Home Blog Strana 150

Dođi na reku tamo su ukusi najbolji

0

Dođi na reku tamo su ukusi najbolji

Dođi na reku tamo su ukusi najbolji: Vi koji želite da uživate u vikend kafi sa prijateljima i najlepšem pogledu na Ušće. Na Zemun Gardoš da doživite predivne zalaske sunca.

dodjite-na-reku-tamo-su-ukusi-najbolji-kafa

Vi koji umete da sebe častite ukusnim doručkom ili neodoljivom slatkom palačinkom kafom u umirujućem rečnom ambijentu.

reka-ukusi

Vi koji svoje proslave želite da začinite najboljim vinom. Uz prijatelje da proslavite bitne trenutke kao i da se u vinu krije istina.

dodjite-na-reku-tamo-su-najbolji-ukusi-voda-camac

Baš VI STE RAZLOG DA POSETITE ovaj lokal Splav Viva gde radi jedno divno prijatno osoblje. Gde su vlasnici divni ljudi i gde ćete dobiti inspiracije za mnoge neke kreativne stvari. Jer reka je nešto što čoveka smiruje. A ovaj splav je kao da ste kod kuće. Posetite ga. Leto je počelo i ja biram to mesto gde ću uvek piti dobru kafu i gledati čarobne zalaske sunca.

Autor: Milica Rajačić

Znanje je relativno

0

Znanje je relativno

Znanje je relativno: Nedavno sam se našla u društvu, gde se diskutovalo na teme koje mi nisu bliske. Osetila sam se potpuno neinformisano

Narednih dana, pokušavala sam to da prevarim… Pomislih: Ma, oni su bili na tim mestima, imali su priliku da se upoznaju sa onim o čemu su pričali. I zašto bi to mene remetilo, kad me ni ne zanima ta tema? Moram li sve da znam? Ne moram. Molim lepo.

znanje-je-relativno-ucenje-pisanje

Uostalom, kad nas nešto zanima, uvek možemo o tome da istražimo.

U suprotnom, možemo biti nemi slušaoci, pa možda i nešto korisno čujemo. Ili, ne moramo ni da slušamo, prosto. No, to nije znak da smo glupi, već da su naša interesovanja na drugim poljima.

Skloni smo da se unizimo onda kada nemamo adekvatne sagovornike. Ta naša potreba da se osetimo kao deo čopora, da nas prihvate, da nas odobravaju, to nas remeti.

Ne moramo uopšte u svaki razgovor da se uključimo. Naprotiv, neke treba mudro izbeći, zarad duševnog mira. A i što da nam drugi vređaju inteligenciju i čačkaju ego. Znamo tačno onoliko koliko želimo, a to je dovoljno, za nas.

znanje-je-relativno-razgovor-ljudi

Znanje je relativno, a svako novo iskustvo nas nečemu uči.

Bilo da smo pročitali, čuli, ili doživeli, svakako smo bogatiji za neko znanje. Samo još da nađemo sa kim ćemo ga podeliti, ili bar u svom životu primeniti. Ili, jednostavno, odbaciti. Nisu ni sva znanja za nas.

Autor: Ana Milovanović

Razumevanje ljubomore

0

Razumevanje ljubomore

Razumevanje ljubomore: Dan kao i svaki drugi. Skrolujete kroz društvene mreže i otkrivate kako Mika ima najnoviji auto. Žika ima novi super posao na kom super zarađuje, a takođe izgleda zadovoljno i bolje nego ikad. A Biljana je postavila sliku na kojoj radi stoj na rukama u bikiniju i pritom izgleda top. A da, Slavica je takodje dobila buket ruža od svoga muža, ono, tek tako što se kaže.

I sad, kako se ti osećaš?

Svi imamo po jednu Slavicu, Biljanu, Miku ili Žiku… Da li si srećan zbog svog prijatelja koji je konačno na novom poslu za koji se toliko borio? Zbog sreće drugih, dobrog izgleda prijatelja? Ili ipak pomalo nagriza ljubomora?
Ljubomora često dolazi iz osećaja straha. Straha gubitka partnera, straha da ce brat ili sestra dobiti više pažnje od roditelja od nas. Ili da će te kolega koji ima više škole nadmašiti…

Da li ste znali da je ljubomora sasvim primarna emocija?

Povezana je sa amigdalom, aktivira se kada mislimo da smo u opasnosti i šalje nam poruku -“bori se ili beži“. Kroz evoluciju je razvijena kao deo spektra emocija “sistema za pretnju” koji ima za zadatak da nas održi bezbednim i da nam omogući “preživljavanje”.

Razumevanje ljubomore

Tako npr., uočavate kako vaš partner otvoreno flertuje sa nekim drugim. Vaša prirodna reakcija je da se osećate ljubomorno. Ova vrsta ljubomore je kao alarm koji oglašava pretnju za vašu vezu. Pretnju za vašu sreću ili „preživljavanje“. Ljubomora može trigerovati mozak da otpusti hormone stresa koji uzrokuju „bori se ili beži“ odgovor.

Ovo takođe povećava krvni pritisak i ubrzava rad srca.

Što dovodi do toga da ćete se možda konfrontirati sa vašim partnerom ili pomenutom osobom ili ćete to možda rešiti na drugi način- povući se. Postati mirniji. Odabrati da na neki način ili neko vreme ignorištete šta se desilo i zataškate ono kako se osećate.

Samo, skrivanje emocija pod tepih nije uvek dobra opcija.

Potisnuta ljubomora će u jednom trenutku isplivati na površinu i najverovatnije, se ispoljiti još intenzivnije. Jer je „dugo stajala“ i samim tim i rasla. Zamislite fenomen kipućeg mleka koje stoji na vrućem šporetu. Metaforički, tako je nekako i sa ljubomorom. U našem društvu, ljubomora se smatra „ružnom“ osobinom i teško prihvatljivom emocijom. Ustvari, ona je jako česta.

Studije pokazuju da se ljudi mlađi od 30 godina i deca, češće osećaju ljubomornim.

Ona se zapravo može uvući u svaku vezu koju imamo. Bilo da je među partnerima, prijateljima, članovima porodice, pa čak i strancima.

Razumevanje ljubomore

U nekim situacijama, može se reći da je ljubomora povezana sa anksioznošću. Oni koji često doživljavaju visok nivo ljubomore, često pate od visokog nivoa anksioznosti i osećaja da „će sve biti uredu“. Često zavisi od faktora izvan njih samih. Na primer: „U redu sam ukoliko moj partner obećava da me nikada neće ostaviti“ ili „u redu sam ako imam veću kuću od tog i tog“…

Ovakav način razmišljanja znači da čovekovo samopoštovanje i osećaj sigurnosti u svetu zavise od drugih i da na kraju nemaju kontrolu nad sopstvenom srećom. Shodno tome, ljubomorni ljudi mogu postati manipulativni, pojačano kontrolišući jer nastoje da kontrolišu spoljašnje faktore koji utiču na njihov unutrašnji osećaj blagostanja.

Ljubomora takođe može izazivati mešavinu drugih emocija.

Možemo da osetimo bes ukoliko se neko unapredi nad nama. Paranoju ukoliko naš partner provodi mnogo vremena sa nekim drugim. Ljutnju ako naša braća ili sestre dobijaju više pažnje od roditelja. Tugu ako mislimo da nam je teško i da nismo zadovoljni sopstvenom sudbinom. Možda se takođe i osećamo krivim što smo ljubomorni.

Na kraju krajeva, zar ne bi smo trebali da budemo srećni zbog drugih.

Ostavljena bez kontrole, ljubomora može imati štetan uticaj po mentalno zdravlje individue i njene okoline. Ostavljajući nas pod stresom, uznemirenim i nesrećnim. Upoređivanje sebe sa drugima i htenja onoga što drugi imaju, može ugroziti vaš duševni mir.
Nije samo mentalno zdravlje ugroženo kada smo obuzeti ljubomorom. Može kulminirati i fizičkim simptomima kao što su opterećujuće misli, mučnina, panika, pa čak i depresija. Ljubomora izaziva ozbiljnu nelagodnost u telu.

Ljudi su inherentno konkurentni. Zamislite grupu ljudi koja se ne poznaje, smeštenih u jednu prostoriju na sat vremena. Bez ičega čime se mogu baviti. Ubrzo će početi da procenjuju jedni druge – ko je privlačniji, ko je uspešniji, ko je jači itd… Naravno, neki se osećaju više ljubomornim nego drugi. Osnovni uzroci ljubomore mogu uključivati visok neuroticizam, nisko samopoštovanje i strah od napuštanja.

Mera u kojoj osećamo ljubomoru proizilazi iz naših ličnih iskustava tokom života.

Ako u detinjstvu nečije želje nisu bile zadovoljavane, možda su navikli da redovno žele šta drugi imaju. Ta iskustva iz detinjstva obično igraju važnu ulogu u odrasom dobu – što ne znači da na njih ne možemo uticati i pomoći sebi. Visok stepen ljubomore na kome nije rađeno (zapušten) u odraslom dobu se može pojačano ispoljavati. Ukoliko primarni davalac nege (najčešće majka), nije uspeo da zadovolji adekvatno negu, bezbednost i bezuslovnu ljubav detetu. Odrastajući u takvom okruženju, osoba traži ljubav i sigurnost negde drugde i može postati zavisna od spoljašnjih izvora sopstvene vrednosti, kao što su npr. bogatstvo ili karijera.

Iako ljubomora može biti destruktivna i izazivati nesigurnost, sumnju, gorčinu, strah ili ogorčenost, ponekad može proizvesti čak i pozitivan ishod!

 

Osećaj ljubomore može da bude poziv za buđenje koji nam je potreban da negujemo naše odnose, da ih ne uzimamo zdravo za gotovo. Svi možemo biti zadovoljni porodicom, prijateljstvima i partnerima. Ljubomora je ponekad neophodna emocija (u zdravoj količini naravno, koja ne ugrožava nikoga), da bi se očuvale veze, ohrabrile nekoga da „poboljša svoju ulogu“ u određenoj vezi. Na radnom mestu, ljubomora može biti motivator i može podstaći osećaj zdrave konkurencije, kako bi ste dostigli i ispoljili svoj potencijal. Duh takmičara može vas držati na nogama i pomoći da radite na postizanju vaših ciljeva.
Ekstremna ljubomora međutim nije ničiji prijatelj.

 

To je destruktivna, toksična emocijja koja može dovesti do velikog uznemirenja – kako za osobu koja oseća ljubomoru, tako i za osobu koja je na drugom kraju.

 

Za suočavanje sa osećanjima ljubomore, samosvest je ključna. Zato moramo raditi na razvijanju uvida i samosveti. Ukoliko primetite da se osećate ljubomorno, proverite odakle potiču vaši strahovi ili nesigurnosti. Prepoznavanje toga šta izaziva ljubomoru za vas znači da možete da počnete da upravljate tim osećanjima pre nego što postanu štetni. Pokušajte da se usresredite na sebe umesto na druge. Ako osećate ljubomoru u odnosu na neku osobu, podsetite se na sebe, sopstvene snage i sopstvena dostignuća. Opsednutost onim što neko ima znači da trošite manje vremena fokusirajući se na to kako možete poboljšati svoju situaciju kako bi ste postali ispunjeniji.

razumevanje-ljubomore

Nema poređenja!

 

Određene tehnike mogu pomoći da obuzdate ljubomoru. Prvo možete pokušati da pažnjom smanjite negativne misli. Kada osetiite ljubomoru, odvojite nekoliko minuta da se smirite i usresredite na svoje disanje – udahnite tri sekunde, zadržite četiri i izdahnite pet. Da biste sebi omogućili da se osećate smirenije i usresređenije. Odlazak u šetnju ili drugi oblik vežbanja takođe mogu biti od koristi.

 

Ja vam preporučujem da pišete o frustracijama i korenu vaše ljubomore.

To oslobađa um. Razgovor sa nekim od kolega, prijatelja ili terapeutom (pažljivo birajte sagovornika) takođe oslobađa negativne emocije i daje umu priliku da stvara prostor za pozitivnije misli.

Razumevanje ljubomore   Što više podsećamo mozak na ljubomoru, ona se može više ponavljati.

Mnogi ljudi apsolutno nikada nisu zadovoljni onim što imaju i stalno traže više. Društveni mediji takođe rasplamsavaju tu vatru – prikazujući nečiji „savršeni život“. Kada počnemo da se poredimo sa drugima, pogotovo javnim ličnostima, lako je osećati se inferiornim. Ali ljubomora nas može sprečiti da živimo sigurnim i ispunjenim životom. Tako da je važno da pokušamo da kontrolišemo negativne aspekte ove emocije. Prepoznavanje i upravljanje ljubomorom može nas dovesti do boljeg razumevanja sebe i onoga što nas pokreće i na kraju nas može učiniti zdravijim i srećnijim. Najvažnije je da prestanemo da se upoređujemo sa drugim ljudima, jer poređenje je neprijatelj zadovoljstva.
Naravno ima i onih koji ne znaju drugačije funkcionisati, no o tome u nekom od narednih tekstova.

Razumevanje ljubomore

Autor: Vanja Kojić, Dipl.psiholog

Ig profil: tvoj__psiholog

 

 

 

5 filmova koje ovog leta morate pogledati

2

5 filmova koje ovog leta morate pogledati

5 filmova koje ovog leta morate pogledati: Kako je leto godišnje doba  u kojem većina nas ima najviše slobodnog vremena. (Čitaj: godišnji odmor, raspust i sl.). Treba ga  iskoristiti maksimalno kako za mentalni  tako i za fizički odmor.

Kao veliki ljubitelj filmova, ne bih preporučila samo jedan žanr ( iako najviše volim dobre trilere) već vam dajem ideje za filmove, koji su po mom mišljenju, oni koji će vam sigurno držati pažnju svo vreme a nakon toga vas  i naterati na razmišljanje. Nisam želela da opterećujem svojim doživljajem filmova, već to ostavljam vama.

Iako mi je bilo izuzetno teško da moje dugogodišnje iskustvo u ulozi filmofila  svedem na samo pet, ipak sam se  odlučila za manje brutalne i surove. Ipak je vreme odmora.

Evo i  liste.

Redosled ne znači rangiranje po kvalitetu.

1.Zelena milja

Divan, emotivan film sa Tomom Henksom u glavnoj ulozi.

2.Vrelina

Sudar dva filmska diva Al Paćina i Roberta De Nira u borbi koja do samog kraja biva neizvesna.

3. Nevidljiva strana

Priča u kojoj glavnu ulogu tumači Sandra Bulok, koja donosi optimizam i veru u ljude, u ovom slučaju i one izuzetno bogate.

4.Društvo mrtvih pesnika

Predivni Robin Vilijams tumači lik profesora engleskog jezika, koji svoje učenike uči kako na specifičan i drugačiji način čitati i tumačiti književna dela.

5. Odmor

Kameron Dijaz u priči o ženama koje odlučuju  da svoje ljubavne probleme reše promenom mesta prebivališta.

Autor: T.B

 

Sa Festivala Avant & Una Bihać Film festival

0

Sa Festivala Avant & Una Bihać Film festival

Sa Festivala Avant & Una Bihać Film festival:

1. Za najbolje filmsko ostvarenje u kategoriji dugometražni igrani film Grand Prix-unska sirena za
„Praznik praznine“ Jasmina Durakovića,
redatelj i scenarista, svojim snažnim redateljskim slikama u filmu „Praznik praznine“ promišljeno posvećuje dramski krimić situiran u današnje Sarajevo. Redatelj smelo vodi ansambl i autorski tim kroz čovjeka koji  preko knjiga koje je posudio drugima i koje pokušava vratiti, bezuspješno traži i svoj vlastiti identitet, film je kompleksan i jasan redateljsko-dramaturški koncept koji kroz  preplitanje karaktera naizgled običnog čovjeka i umjetnika na trenutak otvara utopijski prostor dobrote ujedno ali i najmračnije stanje duše pa sve do bezuvjetne ljubavi, unatoč svemu i poslije svega, jasno i beskompromisno biraju ljudskost nasuprot ideologijama gdje od glavne uloge do sporednih pa sve do minijatura redatelj vešto vodi kompletan ansambl i u svakom segmentu ostavlja snažan emotivni dojam na stručni žiri ali i na sve gledatelje.
2.Nagrada za najbolji film za „Nekoć smo bili ljudi“ Gorana Vojnovića, Vizuelno i montažno precizan film na vešt način prikazuje kontrast preljepih predela Slovenije ali i opstanak generacija koje su došle iz raznih životnih okolnosti Vučko kao izbjeglica za vrijeme rata u Bosni a Leo koji je Talijan koji i unatoč rastavi od svoje supruge ostaje u Sloveniji i na sve načine pokušava se izboriti za egzistenciju kako bi ponovo bili skupa. Hrabra tema koja u srž postavlja pitanje egzistencije i borbe za opstanak obitelji kada čovjek bude spreman na sve. Upečatljiva redateljeska obrada priče koja ne ostavlja nikoga ravnodušnog.

DOKUMENTARNI

Nagrada za kratki dokumentarni film Gorana Dujakovića
Film koji ostavlja izuzetan doprinos dokumentarnom žanru akteri su dovedeni u realnu životnu situaciju gdje se bave svakidašnjim uobičajenim obavezama u kojima međusobno (odnosno sa svojom okolinom) komuniciraju. Ozbiljan autorski pristup  ostavlja na gledaoca snažan umjetnički dojam gdje se poistovećujemo sa glavnim junacima i ustrajnosti glavnih likova. Redatelj stoga u početku prati aktere u raznim svakidašnjim obavezama, sve dok ne prestanu postati svjesni prisutnosti kamere gdje se počinju emotivno otvarati na pravi način.
DOKUMENTARNI DUGOMETRAŽNI RAVNOPRAVNA NAGRADA
1. SKROZ SARAJEVO
2. SVJETLOST SARAJEVA
Jednoglasnom odlukom stručni žiri dodjeljuje ravnopravnu nagradu filmovima  „Skroz Sarajevo“ Nenada Đurića i „Svjetlo Sarajeva“ Srđana Pekića
Ravnopravno pojašnjenje
Glazbeni filmovi  koji ostavljaju izuzetan doprinos dokumentarnom žanru gdje se brišu granice između dokumentarnog i igranog pristupa jer ne sadrži samo proces intervjua i kadrove u kojima glumci razgovaraju okrenuti prema kameri, odgovarajući na pitanja, već su akteri dovedeni u realnu životnu situaciju gdje međusobno komuniciraju i time ostavljaju snažnu emociju na publiku.
Stručni žiri: Branka Bešević Gajić, Anita Juka Nedzad Nedžad Ibrahimović
Ovogodišnji žiri Bihać Avantura Film Festivala „Avant&Una“ u kategoriji dugometražni igrani i dokumentarni film činit će književni, filmski kritičar i scenarist Nedžad Ibrahimović, producentica Anita Juka, te rediteljica i kreativna producentica Branka Bešević Gajić. Ovaj žiri dodjeluje tri nagrade: Grand Prix „Unska sirena“, kao i nagrade za najbolji dugometražni igrani i dokumentarni film.
Filmski festival „Avant&Una“ ove godine održava se po četvrti put i nastao je iz potrebe da Bihać i ovaj dio BiH dobiju kvalitetan filmski sadržaj, te i u funkciji promocije prirodnih ljepota ovoga kraja.
Festival organizira UG Bosland u suradnji sa lokalnom zajednicom – Gradom Bihaćem, Nacionalnim parkom „Una“, Turističkom zajednicom Bihać i Kulturnim centrom Bihać. Festival podržavaju Vlada USK, te Fondacija za kinemografiju FBiH.

Nedžad Ibrahimović

Završio je Pedagoški fakultet u Osijeku i televizijske studije na Media-akademiji u Hilversumu (Holandija). Objavio je knjige pjesama Mala povijest smrti i pisanja (2016) i Obiteljske i druge strašne pjesme (2021), romane Inkapsulirana tijela (2014), Kuća Teodore K (2019).
I Inkapsulirane duše (2021), knjigu putopisnih eseja O poeziji, pticama i drugim varkama (2011) i knjigu filmskih eseja Bosanske filmske naracije, dokumenti o raspadu (2012).
Za knjigu Obiteljske i druge strašne pjesme dobio nagrade Risto Ratković i Avdina okarina za najbolju knjigu pjesama u regiji u 2021. godini. Na UW Washington u Sijetlu predavao Južnoslavenski film i Južnoslavenskuknjiževnost.

Anita Juka

Rođena u Zagrebu 1979. godine. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Splitu. Godine 2003. osniva 4film d.o.o. produkcijsku kuću gdje radi kao producentica na projektima  što uključuje dokumentarne, igrane, animirane filmove i razne medijske kampanje. Producirala je najuspješniji hrvatski dokumentarac „Što sa sobom preko dana“, rediteljice Ivone Juka, koji je osvojio brojne nagrade na međunarodnim festivalima.

Sa Festivala Avant & Una Bihać Film festival

Njeni ostali uspješni dokumentarci su: „Panj pun olova“ redatelja Branka Schmidta i „Vrt plavih ruža“ redatelja Mladena Santrića. Anita je također vrlo uspješna producentica i ko-producentica igranih filmova među kojima su „Tu“ (by Zrinko Ogresta) koji je osvojio mali kristalni globus – Specijalna nagrada žirija na 39. Karlovym Varyima IFF, Grand Prix na 9. Međunarodnom filmskom festivalu u Milanu, nagradu kritičara na 26. festivalu mediteranskog filma Montpellier. Članica je odbora Europske filmske akademije, ujedno i prva hrvatska producentica koja jeostvarila tu ulogu. Angažovana je i kao vanjska stručna saradnica za temu filmske industrije za magazin Forbes Hrvatska.

Branka Bešević Gajić

Nagrađivana filmska i televizijska redateljica, dramska i audiovizualna umjetnica, kreativna producentica i scenaristica. Završila je diplomske master studije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu i doktorirala je na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu. Doktorski umjetnički rad posvetila je filmskoj režiji u digitalnim medijima te snimila interaktivni film na temu partnerskog nasilja. Kao filmska redateljica ima status samostalnog umjetnika Udruženja filmskih umjetnika Srbije. Ostvarila se kao filmska autorica kako u Hrvatskoj, Srbiji, cijeloj regiji i širom svijeta, gdje je osvajala prestižne nagrade na međunarodnim festivalima za režiju, produkciju i scenarij. Reditelj je u MS-Film produkciji, gde potpisuje režiju na na dokumentarnom filmu Svedočanstva (2020) i igranom filmu Milojev dar (2021).

Sa Festivala Avant & Una Bihać Film festival

 

Čitamo: “Platićeš mi” – Tereza Driskol

0

 Čitamo: “Platićeš mi” – Tereza Driskol

Čitamo: “Platićeš mi” – Tereza Driskol:  Triler po triler i stigoh da se upoznam i sa pisanjem Tereze Driskol. Sreda je sasvim običan dan za većinu ljudi. Za Alis sreda znači da će se nešto loše desiti njoj ili njenim najdražima. Mlada novinarka postaje meta progonitelja i njen život se iz korena menja. Više nigde nije sigurna, ne postoje dovoljno jaka vrata i dovoljno sigurne brave da bi se ona osećala opušteno.

citamo-platices-mi-teresa-driskol

Radnju pratmo iz tri perspektive i dva vremenska toka. Ovo je nešto što volim kod trilera i kako mi pisci uglavnom bolje drže pažnju. Posebno mi je zanimljivo kada imamo i perspektivu počinioca zločina, jer to uvek dodaje određenu napetost i otvara još prostora za mozganje. Likovi su lepo približeni čitaocima, imamo jasan uvid u njihovo razmišljanje i ponašanje. Tereza Driskol pokušava da nas navede na pogrešne tragove, ali to kod mene kao iskusnog čitaoca trilera nije upalilo ovog puta. Slučaj sam rešila dosta brzo, ali mi je knjiga svakako držala pažnju do samog kraja.

knjiga-platices-mi-masina-za-kucanje

Autorka gradi napetu atmosferu i veoma uverljivo predstavlja Alisinu uznemirenost i strah. Tema kojom se roman bavi je nažalost uvek aktuelna i nikada nije dosta govoriti o njoj – ugroženost novinara koja se često završava fatalnim ishodom. Verovatno je tema i prvi razlog zašto sam poželela da čitam ovu knjigu. Uvek mi je bilo strašno kada pročitam ili čujem da su nekom novinaru pretili ili ga uznemiravali, a da veći deo javnosti na to gleda kao da se ništa nije desilo.

knjiga-kafa-platices-mi-teresa-driskol

Sve u svemu, mislim da je ova knjiga vredna pažnje, i zbog teme i zbog autorkine veštine da nas drži u neizvesnosti. Nije klasičan triler, više je psihološka drama, ali je upraavo to i čini boljim štivom za čitaoce.

Jeste li do sada čitali neku knjugu Tereze Driskol?

Čitamo: “Platićeš mi” – Tereza Driskol

Autor: Milica Barać