Home Blog Strana 129

Spremamo za vas: Praznično predjelo

0

Spremamo za vas: Praznično predjelo. Danas svi pravoslavni vernici u krugu svojih porodica proslavljaju jedan od svojih najradosnijih praznika – drugi dan Božića. Svečane trpeze krase stolove u njihovim domovima. Plamen kandila poigrava praveći senke na zidu. Upaljena sveća pucketa dok se vosak sliva niz nju i pravi čudesne šare. Miris tamjana širi blaženstvo i spokoj. 

Spremamo za vas: Praznično predjelo

Mi smo za vas spremili preukusno praznično predjelo. Možda samo ono nedostaje na vašoj obilatoj trpezi. Sastojke sigurno imate u frižideru, a i viška hleba.

spremamo-za-vas-praznicno-predjelo

Spremamo za vas: Praznično predjelo – Recept za 30 ovakvih rolnica:

Trebaće vam 30 kriški tost – sendvič hleba

Spremamo za vas: Praznično predjelo – Za smesu za filovanje rolnica:

260 gr kisele pavlake
160 rendanog, mozzarella sira
100 gr feta sira

20 gr sitno sečenih oraha

Trebaće vam još i susama, lana ( braon i žutog), suncokreta i maka u zrnu, za valjanje rolnica .
Od svega po nekoliko kašika.

spremamo-za-vas-praznicno-predjelo

Spremamo za vas: Praznično predjelo – Priprema:

Svaku krišku hleba istanjiti oklagijom. Premazati filom, uviti u rolnicu, uvaljati u zrnca servirati i dekorisati po želji.
Savet više:
Mi smo plato dekorisali čipsom i čeri paradajzom. Po sredini platoa stavite manju količinu sirnog namaza i po njemu poređajte čips. Odozgo stavite čeri paradajz. Nakon filovanja možete staviti režanj šunke ili kulena. Prijatno i uživajte u njihovom čarobnom ukusu.

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković

Ig profil: mesfoliesculinaires

 

 

 

Čitamo: „Španska ljubavna obmana” – Elena Armas

0

Čitamo: Španska ljubavna obmana” – Elena Armas. Volim kad dođem u situaciju da kažem: „Ova knjiga me neočekivano očarala.” Sa „Španskom ljubavnom obmanom” je bilo baš tako. Sama ideja na kojoj se bazira nije nešto novo, ali je realizacija presimpatična.

citamo-spanska-ljubavna-obmana-elena-armas

Aron i Lina su kolege koje se ne podnose. Sticajem okolnosti i jedne male laži, Lini je neophodna Aronova pomoć. Dogovor je jednostavan – Aron će biti Linin pratilac na venčanju njene sestre, a ona će zauzvrat pomoći njemu u sličnoj situaciji. To svakako neće promeniti činjenicu da se Aron i Lina zaista ne vole i da su podrugljivi i cinični komentari jedini vid njihove komunikacije. Međutim, granica između mržnje i ljubavi lako se zamagli kada sa nekim provodite više vremena nego ranije i kada nekog zaista upoznate.

Čitamo: Španska ljubavna obmana” – Elena Armas

Priča je vrcava, beskrajno smešna i u nekim trenucima pomalo dirljiva. Ovo se ispostavilo kao dobitna kombinacija za moje trenutno raspoloženje i čitalačke preferencije. Ne dopustite da vas „Španska ljubavna obmana” obmane i da pomislite da je ovo samo ljubavni roman.

Ljubav jeste u centru priče, ali knjiga sa sobom nosi i druge poruke. Elena Armas je vešto provukla i neke značajne društvene teme, na koje uvek vredi obratiti pažnju. Ogroman plus je i to što u priči nema nekih bespotrebnih i često usiljenih ljubavnih trouglova, četvorouglova i drugih mnogouglova.

Čitamo: Španska ljubavna obmana” – Elena Armas

Ne mogu da kažem da je ova knjiga bez mana. Imala sam pokoju zamerku u vezi sa načinom izražavanja i nekim delovima radnje. Većina njih je pala u vodu već nakon čitanja sledećeg poglavlja ili nekog Lininog monologa. Obožavam sarkazam, Španiju, muške likove à la gospodin Darsi i ženske likove koji misle na sebe. Kad se sve to uklopi u jednu knjigu, nemoguće je da mi se ne dopadne.

Nadam se da ćemo uskoro imati prevod drugog dela, za koji mislim da bi mogao da bude i bolji od prvog. „Špansku ljubavnu obmanu” možete pronaći na sajtu izdavačke kuće Stela.

Autor: Milica Barać

 

Ko se s decom druži,uvek je srećan! Književnica unela prazničnu radost u Svratište

0

Ko se s decom druži,uvek je srećan! Književnica unela prazničnu radost u Svratište. Na ulicama naših gradova sve ukazuje na novogodišnju euforiju, šarenilo lampi, slatkiše, ukrašene jelke… Mnogi od nas se raduju svemu tome ili jednostavno ne primećuju prazničnu raskoš u okruženju, dok postoje i oni najmlađi kojima to ništa ne znači, dok ih neko lično ne poseti i posveti malo vremena i ljubavi.

Ko se s decom druži,uvek je srećan! Književnica unela prazničnu radost u Svratište

Na Novom Beogradu u Svratištu se u ovom trenutku nalazi preko 150 mališana. Njihovi osmesi kada ugledaju svakog novog posetioca privremeno su zamenili njihov strah za život, egzistenciju i budućnost. Ipak, posebno se obraduju njihovoj drugarici Božici Velousis, koja je i ove godine zamenila Deda Mraza i obradovala ih paketićima jer su bili hrabri, uporni, nasmejani. Da nečije malo, njima zaista znači puno, uverili smo se mnogo puta. Njima je stalo i do razgovora, društvenih igara, zabava…

Tim razlogom, naša stalna sagovornica Velousis je pročitala svoje pesme mališanima i posvetila im vreme u brojnim igrama.

U dnevnom boravku se nalazi sve što je potrebno deci uzrasta od 5 do 15 godina. Azbuka sa slikama, drvena tablica za brojanje, stočići sa slikovnicama, plastične igračke, ormarići sa „ne ljuti se čoveče“ i ostalim igrama, velika tabla za učenje, pa i sofa na kojoj mogu da odmore dok gledaju televiziju.

Svratište postoji od 2007. godine na dve lokacije u gradu, a ovu na Bulevaru Arsenija Čarnojeviča posećuju deca i iz udaljenijih delova grada. Ne postoji precizan podatak koliko je tačno dece prošlo kroz ovaj program, ali trenutno ima više od 300 korisnika.

 

Tradicionalno vs moderno: Božić

0

Tradicionalno vs moderno: Božić. Polako nam se bliži najradosniji hrišćanski praznik Božić kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista. Slavi se 25. decembra po gregorijanskom, a 7. januara po julijanskom kalendaru.

Dan pre Božica obeležava se Badnji dan koji je ime dobio po badnjaku koji se seče rano ujutru, a loži u toku dana ili večeri.

Tradicionalno vs moderno: Božić

Simbolika ovih praznika je zaista jedinstvena i postoje običaji koji se striktno vezuju za dva praznika. Jedan bez drugog ne idu, te se neretko, kada se piše o Božiću, spomene Badnji dan i obrnuto.

Običaj karakterističan za Božić je lomljenje česnice u kojoj se nalazi novčić i druga obeležja koja se prave od badnjaka ili se u česnicu stavlja simbol koji je vezan za napredak te kuće. Dok domaćica mesi česnicu, ukoliko kuća ima dece, deca uče onaj predmet koji im najteže ide u školi, kako bi u novoj godini bili bolji iz tog predmeta.

Bogata trpeza u kojoj uživaju ukućani prati ovaj praznik. Običaj je da se na Božić započne nešto novo, obuče nešto novo, kako bi to što želimo raditi bilo berićetno.

Tradicionalno vs moderno: Božić

Neretko se povede polemika o obeležavanju Božica u današnje vreme. Većina tradicionalnih običaja se sačuvala do danas, a u nastavku teksta možete pročitati koji su to tradicionalni običaji za Božić koji su zaboravljen usled modernog doba.

tradicionalno-vs-moderno-bozic

12 kolačića – Tradicionalno vs moderno: Božić

Porodica je za Božić delila 12 kolača koji su bili simbol 12 apostola. Svaki kolač je bio namenjen za nešto, za decu, vinograde, stoku, njive. Prvo bi se kolači delili između ukućana, a ono što bi preostalo, iznosilo se u štalu ili dvorište.

tradicionalno-vs-moderno-bozic

Pečena guska ili ćurkaTradicionalno vs moderno: Božić

Nekada se za Božić pekla ćurka ili guska, dok se danas, uglavnom, peče prase i iznosi na trpezu.

tradicionalno-vs-moderno-bozic

Devojke i momci su mogli samo da se sastaju na Božić –Tradicionalno vs moderno: Božić

Nekada se striktno vodilo računa o tome da se momci i devojke ne sastaju i budu sami. Međutim, jedini dan u godini u kom sastajanje momaka i devojaka nije bilo zabranjeno je Božić. Momci su posećivali devojke, pevali im, a devojke su ih kitile peškirima ili ruzmarinom.

Moderno vreme je uzelo svoj danak, s toga se većina ovih običaja izgubila, ali se nije izgubila osnova običaja, poput česnice, položajnika i badnjaka.

Božić je praznik koji u kuću unosi radost i za Božić porodica mora biti na okupu. Taj dan se nigde ne ide od kuće i porodica u svom domu provodi zajedničke trenutke.

Autor: Darija Petrović

 

 

Velika nagrada Republike Srbije u rukama Nikole Radanovića

Velika nagrada Republike Srbije u rukama Nikole Radanovića. U prepunoj sali Narodnog pozorišta u Beogradu, Nikola Radanović menadžer u medijima, novinar i saradnik u beogradskoj kulturi, nagrađen je prestižnom „Zlatnom značkom“ Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije za 2022. godinu, za dugogodišnji doprinos razvijanju kulturnih delatnosti, za nesebičan, predan, dugotrajan rad i stvaralački doprinos u širenju kulture.

velika-nagrada-republike-srbije-u-rukama-nikole-radanovica

Velika nagrada Republike Srbije u rukama Nikole Radanovića

Na sednici Žirija za dodelu Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije koja je ustanovljena još 1976. godine, održanoj 13. decembra 2022. godine, doneta je Odluka o ovogodišnjim dobitnicima ovog vrednog priznanja. Ove počasne svečane povelje i zlatne značke koje se smatraju priznanjem od nacionalnog značaja za doprinos kulturi Republike Srbije, dobili su istaknuti profesori, akademici, doktori nauka, novinari, stvaraoci i kulturni aktivisti iz inostranstva.

Velika nagrada Republike Srbije u rukama Nikole Radanovića

Veoma sam radostan i ushićen! Iako je moj dosadašnji rad ovenčan brojnim priznanjima koja mi zaista znače kako iz Srbije, tako i iz dijaspore, ovogodišnju „Zlatnu značku“ zasigurno izdvajam jer obeležava višegodišnje stvaralaštvo, moj nesebičan doprinos kulturnim projektima, novinarstvu i svemu onome što predstavlja misiju nas kulturnih i medijskih radnika u Beogradu. Nije lako zahvaliti u ime svih dobitnika, jer među njima ima onih koji su nam predstavljali uzore i svetionike po kojima smo se orijentisali u prostoru još od najranijih dana. Ovaj jedinstveni, tradicionalni događaj pamtićemo celog života, ne samo zbog reputacije ovog priznanja, već i zbog zajedničkog osećanja koje nas danas povezuje i koje zaključuje da je kultura važnija od života. Kultura je spoznajno i uzajamno oblikovanje karaktera svakog čoveka, ali u najširem smislu, kultura je karakter naroda.“ Izjavio je Nikola Radanović u Pozorištu i dodao: „Ponosno i verodostojno ću nositi zlatnu značku na svom reveru, no, koliko god da je lepa i podsticajna, ona je i obavezujuća. Verujem da ću opravdati očekivanja renomiranih kulturnih institucija i doajena u kulturi koji su me predložili za prijem priznanja, ali i očekivanja poštovanog žirija ovogodišnjeg događaja.“

velika-nagrada-republike-srbije-u-rukama-nikole-radanovica

Nikola Radanović je član Udruženja novinara Srbije, a u svom profesionalnom radu, posebno ističe saradnju sa Televizijom Braća Karić i realizaciju emisije „Riznica“, ali i saradnju sa drugim medijima koji pripadaju Javnom servisu Srbije. Svojim radom, obeležio je i potpisao brojne manifestacije koje promovišu duhovne vrednosti i događaje od kulturno-javnog značaja za Grad Beograd, kao i za dijasporu. Njegova saradnja sa kulturnim i zdravstvenim institucijama i te kako pruža mogućnosti za istraživanje i adekvatno informisanje javnog mnjenja Srbije i Balkana. Gostovao je u Beču, Pragu, Salcburgu, Parizu, Budimpešti, Pragu, Karlovim Varima, San Remu… a Balkan upoznao uzduž i popreko.

Ministar bez portfelja zadužen za oblast dijaspore, Đorđe Milićević, prisustvovao je ovoj 47. dodeli „Zlatne značke“ i tim povodom čestitao svim lauretima, dok se takođe uvodnim rečima obratio i generalni sekretar Kulturno-prosvetne zajednice Srbije Živorad Ajdačić.

Velika nagrada Republike Srbije u rukama Nikole Radanovića

U Muzičkom delu kulturno umetničkog programa predstavili su se eminentni predstavnici muzičko – umetničke scene Srbije, pored brojnih, legenda džez muzike Blagica Beti Đorđević i glumac Branislav Tomašević.

velika-nagrada-republike-srbije-u-rukama-nikole-radanovica

Velika nagrada Republike Srbije u rukama Nikole Radanovića

Ovo renomirano priznanje sa dugom tradicijom, između ostalih, dobili su: Mihajlo Vitezović dramski pisac, dr Silvana Grujić muzički urednik Radio-televizije Srbije, Gordana Predić kulturni poslenik, prof. dr Milivoje Veljić pijanista, prof. dr Drago Cvijanović, Nino Brajović novinar i scenarista, Dragana Kosjerina voditeljka, Miloš Miša Mijatović kompozitor, Bojana Peković muzička umetnica, prof. dr Golub Jašović, Dragan Bartula likovni umetnik i scenograf, Branislav Gulan književnik, Nevena Ivanović dirigent i mnogi drugi laureati koji će ovaj dan upamtiti u svojim izuzetno ostvarenim i mnogonagrađivanim karijerama.

 

 

 

Sačuvajte čaroliju praznika u sebi

0

Sačuvajte čaroliju praznika u sebi. Stajali smo ispred zgrade kad je izašao Deda Mraz. Okrenuo se, dobacio nam „xo xo xo“ i slatko se nasmejasmo. Kako li će tek deca biti srećna kada ga vide! Pa još ako im dođe na prag sa paketićem, ko se ne bi radovao!

Ne moramo baš sve i uvek da preispitujemo. Danas kada se sve ubrzano menja, ne dajte da se vaša suština promeni. Jer ništa nema vrednost, ako ne umete da se radujete!

sacuvajte-caroliju-praznika-u-sebi

Sačuvajte čaroliju praznika u sebi. Ne uzimajte deci pravo da maštaju!

Svakako će shvatiti da je čika u crvenom bio neki komšija, ili rođak, kao da je važno. Ali, ko još ima posledice zbog verovanja u Deda Mraza?
Znam koliko je teško kada su praznici, a neko vam fali, ali ne budite prestrogi prema sebi. Pokušajte da unesete kap vedrine i kada je takva situacija.
Setite se kako ste se vi radovali paketićima! Probudite ono dete koje je znalo kako da bude veselo i bez povoda. Prisetite se te lakoće!

sacuvajte-caroliju-praznika-u-sebi

Prođe pored mene žena, u kosi joj rajf sa irvasima, izgleda da se ona setila!

Sačuvajte čaroliju praznika u sebi.

Ne zaboravite kako ste nekad i vi verovali u magiju. Vreme je da dozvolite sebi radost! Krajnje je vreme da vam život bude magičan.

Autor: Ana Milovanović