Home Blog Strana 251

Sve je u pogledu

Dok sam pila kafu u omiljenom kafeu, razmišljala sam o njoj. Ženi koju sam zaista volela da sretnem. Možda jer mi je ulivala neku nadu, a možda jer mi je bio dovoljan nečiji iskren osmeh. Radila je u biblioteci, koju sam posećivala barem jednom sedmično i uz njenu pomoć bih dolazila upravo do onih priča koje su mi u tom trenutku trebale. A svaka knjiga je u stvari priča, samo ispričana iz ugla nekog drugog.

Taj dan sam vratila jednu knjigu, koja me rastužila. Pročitala sam je nekako, iako je bila pocepana na određenim stranicama. Rastužilo me to kako se neko samo osmelio da uzme za sebe deo nečega, nešto što mu ne pripada, čime je, osim te knjige, oštetio i sve one koji će posle njega doći po tu priču. Možda im ona sada i neće biti ista, jer dosta je tu iscepkano.

knjiga

Mojoj dragoj prijateljici sam ukazala na delove koji fale, ali ona se nije rastužila. Uz osmeh mi je rekla da ne treba da me rastužuje nečiji nedostatak, jer sve što meni deluje falično, možda je drugima u stvari potpuno. Tada mi je ukazala i na svoj štap, koji sam i ranije primećivala, ali nisam znala njenu priču. Rodila se sa problemom koji je uticao na njeno kretanje i zbog toga je oduvek morala da ima “pomagača”. Kaže da je s godinama zaista zavolela sebe takvu, iako su se usput ostali „trudili“ da joj skrenu pažnju da ne vredi.

biblioteka-knjige

Duboko me ganula njena priča i sama pomisao na devojčicu koja odrasta drugačije i odudara od „normale“. No, njena vedrina i želja da me iznova nadahne su mi promenile percepciju i mišljenje o oštećenoj knjizi. „A crveni šal?“ Pitala sam. „Primetila sam da je i on deo tvog aksesoara. Kakva je njegova priča?“ „Ah, da. Oduvek sam volela crvenu boju, asocira me na ljubav i moju jačinu. A i nekako skreće pažnju na moju veličanstvenost.“ Odvratila je i namignula, a ja sam je oduševljeno pozdravila i otišla sa nekom novom snagom i još širim pogledom.

Autor: Ana Milovanović

Dobitnici Oskara premijerno na 49. FEST-u

0

Na predstojećem, 49. Međunarodnom filmskom festivalu – FEST, koji će se održati od 7. do 16. maja, premijerno u Srbiji biće prikazano pet ovogodišnjih dobitnika najprestižnije nagrade u svetu filma – Oskar. Publika FEST-a moći će da pogleda filmove „Zemlja nomada” rediteljke Chloé Zhao, koji je nagrađen Oskarom za najbolji film, režiju i glavnu glumicu (Frances McDormand), „Otac” Floriana Zellera, dobitnik u kategorijama glavna muška uloga (Anthony Hopkins) i adaptirani scenario (Florian Zeller i Christopher Hampton), „Žena koja obećava” čija je rediteljka i scenaristkinja Emerald Fennell dobila Oskara za najbolji originalni scenario, „Zvuk metala” sa nagradama za najbolju montažu i zvuk, kao i film „Minari“ Lee Isaaca Chunga, koji je dobio Oskara za najbolju glumicu u sporednoj ulozi (Youn Yuh-jung). U užem krugu izbora za najbolji film van engleskog govornog područja našao se film „Čovek koji je prodao svoju kožu” koji je režirala tuniska autorka Kaouther Ben Hania, a biće prikazan u Glavnom takmičarskom programu 49. FEST-a.

Zemlja nomada

Ostvarenje „Zemlja nomada“ kineske rediteljke Chloé Zhao, u prvom planu ima legendarnu glumicu Frances McDormand koja je treći put dobila Oskara za svoju glumu, nakon filmova „Fargo” (1996) i „Tri bilborda ispred Ebinga u Misuriju” (2017), i mnogih drugih prestižnih priznanja u svetu glume. Ona se tako priključila odabranom društvu od svega četvoro aktivnih glumaca sa po tri Oskara, koji još čine Meryl Streep, Jack Nicholson i Daniel Day-Lewis. Chloé Zhao je postala druga žena u istoriji Oskara nagrađena u kategoriji najbolje režije, i to za svoj treći dugometražni film. „Zemlja nomada“ prati glavnu junakinju Fern koja je tokom ekonomske krize izgubila sve, i u svojim šezdesetim godinama kreće na putovanje preko američkog zapada živeći u kombiju poput nomada modernog doba.

Otac

U filmu „Otac“ reditelja Floriana Zellera glavnu ulogu tumači legendarni Anthony Hopkins, u jednoj od svojih najupečatljivijih uloga u čitavoj karijeri. U središtu radnje ovog ostvarenja je upravo njegova glumačka kreacija, koja je pobrala hvalospeve kritike i publike širom sveta i zasluženo nagrađena drugim Oskarom u karijeri ovog glumačkog veterana. Hopkins tumači „imenjaka”, osamdesetogodišnjaka Entonija, koji je nestašan, prkosno živi sam i odbacuje pomoć negovatelja koje njegova ćerka En ohrabrujuće dovodi. Pomoć takođe postaje nužna i za En jer ona više ne može svakodnevno da posećuje oca čija se veza sa stvarnošću ruši. U glavnoj ženskoj ulozi je britanska glumica Olivia Colman, i sama dobitnica Oskara pre dve godine za ulogu u filmu „Miljenica”, poznata i televizijskoj publici po maestralnoj ulozi u seriji „Kruna” o životu britanske kraljice Elizabete II. U ostalim ulogama su Mark Gatiss, Imogen Poots, Rufus Sewell, i Olivia Williams.

Zena koja obecava

Film „Žena koji obećava“ rediteljke i scenaristkinje Emerald Fennell predstaviće beogradskoj publici britansku glumicu Carey Mulligan koja je ove godine drugi put u karijeri nominovana za Oskara (nakon uloge u filmu “Obrazovanje” iz 2009. godine), a na ovogodišnjem FEST-u publika će moći da odgleda i još jedan film s njom u glavnoj ulozi: „Veliko iskopavanje” na svečanom otvaranju festivala. Ostvarenje „Žena koji obećava“ govori o mladoj ženi Keri, čiji život je obećavao dok nije došlo do misterioznog događaja koji je naglo preokrenuo njenu budućnost. Ali ništa u njenom životu nije onakvo kakvim se čini: ona je vrlo pametna, lukava i noću vodi tajni, dvostruki život. Neočekivani susret pružiće Kesi novu šansu da ispravi prošlost. U glavnim ulogama su, uz Carey Mulligan, još i Bo Burnham, Alison Brie, i drugi.

Zvuk metala

Film „Zvuk metala“ prati bubnjara metal benda, Rubena, koji počinje da gubi sluh. Kreativan pristup dočaravanju njegove situacije najviše je došao do izražaja upravo u montaži i zvuku, za koje je ovaj film dobio najprestižniju svetsku filmsku nagradu. Kada Rubenu lekar kaže da će mu se stanje pogoršati, on pomisli da su njegova karijera i život gotovi i mora da bira između nove stvarnosti i života kakav je nekada poznavao. Ovo ostvarenje je režirao Darius Marder, a glavne uloge tumače Riz Ahmed, Olivia Cooke, Paul Raci, Lauren Ridloff i Mathieu Amalric.

Minari

Drama „Minari“ prati korejsko-američku porodicu koja se seli na farmu u Arkanzasu u potrazi za sopstvenim američkim snom. Porodična kuća se potpuno menja dolaskom njihove lukave, neuredne, ali neverovatno ljubazne bake koju tumači Youn Yuh-jung, ovogodišnja dobitnica Oskara u kategoriji najbolje glumice u sporednoj ulozi. Film je režirao Lee Isaac Chung, a u glavnim ulogama su Steven Yeun, Han Yeri, Alan Kim, Noel Kate Cho, Youn Yuh-jung, i Will Patton.

Covek-koji-je-prodao-svoju-kozu

Tuniski film „Čovek koji je prodao svoju kožu“ za glavnog junaka ima Sama Alija, mladog, osećajnog i impulsivnog Sirijca, koji je napustio svoju zemlju i prebegao u Liban da bi izbegao rat. Da bi mogao da otputuje u Evropu i živi sa ljubavlju svog života, prihvata da mu savremeni umetnik tetovira leđa. Pretvarajući sopstveno telo u prestižno umetničko delo, Sam će shvatiti da njegova odluka može značiti sve samo ne slobodu. Film je režirala Kaouther Ben Hania, a u glavnim ulogama su Yahya Mahayni, Dea Liane, Monica Bellucci, Koen de Bouw, Darina Al Joundi i Christian Vadim.

Međunarodni filmski festival – FEST će ove godine biti održan uz poštovanje svih mera Vlade Republike Srbije i Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti Covid-19. Organizacioni tim festivala kao prioritet ističe zdravlje i bezbednost publike, gostiju i festivalskog tima.

Informacije o programu i prodaji karata za 49. Međunarodni filmski festival – FEST možete naći na sajtu festivala: https://www.fest.rs/

Upoznajte Kristinu Tričković

0

Želite da u posebnim prilikama izgledate lepo i da vam šminka bude perfektna, obratite pažnju na ovaj tekst, gde vam predstavljamo divnu make up umetnicu Kristinu Tričković i njen rad na studiotina.

Kristina je profesionalni šminker i na svoju karijeru je stavila veliki pečat kada je završila kurs šminkanja kod najpoznatijeg šminkera Dragana Vurdelje, za kog ima samo reči hvale i ističe  da je to za nju bilo jedno predivno iskustvo koje joj je pomoglo da ostvari svoju želju, sebe i svoj cilj i koje joj je pomoglo da svoj talenat pretoči u lični pečat.

kristina tričković

Svoju inspiraciju pronalazi u svemu što je unikatno i kako sama ističe voli da je svaki njen rad maksimalno kreativan, originalan i bajkovit. Kaže da beauty make up za nju predstavlja način na koji može svoju emociju da pretoči u lepotu.

Ima svoju viziju koju prati, a to je fantasy make up. Kroz ovakav vid šminkanja Kristina želi da prikaže svoju ideju i maštu. Ono što izdvaja fantasy make up od beauty make up-a  je bezgranična sloboda koju fantasy make up pruža umetniku.

kristina tričković

Kao neko ko izuzetno voli modu, Kristina je ostvarila divnu saradnju i na tom polju, sa domaćim brendom Alexia. Ta saradnja joj je donela jedno predivno iskustvo iz kog se izrodilo prijateljstvo i otvorila joj je vrata u svet mode. Najveća Kristinina želja je da stvara i postavlja standarde što se tiče tematskog make up-a.

U svojoj ponudi osim beauty i fantasy make up-a Kristina ima i kurs pod nazivom „Našminkaj se sama“. To je kurs dnevne šminke, koja uz jače tonove može da bude i večernja šminka. Namenjen je svim damama koje žele da nauče kako da uz profesionalnu tehniku šminkanja svakog dana blistaju.

kristina tričković

Ono što je sigurno jeste to da Kristina ima velike snove i planove, koje polako ostvaruje, a mi joj od srca želimo da ispuni svaki san i da ona zablista na današnji dan.

Vas pozivamo da posetite njen ig profil i upoznate se sa njenim radom studiotina.

Mira Trailović – buldožer u bundi

Njenom režijom „Fausta“ 12. novembra 1956. godine u sali sa 212 stolica u dvorani nekadašnje novinske kuće „Borbe“ počeo je da živi jedan novi svet – otvoreno je avangardno pozorište Atelje 212, u saradnji sa Radošem Novakovićem  koji je jedan od osnivača, a potom i dugogodišnji upravnik Ateljea 212. Izuzetnom energijom stvorila je od Ateljea 212 kultno mesto.
Mira Trailović je bila pozorišna rediteljka, jedna od osnivača Ateljea 212 i njegova upravnica, i osnivač internacionalnog pozorišnog festivala BITEF.

Osoba izuzetne intuicije, uvek zagledana ispred sebe, u budućnost. Rođena je 22. januara 1924. godine kao ćerka Andreja Milićevića koji je preveo više od 36 dela francuskih klasika i Radmile Simić, profesorke francuskog jezika.  Marljiva učenica Druge ženske gimnazije u Beogradu, srednje muzičke i glumačke škole, Mira Trailović je najpre završila Muzičku akademiju, a zatim je diplomirala režiju 1956. godine na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Kasnije je na istom fakultetu bila i profesor radio-režije više godina.

Na samom početku svoje karijere, 1944. godine, Mira Trailović je između ostalog bila spikerka i urednica Dramskog programa Radio Beograda, u kojem  je i režirala oko 70 radio drama. Takođe, režirala je više od 30 značajnih predstava, među kojima se posebno ističu: „Iza zatvorenih vrata“, „Don Žuan u paklu“, „Čudo u Šarganu“…

mira trailović

U njeno vreme, Atelje je popularnim i kontroverznim predstavama, poput „Kafanica, sudnica, ludnica“, u velikoj meri pomerao granice slobode izražavanja u političkom smislu. Unela je duh Zapada u Srbiju, ali njen najveći talenat bio je organizacija i dobar odabir tima.

Zajedno sa Jovanom Ćirilovim  i drugim saradnicima je inicirala osnivanje jednog od najvećih evropskih pozorišnih festivala – Beogradski internacionalni teatarski festival – BITEF, koji je nastao 1967. godine u Ateljeu 212 i čiji je umetnički direktor bila od 1967. godine pa sve do smrti. U vreme hladnog rata ovaj festival novih pozorišnih tendencija bio je jedinstveno mesto na kome su se susretali umetnici sa obe strane gvozdene zavese i razmenjivali iskustva. Njeni i gosti Beograda bili su: Semjuel Beket, Piter Bruk, Žan-Pol Sartr, Bob Vilson, Living teatar, Pina Bauš, La Mama, Grotovski i mnogi drugi, koji su doneli su dah velikog sveta u našu sredinu i postavile Beograd na značajno mesto na međunarodnoj pozorišnoj sceni.

Čuveni mjuzikl „Kosa“, Džeroma Ragnija i Džejmsa Rada na sceni Ateljea 212 premijerno je izveden 19. maja 1969. godine, kao četvrta postavka u svetu i prva u nekoj socijalističkoj zemlji. Predstava Ateljea nastala je posle retke prilike koju je dobilo ovo beogradsko pozorište da poseti Njujork u jednom od najzanimljivijih perioda u njegovoj istoriji, kada su hipi pokret i „seksualna revolucija“ bili na vrhuncu.

Godine 1983. i 1984. je bila umetnički direktor festivala u Nansiju u Francuskoj. Odlikovana je najvišim francuskim odličjem Legijom časti (Légion d’honneur) i 1976. godine je dobila Oktobarsku nagradu za režiju drame „Čudo u Šarganu“.

mira trailović

Umrla je ophrvana bolešću, u Beogradu 7. avgusta 1989. godine, nekoliko meseci nakon što je „dobila“ svoje pozorište. Sahranjena na Novom groblju po sopstvenoj želji samo u prisustvu porodice i najbližih prijatelja.

Ubrzo zatim prostor ispred BITEF teatra dobio je ime „Skver Mire Trailović“, a velika scena „Ateljea 212“ od 2014. godine (90 godina od rođenja i 25 od smrti) nosi ime „Mira Trailović“.

„Umetnost počinje tamo gde se slože neke tajanstvene i nepoznate sile unutar čoveka i epohe. Srećna sam što će Beograd imati još jedno mesto gde će umetnici i gledaoci pokušavati da tu tajnu, ljudskog postojanja, katkada dotaknu“ – deo teksta Mire Trailović na otvaranju BITEF teatra.

Autor: Male Velike Stvari

Kinder bueno domaća verzija

0

Kinder bueno domaća verzija, verujte mene je ostavio bez teksta. Ne, nije isti kao kupovni, nego je mnogo, mnogo bolji od njega.

A evo kako sam ga ja pripremila i šta sam koristila od sastojaka:

320 gr napolitanki sa ukusom lešnika

Za umakanje napolitanki:

40 ml mleka

120 gr mlečne čokolade

Za Fil:

500ml mleka

2 kesice pudinga od vanile ( ja sam upotrebila 130 gr poslastičarske kreme u prahu)

200 gr putera, sobne temperature

250 gr mascarpone sira

šećer po ukusu

kolač-torta

Za preliv kolača:

200 gr umućene slatke pavlake (jer sam već imala u frižideru)

180 gr crispi čokolade ili sa lešnikom , a vi možete napraviti preliv od 200 ml slatke pavlake i 180 gr čokolade

Za grilijaž:

200 gr prepečenog lešnika

180 gr kristal šećera

Ja sam koristila plek 32x25cm

Priprema fila:

U 100 ml mleka razmutiti puding, ostatak staviti da se zagreva. Kada se dobro zagreje, pre nego počne da vri, sipati u puding uz neprestano mešanje. Zatim sve vratiti u šerpi i kuvati puding na srednjoj temperaturi,  dok se ne zgusne. Skloniti, pokriti providnom folijom (tako da folija dodiruje puding), ostaviti da se prohladi, zatim dodati omekšalog putera, sjediniti mikserom i na kraju mascarpone sir sjediniti mikserom.

kolač-torta

Priprema grilijaža:

Lešnik staviti u pleh koji ste obložili pek papirom. Staviti šećera u veću šerpu (kako bi se lakše karamelizovao ), na tihoj vatri pustite da se otapa i polako karamelizuje. Karamel sipati preko lešnika, ostaviti da se stegne, nakon toga grilijaž izlomiti na manje delove, staviti u kesi za zamrzavanje i oklagijom ga razbiti na sitnije delove, pa samleti u secku. Polovinu količine dodati u fil a drugom polovinom ćete posipati kolač nakon prelivanja čokoladom.

Priprema preliva od čokolade:

Sipati pavlaku u šerpicu, dodati čokolade i otopiti na tihoj vatri uz povremeno mešanje. Čokoladu sa mlekom otopiti u mikrotalasnoj, sjediniti žicom za mučenje, u njoj umakati jednu stranu napolitanke i ređati jednu do druge, staviti u frižideru da se stegne, preliti fil odozgo, poravnati špatulom, ostaviti na sat vremena u frižideru da se stegne , preliti prelivom od čokolade, poravnati špatulom, staviti u frižideru da se čokolada stegne i posipati ostatkom grilijaža.

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković

Muška imena – kako odabrati ime za sina?

Davanje imena detetu može biti jedna od najzabavnijih avantura tokom iščekivanja njegovog dolaska, posebno kada roditelji imaju nekoliko imena-favorita. Razmišlja se o značenju imena, o tome kako zvuči, posebno u kombinaciji sa prezimenom, da li je pamtljivo, da li je dugo ili kratko, kao i da li će se dete po njemu izdvajati.

U sledećim redovima predočavamo vam najvažnije kriterijume za odabir muškog imena, u želji da vas podstaknemo da nađete najbolje rešenje i skrenemo vam pažnju možda na još neke aspekte o kojima treba misliti prilikom odabira imena za dečaka.

#1 Moderno ili arhaično srpsko ime – čemu dati prednost?

Ženska, kao i muška imena mogu zvučati kao odjek savremenog doba i biti potpuno nova, takoreći novoskovana i inspirisana vrlo često i uticajima drugih jezika, što je i logično kada se ima u vidu da se promene u jeziku stalno dešavaju, a samim tim zahvataju i ljudska imena.

Međutim, zapaža se da arhaična srpska i slovenska imena dobijaju sve veći značaj i da im se savremeni roditelji sve češće vraćaju. Razlog leži u tome što zvuče neuobičajeno, pa roditelji koriste priliku da detetu nadenu ime po kome će se već od prvih dana života ono razlikovati i biti autentično. Tako imena naših daljih predaka, udaljenih od današnjih generacija po nekoliko kolena, postaju ponovo aktuelna, a ta tendencija sve se više širi.

Vukan, Balša, Nikša, Jakša, Đurađ, Vasil, Despot, Ignjat, Vidak, Matej, Gavrilo, Rastko, Tadija, Jagoš, Sava, Konstantin i druga slična imena dobija sve veći broj novorođenih dečaka u Srbiji, a verovatno bi se mnogi složili da zvuče nesvakidašnje i drugačije i da se njihovim odabirom možda jača veza sa precima i prošlošću.

#2 Da li je važno da se ime slaže sa prezimenom?

Kada se čuju pojedine kombinacije imena i prezimena, čak i odaslih ljudi, ponekad se ne možemo oteti utisku da zvuče komično i izazivaju barem pritajen smeh onih koji ih čuju po prvi put. Da bi se izbegao takav utisak, koji nosiocu imena i prezimena zasigurno nije prijatan, potrebno je voditi računa o tome da li se ta dva dela ličnog imena slažu ili barem da li zvuče neutralno.

Vršnjaci umeju da budu nemilosrdni, a svakako ne želite to svom detetu – zato razmišljajte o tome da li prezimenu koje će dete dobiti pristaje neko tek nastalo ime, ono koje je staro stotinama godina, kraće ili duže, internacionalno ili domaće i ne zaboravite da će vaš sin koračati sa tim sklopom glasova kroz čitav svoj život i u svim dobima života, te da treba da zvuči smisleno i prikladno.

Čak i onda kada vam je želja da postignete autentičnu kombinaciju, uzmite u obzir da danak originalnosti ne treba da prevazilazi njene prednosti, koje pretežno akcentujemo kada pokušamo da nadenemo pamtljivo i upečatljivo ime.

#3 Šta sa imenima koja prijatno zvuče, ali bude negativne asocijacije?

Selekciju imena, posebno kada je vaš spisak veliki, značajno može olakšati činjenica da na početku eliminišete ona koja vam iz bilo kog razloga mogu biti manje prihvatljiva od drugih sa spiska.

Jedan od glavnih kriterijuma za eliminisanje velikog broja imena jeste da sa spiska obrišete ona koja u vama bude neke ne baš lepe emocije. Pošto je reč o imenu novog najvoljenijeg bića u vašem životu, u tu avanturu zvanu roditeljstvo treba se upustiti sa najlepšim mogućim osećanjima, te imena koja ih ne bude odmah možete ukloniti sa spiska, bez obzira na to da li su neprijatna za vas ili drugog budućeg roditelja.

#4 Internacionalna imena – da li su dobro rešenje?

Prednost davanja imena Stefan, Đorđe, Nikola i sličnih jeste u tome što u tom ili bar sličnom obliku postoje u mnogim delovima sveta, te će i strancima biti lakše da ih izgovore, ukoliko vam je važan i taj aspekt imena.

Ono što roditelji vide kao manu kod imena koja su svuda prepoznatljiva jeste manjak autentičnosti i upečatljivosti, kojoj se danas teži kada se deci daje ime. Zato internacionalna imena verovatno neće biti prvi izbor roditelja kojima je važno da ime njihovog sina zvuči drugačije od onih koja se najčešće čuju.

Pokušajte da izbegnete žučne rasprave oko imena, ne osvrćite se previše na savete rođaka i prijatelja, već osluškujte sopstvene i želje vašeg partnera i nema sumnje da ćete napraviti pravi izbor za voljeno biće na putu!