Home Blog Strana 388

ŠTARKOVA NOVOGODIŠNJA ČAROLIJA – POZORIŠTE NA TOČKOVIMA OD 22. DECEMBRA DO 07. JANUARA

Jedinstvena putujuća atrakcija u regionu  – pozorište na točkovima pod nazivom „Štarkova novogodišnja čarolija“ održava se u Beogradu od 22. decembra 2019. do 07. januara 2020. godine. Deci i njihovim pratiocima biće omogućena vožnja posebnim autobusima koji će imati novogodišnju dekoraciju, a u kojima će se nalaziti Deda Mraz i vilenjaci, a kao poseban ugođaj održavaće se edukativno-šaljive predstave tokom trajanja vožnje. Posle svake vožnje mališane očekuju Štark paketići.

Karte za vožnju ovim prazničnim autobusima su besplatne, a mogu se dobiti tako što je potrebno na Viber mreži preuzeti besplatne stikere Savetivališta Bebiron i poslati  sliku omiljenih na mail adresu carolijanatockovimabebiron@gmail.com sa kontakt telefonom i brojem dece koja će doći u pratnji odrasle osobe.  Više informacija na Facebook strani: @savetovalistebebiron

Ova manifestacija se održava treći put u Beogradu, a ove godine uvedene su 2 trase:
Trasa 1: Studentski Trg i Bulevar Kralja Aleksandra (okretnica autobusa 50)
Trasa 2: Ušće (preko puta Skejt  parka) i Zemunski kej

Termini polazaka u decembru od 22.12. do 30.12.2019. radnim danima u 17:00 i 19: 00, a vikendom u 11:00,13:00,15:00,17:00 i 19:00.
Termini polazaka autobusa u januaru: 01.01. u 16:00, 02.01. u 16:00, 03.01. u 16:00, 04.01. u 16:00 i 18:00, 05.01. u 16:00 i 18:00, 06.01. u 13:00 i 07.01. u 13:00.

Ovu manifestaciju kao poklon Beograđanima organizuje Savetovalište Bebiron povodom objave besplatnih Viber stikera, u saradnji sa kompanijom Soko Štark. Besplatni Bebiron Viber stikeri mogu se preuzeti na ovom linku:  https://stickers.viber.com/pages/bebiron2019

Redakcija

PROGRAM PLESA ZA DECU

0

Program plesa za decu prilagodjen je uzrastu i njihovom senzibilitetu, plesom unapredjujemo mentalni,fizički i emocionalni razvoj najmlađih pomoću raznih koordinacijskih vežbe i interesantnih koreografija. Deca mogu pohadjati različite plesne stilove: disco dance, street dance, moderan balet, hip hop, jazz, acrobatic dance, belly dance, break dance, latno ples (samba, rumba, cha cha cha, salsa, džajev, bachata, kizomba, zouk) ,standardni plesovi (engleski valcer, bečki valcer, tango), za najmlađe plesače imamo poseban program – twist, kaubojska polka, zumba, merenge, balet…

Plesom poboljšavamo kod dece držanje, ravnotežu, koordinaciju, cirkulaciju,tonus tela, povećava fleksibilnost, razvijaju se mišići, unpredjuje se fizički, mentalni i emocionalni razvoj. Obogaćuje učenje, nudi osećaj za lepo, daje novo značenje pokretu i obliku, podstiče razvoj motornih veština kod dece.

Časovi latino plesa su odličan izbor za razvijanje gracioznosti i jedinstvenog stila deteta kao idealna sportsko rekreativna aktivnost koja je spoj umetnosti i sporta. Latino ples pomaže pravilnom držanju tela, unapređuje koordinaciju pokreta, izgrađuje osećaj za ritam i upoznaje sa različitim vrstama muzike, podstiče druženje i timski rad.

Hip hop predstavlja kulturu savremenog doba, način izražavanja, za mnoge i način života. U hip hopu je najvažnije da plesači osećaju muziku uz koju plešu. Pogodan je za grupne koreografije zbog svoje ritmičnosti i atraktivnosti.

Show dance i jazz predstavljaju modernije forme plesa koje proističu iz modernog baleta. Tehniku plesa karakterišu slobodniji stil i elementi pokreta zbog čega je jako popularna ova vrsta plesa.

Acrobatic dance i disco dance su specifične vrste plesa koje zahtevaju elemente akrobatike i plesnih pokreta koje su uskladjene uz brze i popularne mixeve komercijalnih plesova. Osnovna tehnika ove vrste plesa su skokovi, okreti, elastičnost mišića i akrobatika.

Preporučila bih roditeljima da upišu decu na ples i probaju ovu vrstu sporta, jer pored rekreativnog vida, deca mogu i da idu na plesna takmičenja i na taj način ostvare odlične rezultate i da napreduju u sportu. Imaće dodatnu motivaciju, a samim tim će poboljšati fizičku i mentalnu sposobnost. Deca će uz muziku i ples da se zabave, da se druže i da steknu nove prijatelje.

LIFE IS BETTER WHEN YOU DANCE – ,,ŽIVOT JE BOLJI KADA PLEŠETE,, – Ivana Strahinjić

Autor: Ivana Strahinjić, sertifikovani plesni trener i fitness instruktor

MOJU PUT KA ISCELJENJU – „JA ŽIVIM SAD, SUTRA ŠTA ĆE BITI KO ZNA“

Skoro svaka osoba sa kojom sam razgovarala o koncertu Vlade Georgijeva i o mojoj nameri da odem treći put uzastopno u Sava Centar i na taj koncert, mi je rekla da sam luda.

Možda sam stvarno luda, ali i tako luda znam šta volim i zato i radim to što volim.

Nekada nisam tako razmišljala, u stvari bila sam kao i većina ljudi – isuviše sam merila, štedela, preračunavala se, brinula kako to nešto nije baš cool i šta će reći poznanici, prijatelji, rodbina!

Više ne merim i ne preračunavam se u finansijskom smislu i ne brinem o mišljenju drugih.

Sada se preračunavam u količini uživanja, lepote, ljubavi, sopstvenog zadovoljstva, u pozitivnim emocijama i trudim se da sebi poklonim što više toga.

Jedan od tih darova sebi je koncert Vlade Georgijeva za koji unapred znam da će mi pružiti pozitivnu energiju, sreću i više nego dobar provod.

Zahvalna sam mu što nam daje makar delić sebe kroz svoju umetnost.

Takođe, zahvalna sam svojoj predivnoj drugarici Ljilji koja je ponovo išla sa mnom i bila zajedno sa mnom deo ovog magičnog spektakla.

Za kraj, napisaću stihove naše omiljene Vladine pesme – „Živim sad“:

 „Ja živim sad,

sutra šta će biti ko zna!“

Autor: Sanela Dimitrijević

DUŠA

Drhtim… Osećam kako se život lomi u meni, kao da duša ne može da odluči želi li još uvek da bude u ovom telu ili, ipak da ode negde… I taman krene napolje, da pobegne, da ode što dalje, a onda se ipak vrati i nastavi da se bori.

Bori se duša protiv svega: života, smrti, tuge, bola… Bori se kao da je u njoj sabrana sva snaga ovog sveta, crpi iz sebe što više može jer ne želi da bude poražena. Tera je neki čudni inat da ostaje, da izdrži do kraja, da pokazuje zube i vraća se na tron taman kad svi pomisle da je odustala.

Ne odustaje ona nikad! Izvuče sablju i diže se iz pepela, brani svoje telo od dušmana onako kako najbolje zna. I dođe joj tako, nekad, da se preda, da ode lakšim putem, da se odmori i onda nastane ova drhtavica, ovo stanje između života i smrti koje samo čekate da prođe.

A prođe čim ranjenik ustane i nastavi svoju borbu, čim počne da grize poput lava i ne dozvoli da ga poraze oni slabiji. Krvav, teško ranjen i malaksao ipak nastavlja napred, ne želi da se preda lako, bez saznanja da je dao sve od sebe.

Tako i ova umorna duša grca od bola, trese se od straha, ali se ne predaje, uvek se vrati u svoje telo, uvek ponosno uzima svoj mač i i brani ono što voli, uvek se digne sa dna…

I uporno osećam da drhtim kao nikada ranije, kao da se život u meni lomi najjače do sada i duša bije svoju najveću bitku. Osećam strah, osećam da je nesigurna, ali znam – zgrabiće mač i pobediti, oteraće i strah i demone i tugu jer ona ne zna za drugo, ne zna za neuspeh, ne zna za kraj…

Autor: Bojana Krkeljić

LJUBLJANA, GRAD U KOJI ĆETE POŽELETI DA SE VRATITE

Ovaj put vas vodimo u Ljubljanu, glavni grad Slovenije, u kome smo proveli jedan sunčani vikend. Stigli smo rano ujutru u grad i prvo gde smo otišli bio je park Tivoli, koji je najveći i najlepši park u gradu i nalazi se na severo-zapadu centralnog dela grada. U samom parku postoji zamak Tivoli, isped kog nalazi se fontana, cvetni park, ribnjak, staze kroz ceo park koje vode do raznih mesta. Mi smo krenuli stazom, koja je nas dovela do Šišenskog vrha, koji je 430 m. Ponesite sa sobom u ovaj park orahe, lešnike jer su veverice ovde česti gosti, koji su navikli na ljude i nemaju straha da vam priđu i uzmu iz ruku hranu. Nakon toga smo se vratili u centralni deo grada na Prešernov trg, koji je dobio naziv po pesniku Francu Prešernu. Trg je omiljeno mesto za odmor stanovništva. Ovde se nalaze Franjevačka crkva, posvećena Mariji, tri mosta, poznata kao  Tromostovje. Ranije dva mosta su bili namenjena pešacima, dok je onaj najveći bio za vozila. Pošto je sada Prešernov trg zatvoren za vozila, onda je ceo ovaj prostor pretvoren u pešačku zonu. U blizini trga nalazi se i najpoznatiji most u gradu – Zmajski most, koji je pored svega i simbol grada. Za to se vezuju neke legende, a jedna od njih potiče još iz grčke mitologije:

Jazon morao je ukrasti zlatno runo. Okupio je grčke junake, među kojima bio je i Heraklo i na brodu Argu krenuli su u pohod. Nakon mnogih iskušenja, Jazon i Argonauti uspeli su pronaći i uzeti zlatno runo od kralja Ajeta. Pomogla im je kraljeva kćerka Medeja, koju je Jazon kasnije oženio. Prema jednoj verziji mita, besni kralj Ajet poslao je brodove za Jazonom. Jazon je preusmerio brod iz Crnog mora na Dunav sve do Save i konačn, do reke Ljubljanice. U blizini današnje Ljubljane naišli su na veliko jezero i močvaru u kojoj je živelo čudovište, odnosno zmaj. Jazon se junački suočio sa zmajem i pobedio ga. Zmaj se povukao u unutrašnjost brda na kojem danas stoji Ljubljanski dvorac.

Na drugoj strani mosta nalazi se nekoliko trgova i centralna pijaca, koja predstavlja pijacu na otvorenom i nalazi se ispred Katedrale Svetog Nikolaja.

Nakon toga smo se uputili prema Ljubljanskom zamku, do kog možete da stignete ili peške ili da iskoristite funikular. Mi smo izabrali da idemo peške, pa smo usput uživali u pogledu na grad koji nam se pružio sa raznih vidikovca. Sam zamak sagrađen je u XII veku, dok se u  periodu od XIX-XX veku koristio kao zatvor. Na mestu se gde sada nalazi zamak ima podataka da su u XII veku  pa do naše ere, bili tragovi čovečanstva. Rekonstrukcija zamka trajala je oko 30 godina, te je danas to jedan od simbola grada i turistička atrakcija. U zamku ima postavka, posvećena istoriji grada, takođe ovde možete da uživate u prelepom pogledu na grad.

Nakon istraživanja zamka, vratili smo se nazad u centar grada, gde smo još obišli Kongresni trg, Trg republike.

Što se tiče smeštaja odseli smo u Hostelu Tresor, koji se nalazi na par minuta hoda od centra grada, gde je Prešernov trg.  Ranije ovo je bio trezor banke, sa sefovima, za čuvanje novca, koji je sada pretvoren u hostel. Vrlo interesantno rešenje.

Dok šetate uz reku, možete da sednete u neki kafić ili restoran na kratku pauzu ili ručak.

Bitna informacija. Ljubljana je grad, koji je prilagođen za bicikliste, zato se biciklističke staze poštuju. Ukoliko ostajete duže možete da iznajmite ovo prevozno sredstvo radi istraživanja malo daljih delova grada i okoline.

Autor: Kristina Jovičić

POSETILI SMO: „VLADO GEORGIEV NA BOEMSKI NAČIN“

Poznati pevač i kantautor, Vlado Georgiev, priredio je svojoj publici, kao što je i najavljivao, veliki boemski i novogodišnji spektakl. Iako odavno nije nastupao, Vlado je rešio da publici to nadoknadi ne sa jednim,već sa dva koncerta. Tako je 20. i 21. decembra sala “Sava Centra” bila premala da primi sve one koji su željno iščekivali da prisustvuju koncertu.

Pevač je koncert otvorio stranim baladama, da bi nakon toga otpevao par svojih novih pesama koje još nisu objavljene, šaleći se pritom da sve radi naopako. Kako je veče odmicalo, polako ali sigurno publika se opuštala pa je nekoliko parova potražilo plesni podijum ispred bine. Da stvar bude lepša, jedan mladić je zaprosio svoju devojku i njeno “Da” prenet je i na videobimu. Kada je završio pesmu, Vlado se našalio sa njima da ako je venčanje sa matičarem to baš i nije za slavlje.

Prvi gost večeri bio je poznati bubnjar, Dragoljub Đuričić, koji je inače Vladov komšija u Herceg Novom. Uz vatromet i ovacije Vlado je, uz pratnju Đuričića, otpevao pesmu “Šta bi prijatelji moji”.

Nakon toga, na opšte oduševljenje publike, na scenu je izašao legendarni Petar Božović, glumac i “od ove godine zvanični boem”, kako je izjavio Georgiev. Božović se našalio da je pozvan kako bi popunio pauzu dok se Vlado presvuče. Odrecitovao je nekoliko stihova, a zatim je ispraćen gromoglasnim aplauzom.

Poslednji, ali ne i manje bitan gost, bio je i mladi Aleksa, koji je na svojoj gitari odsvirao “cover” Vladove pesme.

Minut po minut, atmosfera se zagrevala i ubrzo su svi u sali bili na nogama. Salom su odzvanjali stihovi pesama “Jedina”, “Sama bez ljubavi”, “Hej ti”, pa i “Tamo daleko”.  Pevalo se i igralo punih tri sata. Pred sam kraj, legendarni Barba se zahvalio publici i zajedno sa orkestrom otišao sa scene ali publika nije htela da ode. Trebalo je četiri minuta zviždanja, aplauza i vrištanja a onda se pojavio na sceni na opštu radost publike. Još jedan “Tropski bar” za kraj večeri, i ove godine.

Dobra muzika, sjajna atmosfera, vatromet, svetla, mikrofon… i puna sala velikog “Sava Centra” više su nego dobar način da “zalijemo” ovu kalendarsku godinu. Simpatični Novljanin je ispunio sve što je obećao, baš onako “novogodišnji i boemski” kao što je i bio naziv koncerta.

Za kraj mu želimo da mu i početak Nove 2020. godine bude baš poput ovog koncerta, uz izlazak novog albuma.

Autor: Danica Žunjanin