kruševcu, na primer. To je spomenik Kosovskim junacima u centru grada. Odrastala sam u selu Jasika, koje je 4 km udaljeno od grada i Zapadna Morava, jasički most i taj plodan, pitomi kraj koga nadgleda predivni Jastrebac iz suprotne daljine nikada neće napustiti moje srce.

Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković

Sećam se poslastičarnice „Bagdalino“ u koju sam svraćala kada sam bila u srednjoj školi. Najviše su na mene uticali Narodna biblioteka u Domu sindikata i tadašnji Radnički univerzitet, gde sam učila engleski jezik van školskih aktivnosti. Kad god prođem pored tih zgrada osetim koliko su oblikovale moju budućnost. Takođe mnogo volim neobičnu kuću mog najboljeg druga u Obiličevoj ulici, i ceo taj kraj grada.

Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković

A na kojim mestima sada najčešće pišeš i koje mesto te najviše opušta u Beogradu i predstavlja tvoju oazu mira u toj metropoli? Gde se najčešće osećaš kao kod kuće?

Pišem kod kuće uvek, potrebna mi je tišina. Oaza duhovnog mira je za mene Studentski trg na kome je Filološki fakultet, koji doživljavam kao hram. Takođe, najlepše duhovno iskustvo sam imala u kapeli Svetog Jovana Bogoslova na Bogoslovskom fakultetu. Volim Senjak, Vračar, Dorćol, Banovo brdo…Volim mnoge ulice, kao što su Krunska i Internacionalnih brigada. Biblioteka grada Beograda je jedno od mesta na kome me neko ko želi može često sresti.

Reci nam zašto je nauka važna i šta je to najdragocenije što su nam naučnici ostavili? 

Nauka je glavni način na koji čovek spoznaje svet koji ga okružuje. Duhovnost mu pomaže da spozna sebe i Boga. Zajedno čine pravi balans i simbiozu.

Naučnici su veoma bitni jer nam oktrivaju zemaljske istine, a pokazuju nam put kao onome što se može saznati. Žao mi je što se poslednjih godina nauka na društvenim mrežama preispituje od strane onih koji ni ne znaju šta je ona.

Dom je unutrašnja kategorija - Ana Atanasković
Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković

Šta za tebe predstavlja pisanje? 

Moj glavni životni cilj pomoću koga mogu da prenesem emociju ljudima. Knjige koje u čitaocu izazovu emociju opstaju u vremenu. Emocija, dalje, izaziva katarzu i može da menja ljude. To je moja misija.

Šta za tebe predstavlja reč dom? 

Dom određuje svakoga, pa je tako i mene. Kuća u kojoj sam odrasla je, sticajem okolnosti, prodata. Dugo mi je bilo teško da tamo i prođem, naročito jer je renovirana i ne liči na sebe. To je velika bol ali i učenje prihvatanje neminovnosti života. Dom je onaj osećaj koji ostaje u duši čak i ako fizički više nije naš. Dom je „unutrašnja kategorija“.

Primećujem da se u zadnje vreme, nekako izrodilo dosta mladih, novih autora, i svesna sam nekako te promene da je nekada narodu bio čudan sam taj koncept pisanja, odmah si bio okarakterisan kao čudak ako se baviš pisanjem, dok je sada, nekako, sve to naprasno postalo in? Šta misliš zašto je to tako i da li je pisanje za svakoga sada, da li sve što se danas plasira treba izaći u štampu, i da li se slažeš sa onom činjenicom da papir sve trpi? 

Često se zapitam i ja zašto je pisanje postalo in. Čini mi se da svi pišu, sve moguće profesije su ušle u spisateljsku. Moderne tehnologije su to omogućile. Može biti da je to dobro, ne znam. Ja ne volim preterivanja i kada nečega ima previše, čak i ako je najplemenitije na svetu. Ali, ne mogu da utičem na dešavanja pa stoga jedino što mogu je da ih prihvatim. Uvek će, pak, da se izdvoji ono što je potrebno da se izdvoji.

Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković

Dom je unutrašnja kategorija - Ana Atanasković
Dom je unutrašnja kategorija – Ana Atanasković

Mnogi u današnje vreme etiketiraju pisce na afirmisane i neafirmisane autore, pa koje je tvoje mišljenje po tom pitanju?

To je sasvim normalno i realno. I afirmisani su nekada bili neafirmisani, ništa to nije strašno. Onaj ko se izdvoji nije izdvojen bez razloga, ko god to bio. Poštujem svačiji uspeh i nije mi smetao ničiji ni kada sam počinjala, naprotiv.

Šta je ono što bi m preporučila novim autorima, koji su tek na početku svog stvaralaštva, uputiš neku poruku ohrabrenja, neki moto koji je i na samom početku tvoje karijere tebe bodrio, vodio? 

Najvažnije je da odgovorite iskreno sebi zašto želite da budete pisac. Ali, iz dubine duše, po mogućstvu uz pomoć nekog sa strane. Dakle, naći razlog zašto se piše. Ako je bilo šta osim želje da se prenese emocija čitaocima, razmislite da li ste na pravom putu. Ako razlog jeste prenošenje emocije, ne bojte se i ne odustajte.

I za kraj, načuli smo, šapnula nam je neka ptičica da se kod tebe krčka nešto novo, da je nova knjiga u pripremi pa bi nas zanimalo, prosto, znatiželjni smo, da li možeš da nam otkriješ koji žanr je u pitanju i šta bismo mogli da očekujemo od tvoje nove knjige?

Tačno je, potpisala sam ugovor za objavljivanje novog romana u Laguni. Biće to istorijska fikcija, koju često pišem. Biće priča o jednoj ženi čiju tačnu sudbinu istoričari ne znaju, razmimoilaze se mišljenja, a ja sam joj „dala“ život. Njena sudbina počinje na ostrvu Lezbos, nastavlja se u Kruševcu i završava u Beogradu. Kroz njen život sam dala sliku jednog od najznačajnijih srpskih vladara.

Ana hvala ti puno na izdvojenom vremenu, želimo ti puno sreće u novim poduhvatima i puno uspeha u spisateljskoj karijeri i da i tvoja nova knjiga osvoji srce mnogih čitalaca isto kao što je i Tesla.

Čitamo: „Moja ljubav Nikola Tesla“ – Ana Atanasković

Intervju obavila: Nina Miletić