Home Blog Strana 522

U VEZI ILI BEZ VEZE?

0

Šutiram kamenčiće po plaži,lete u vodu,lete svuda i lupaju o sklopljene ležaljke i palme. Nećete nas ovoga puta dotući ni rečima,ni delima,ni sitnim poklonima duše prodane. Poverenje i iskrenost se teško stiču,a lako izgube. Opraštamo svi,pa na prvu svađu ili raspravu sve iz vode izbacimo. Izleti i kamen i stara flaša od stakla i leva cipela i svo đubre iz dubine vode ispliva. Uskovitla se ego pa talasima razbija palmu i ležaljke. Smiri se voda,a kada se povuče nastaje šteta. Neko smeće odnese nazad a neko baci na obalu da očisti svoju prirodnu čistotu koji su drugi zaprljali. Mi nismo rođeni ludi,besni i ljubomorni. Nismo rođeni zli,ali smo to postali,pakujući uverenja i puštajući druge da nas oštete. Puštamo ljude u srce i u dušu,oni ponude samo ono što imaju. Vrlo često tuđi ego i svo tuđe crnilo nas obavije i uništi mir koji smo jedva stvorili. Mučiš se da oprostiš iz duše,ne samo rečima. Misliš neko se možda promeniti može,a on te povuče u svoje smeće nagomilano uz put. Tada primamo poklon od onih što nemaju šta da pruže.

U ruke prijatelju sva sredstva,sve insekticide! Brani se,čisti se i vadi đubre iz mora. Čisti svoju obalu da mogu da prošetaju ljudi koji nisu zli,kojima je srce čisto i koji ti ne izazivaju suze i bol. Puno je njih što misle da vole,što kite druge lepim rečima,a onda nas više puta prodaju delima. Pravdanja,cvilenja,grebanja po vratima ali nećemo im više otvoriti. Šta će nam svima neko ko čini da se loše osećamo. Ne treba svako otvarati vrata,a kamoli dušu. Ma znate šta,od sada mogu da nam rukavima brišu cipele,suzama peru stepenište,a rečima svojim prodaju petarde pred prodavnicama za buduće praznike. Ljubomorom se ljubav ubija,ne izazivajte je i nećete biti izazvani. Ohladila su se naša srca od svega više. Zbog par kretenski orijentisanih osoba,u životima zamračimo ceo muški ili ženski rod. Nema prošlost šta novo da nam kaže,i toga smo svesni,al’ opet…? Vrlo često ne treba da slušamo svoje srce,ponekad nam dobro donelo nije. Naklon za sve one koji iskreno vole i ne dokazaju svoje frustracije praveći druge ljubomornima. Naklon i za sve one što zaista žele da oproste i zaborave i ne talasaju tuđe mirne vode. Ne mogu ti dati ljudi ono što nemaju u sebi,to i nije toliko strašno. Razumemo mi,samo ne razumemo zašto se takvi ne sklone iz naših života. Obećavamo,biće šutnuti svi takvi kao ovaj kamen,ali pravac niz plažu. Nećete moći više da se sakrijete u dubini vode,nema više isplivavanja. Ponekad treba da biramo da smo ,,bez veze“. Rumi je jednom lepo rekao: ,,Srce je more,a jezik obala,čega god ima u moru to se na obalu izlije!“.

Autor: Sanja Đurđević

 

 

ZAHTEV ZA PRIJATELJSTVO

0

Bilo je kasno posle podne kada sam izašla iz kuće. Mrak je već prekrio ulicu. Vetar je podizao lišće igrajući valcer sa njim. Nije bilo mnogo prolaznika, što mi i nije mnogo smetalo. Volim kad šetam da se prepustim svojim mislima. One me uvek odvedu na neko divno, prijatno mesto.

Ovoga puta odlutala sam u jedno, ne tako davno vreme, kada sam imala dvadesetak godina. Bila sam vesela, mlada devojka, uvek u društvu svojih razdraganih prijatelja. Tu sam i upoznala njega. Bio je lep, visok, sa crnom kosom i zelenim očima. Kada smo se ugledali, kao da nas je neko omađijao, gledali smo samo jedno drugo i čitav svet je bio samo naš.

Bez razmišljanja mi je prišao i predstavio se. Od tog trena bili smo ludo zaljubljeni.

 

Dane smo provodili zajedno, čim bi završili svoje obaveze na poslu. Većina ljudi u gradu nas je već znala i predviđala nam zajedničku budućnost.

Naši roditelji su se međusobno posećivali i u šali ili zbilji, pravili planove za naše venčanje.

Kad je pravio useljenje u novi stan, ja sam bila u ulozi domaćice i već sam planirala kako ćemo ujutru, u kuhinji kraj prozora, piti kafu.

U našem društvu, bili smo prvi koji smo imali ozbiljnu vezu.

 

Ali, jednog dana, desilo se nešto što ni danas ne mogu da objasnim, razišli smo se bez nekog jasnog razloga. Svako je otišao na svoju stranu.

Prošle su godine, jako retko sam ga sretala. A u poslednje vreme nisam imala baš nikakvu informaciju o njemu.

Ostalo mi je samo da ga se ponekad setim.

Bilo je već vreme da se vrtim kući. Ujutru rano ustajem zbog posla, treba se odmoriti.

Stigla sam kući, istuširala se i legla. Pre nego što sam zaspala, pogledala sam fejs preko telefona. Jedan kratak zvučni signal označio je da imam zahtev za prijateljstvo. Pogledala sam ko je i odjednom srce je zaigralo jače, bio je to on.

Prihvatih zahtev i zadovoljna, sa osmehom na licu, utonu u san.

 

Autor: Sanja Trninić

URADI SAM I ULEPŠAJ STAN

0

Sigurno je da ste bar jednom bili u fazonu da vam je potrebno da unesete neku promenu u vaš dom. Često ili samo ponekad, ali naiđu prosto ti momenti kada biste menjali nešto po kući. Dosadile su vaze i svećnjak  sa treće police levo od vrata ili onaj stari stočić koji imate od ko zna kad. Ali niste u prilici da kupujete novo. Zato postoje DIY projekti.

Sigurno ste odgledali bar jedan video sa nekim uradi sam projektom vezanim za kuću. Bili ljubitelj ili ne, morate priznati da ima baš super ideja i da je zanimljivo čega se sve ljudi sete.

DIY (do it yourself) ili uradi sam kućni projekti odlični su da pokažu kako da uz malo truda i bez većeg ulaganja, nekoj staroj dekorativnoj stvarčici ili komadu nameštaja, date novi izgled. Istina ima i onih koji zahtevaju malo veštine ili čak pomoć majstora, ali dobar deo projekata relativno je lako i brzo moguće uraditi stvarno sam.

Malo spreja ili farbe i stari stočić promeni boju ili osveži postojeću, a izgleda bolje nego nov. Bolje jer ste ga uradili sami. Znate koliko ste se potrudili i onda vam je taj stari-novi stočić još draži. To je ono što je super kod uradi sam zanimacije.

Dobra stvar je i što uz pomoć DIY možete da ispratite i promene trendova u dekorisanju prostora, a da ne morate da kupujete nove detalje svaki čas.

Odvrni, zavrni i promeni namenu

Veliki je broj ideja u kojima od jednog komada nameštaja dobijete drugi. Polica za knjige postane klupica, stara komoda mini bar, stoličica stočić…

Ili čak taj „novi“ nameštaj ima više namena, kao kada se od noćnog ormarića napravi tabure pa imate na čemu da sedite i da ujedno odložite stvari.

Sakrij lom

Ove ideje su posebno zanimljive u malim stanovima i kućama kada prostora za odlaganje stvari manjka uvek. Možete da od obične plastične korpe za veš uz malo ukrašavanja dobijete dekorativnu korpu koja će stajati u uglu, a u sebi sakriti lom. Ili da dobijete ekstra prostor ispod garniture za sedenje tako što ćete na fioke iz starih ormara dodati točkiće, gurnuti ih ispod i po potrebi izvlačiti.

Našminkaj staro

Imate neku staru stvar koja čuči negde i skuplja prašinu jer se nigde ne uklapa, a ne bacate je jer vam je draga. Uz malo spreja i nekih dodataka našminkajte je i uklopite. Pa kad god prođete pored nje ili bacite pogled sa osmehom se setite na uspomene koje budi.

Ili vam se prosto svidja trend zlatnih detalja. Ili onih u boji bakra. Sada su poprilično aktuelni. Prosto obojite vaze ili ramove za slike.

U kupatilu, na primer, sprejom koji imitira kamen ukrasite posudu za sapun, bočice od šampona i čašu za četkice.

Ako niste ljubitelj farbanja, probajte sa samolepljivim tapetama. Odaberite šaru koja vam se sviđa i dobijte „mermerni“ stočić ili „cvetnu“ komodicu.

 

 

 

 

Prosta zamena

Nekad je dovoljno da samo promenite ručke na komodi i da ona dobije novi šmek. Kupite nove, skinite sa starih, stavite različite na svaku fioku ili prefarbajte postojeće. Možda komšije baš upravo izbacuju stari raspali ormar iz stana, a vi imate ideju šta biste sa frontovima fioka ili policama. Pa uz kafu još dobijete i materijal za rad.

Napravi sam dekoraciju

Ove ideje su možda i najbrojnije. Mnogo je tehnika za ukrašavanje plastičnih, staklenih, keramičkih površina. Na vama je samo da odaberete koja vam se najviše dopada.

I da li ćete ukrasiti šolje, čaše, činije ili poslužavnik. Stare tegle ili flaše ulepšajte pa izložite ili imajte jedinstvene i unikatne posudice za začine, kafu, šećer ili čaj.

 

Vreme novogodišnjih praznika se bliži pa potražite način da se zabavite i dodate po koji ručno napravljen ukras na jelku. Ili prosto ideju da ručno ukrašene šolje poklonite dragim osobama ove Nove godine.

Istražite, pripremite pa se poigrajte. Najgore što može da se desi je da se dobro zabavite pa iako ne ispadne kako ste zamislili.

Pored toga što ćete imati novo-stari i zanimljiv nameštaj, ukrase ili praktične i korisne stvari po kući, imaćete i onaj osećaj zadovoljstva da ste nešto sami uradili. Jer u sređivanju i uređivanju kuće i pri kupovini i odabiru ulažete deo sebe, a kad još uložite i trud da napravite zadovoljstvo je još veće.

 

Autor: Ana Glišić

 

 

KAKO SPREČITI KIJAVICU PRIRODNIM PUTEM

0

Ukoliko vas je zakačio neki virus zbog hladnog jesenjeg vremena, znajte da možete vrlo brzo i vrlo jednostavno da se izlečite.

Nije ni čudo što ste se razboleli. Visoka temperatura, curenje nosa i kijanje nije moglo da se izbegne. Ipak je jesen i vreme napolju dosta je hladnije.

Da biste ozdravili nisu vam potrebni lekovi, sirup niti antibiotici. Sve što vam treba, imate u svojoj kući.

Sigurno vam to nije prošlo kroz misli jer svi mi iz neke stare navike malo – malo pa idemo kod lekara. Bilo da je u pitanju manja ili veća prehlada, odlazak kod lekara je često iz navike. A kako odlazak kod doktora ne bi bio uzaludan, nemile volje se odlučujemo za antibiotike.

Međutim, to je pogrešno.

Savetujemo da kod doktora idete u krajnjoj nuždi jer lečenje antibioticima nije zdravo. Umesto antibiotika uvek se pre opredelite za narodnu medicinu i provereni prirodni lek. Oni se nalaze svuda oko nas i lako se nabavljaju.

Delimo sa vama sada nekoliko delotvornih recepata za suzbijanje kijavice.

 

 

Čaj sa medom i đumbirom

Skuvajte svoj omiljeni čaj i ubacite u njega dve kašičice meda i jednu kašičicu đumbira. Pipijte i dobro se utoplite, da dejstvo đumbira bude brže. Ovakav čaj možete piti više puta u toku dana.

 

Masitrajte se sirćetom

Ukoliko imate temperaturu, jako je važno da povratite cirkulaciju i da se preznojite. Spremite masu od sirćeta i vode pa krenite da se masirate ili dopustite nekome da vam pomogne.

Izmasirajte prvo zglobove na nogama i rukama, da obloge izvuku temperaturu. Potom pređite na ostatak tela – na leđa, na noge, na ruke i po glavi. Nakon završene masaže popijte čaj i dobro se umotajte u toplo ćebe.

 

 

Sok sa limunom i belim lukom

Iscedite u čašu jedan limun, a jedan ili dva češnja belog luka iseckajte na kockice (ili izgnječite) i dodajte ga u čašu. Zatim sipajte u sve to vodu i promešajte.

Limunadu sa belim lukom zdravo je da pijete svakoga jutra, iako nemate kijavicu jer se tako ojačava imunitet i sprečava pojava prehlade.

 

Jedite ren

Ren je takođe jako dobar za lečenje kijavice. Dva do tri puta u toku dana pojedite po jednu kašičicu rena. On ima specifičan ukus koji ne prija svima. Ukoliko ne volite da ga jedete, pomešajte ga u kašičici sa medom jer će vam biti prijatnije da ga progutate.

*

Ako znate nekoga ko je prehlađen ili ima kijavicu, podelite ovaj tekst kako bi mu što pre pomogli da ozdravi.

 

Autor: Marija Mitrović- Stojanović

ŽIVOT KAO SUROVI UČITELJ

1

Već duže vreme, kao dva ljuta protivnika, moj život i ja vodimo veliku borbu. Takmičimo se ko će koga više nadmudriti i povrediti, ne štedimo se ni malo, na obostranu štetu. On mene baci na dno, a ja njega šutiram odozdo sve dok se ne umorim. Jedva dočekavši da me snaga izda, život mi razori sve puteve – iz čistog inata skupim snagu i sagradim mostove; on mi pošalje demone, ja pozovem svoje anđele. To ga naljuti pa počne da mi udara šamare što jače može dok mu se ja smejem u lice i vičem: „Možeš ti to i bolje!“ Tada mi natovari stenje i kamenje na leđa, a ja samo hodam uspravno i prkosno ga gledam u oči. Polako mu popušta strpljenje kog ja imam na pretek pa mi pošalje more suza. Tu shvati da je pogrešio jer ih ja samo iskoristim kao lek i vratim mu ih nazad.

Kada je video da mi slana voda samo čisti dušu i isceljuje rane, tada mi je zagadio vazduh da ne mogu da dišem. I taman se obradovao svojoj pobedi gledajući kako se borim za to da dođem do daha, kada se u meni nešto prelomilo… Udahnula sam taj isti život punim plućima boreći se za opstanak.

 

Osetila sam kako prolazi mojim nozdrvama, širi se kroz čitav krvotok i dolazi do mozga. Ponovo sam disala, život i ja smo opet bili jedno. Toliko dugo smo se uništavali međusobno ne shvatajući da jedno bez drugog ne možemo. Toliko smo se trudili da jedno drugo uništimo, da smo se zamalo oboje uzaludno potrošili. Sada teče mojim venama i ide kuda idem i ja, postoji u meni, ali ga ja usmeravam.

Usne mi se razvukoše u osmeh i videh život kako sija u mojim očima.

  • Dobar si ti učitelj, živote! Mučio si me, mleo i lomio, ni krivu ni dužnu. Jednom si me živu zakopao i ostavio me da se borim za vazduh, ali tada kao da sam se ponovo rodila. Ne kažu džaba da se čovek u patnji rađa… Jer, kada se nađeš na litici boreći se da sačuvaš tlo pod nogama dok te šibaju jaki vetrovi i guraju te u ponor- naučiš da lebdiš visoko uzdignute glave, ne gledajući nikad ka dole, već uvek u nebo. Kada vidiš krvoločnu zver kako izigrava žrtveno jagnje – shvatiš da uvek moraš da igraš svoju životnu igru ili će te pojesti zveri. Kada ti jednom uzmu život – prestaješ da se bojiš jer mrtvi ne osećaju ništa. Kada jednom sipaju otrov u tebe– ono dobro u tebi se bori protiv njega i nastavljaš da živiš, ali oni moraju da shvate da nazad mogu dobiti samo ono što su ti dali…

 

Svetlost u mojim očima zasijala je jače, znala sam da je to znak da je ponosan na mene. Mudro je znao kako da mi pokaže svu svoju moć, surovost, ali i dobrotu. Hteo je da me očeliči kako bih znala što bolje da živim taj isti život i nađem dobro i u onom lošem, ostavljajući mi poruku da ljubav prevazilazi sve.

Autor: Bojana Krkeljić

SAJAM ANTIKVITETA I KOLEKCIONARSTVA

Za vikend, 13. i 14. oktobra, u Beogradu, u hotelu „Slavija“ održao se Sajam antikviteta, umetničkih predmeta i predmeta kolekcionarstva sa početkom u 10 sati ujutru. Na ovom Sajmu kolekcionari iz čitave Srbije prezentovaće preko 120 privatnih kolekcija iz raznih oblasti sakupljanja, na više od 800m2 izložbenog prostora. Cena ulaznice za Sajam iznosila je 150 dinara. Posetioci su mogli da vide predmete starog nakita, bižuterije, srebrne i bronzane figure, svećnjake, posude, tacne, escajge, strani satovi (ručni, zidni, džepni), porcelan, keramiku, umetničke slike, lampe, poštanske marke, stari novac, razglednice, ordenje, značke, komade nameštaja i još mnogo toga. Organizatori Sajma obezbedili su svim zainteresovanim posetiocima besplatnu procenu (po trenutnim tržišnim vrednostima) donetih starinskih predmeta. Bilo је predstavljeno najviše medalja, nakita, bižuterije i starih znački. Ono što je privuklo pažnju je jedan mali sto na kome je sedeo gosdpodin- Stojan Tomić sa kolekcijom starog jugoslovenskog novca, kuburom, gramafonom i odštampanim Sretenskim Ustavom, koji je delio svima besplatno. Naravno, svi smo mi videli stari novac, ali on je imao i novčanice, koje su bili ograničenog izdanja i koji nisu bili u opticaju. Iskoristili smo priliku da malo razgovaramo i da saznamo nešto više o njegovoj kolekciji.

 

Kako se formira cena za određeni proizvod, u ovom slučaju za novčanicu?

Formira se prema tržišnoj ceni koja se prati na aukciji. Posle toga se zna otprilike kolika može da bude okvirna cena .

Gde se odvijaju te aukcije?

U Nemčkoj, Austriji, Francuskoj. A pratimo preko interneta sve te rezultate i onda možemo da formiramo cenu.

Jel ima ozbiljnih kupaca ovde u Srbiji?

Trenutno ne jer to nije za domaće tržište.

 

Vidim da imate odštampani Sretenski Ustav i da ga delite…

Ostalo je 20-30 komada u državi, pošto je Narodna Biblioteka bila bombardovana 6 aprila i bio je uništen jedan primerak. Ostali primerci nalazili su se na raznim drugim mestima, a ja sam jedan primerak kupio na buvljaku u Beču. Pre nego što sam došao na Sajam, odštampao sam ga u 1000 primeraka i delim  svim zainteresovanim ljudima ovde na Sajmu.

Ispričajte nama malo o novcu koji je izložen kod vas na stolu ?

U pitanju je stari jugoslovenski novac koji je bio ranije. Ili nije bio u opticaju ili je bio u limitiranom izdanju. Tako na primer ova novčanica se zvala „Amerikanka“ (10 dinara 1920.godine plave boje),  jer je bila odštampana na teritoriji Američkih Država.

 

Sledeća novčanica je od 10.000 dinara iz 1936 godine koja se smatrala najvećom novčanicom u smislu dimenzija.

Novčanica od 100 dinara iz 1942.godine, koja se zvala „ovčica“ zbog dizajna.

1.000 dinara iz 1935.godine koja se smatrala jednom od najlepših novčanica.

*

Ovo su samo neki od primera, a svaka novčanica krije svoju priču i istoriju. Na kraju, pokazao nam je ruski zlatnik iz 1878 godine. U pitanju je bila kovanica nominalom od 3 rublje. Po katalogu smo proverili njegovu vrednost koja je iznosila oko 19.500 EUR.

Sledeći put kad budete raspremali stare fioke, obratite pažnju na predmete koje nalazite. Moguće da i vi imate nešto što vredi sada mnogo više nego u to vreme.

 

U koliko budete hteli da posetite Sajam, da vidite sve izložene predmete, a možda i da kupite nešto,  možete da posetite Sajam u decembru mesecu:

 01/02. decembar 2018.

22/23. decembar 2018.

 

Autor: Kristina Jovičić