Home Blog Strana 503

ČULO MIRISA JE ČULO ŽELJE…

Vanila, cimet ili badem mirišu na zimske noći, ali i hranljivi sastojci za negu važan su segment- svakog dana u godini

Zima je doba godine koje prepoznajemo po karakterističnim mirisima. Gde god da se krene sada u decembru, sačekaće nas razni aromatični mirisi. Javljaju se asocijacije u deliću sekunde na sve ove mirise koji nas okružuju.

Ipak, zimski ukusi mogu mnogo više da učine za zdravlje i organizam od senzualnih mirisa. Aromatične esencije sadrže i brojne hranljive sastojke koji neguju telo, spolja i iznutra.

Neke od aroma nalaze se u proizvodima za mršavljenje, koji stimulišu metabolizam i ubrzavaju sagorevanje masti. Neki drugi učiniće kožu elastičnijom i mekšom, štiteći je od štetnih materija i pomažući joj da se suprotstavlja procesu starenja.

Originalni cimet potiče iz Šri Lanke ili iz Bangladeša i dobija se iz osušene, slatke kore cimetovog stabla. U obliku praha ili kao štapić, cimet daje hrani ili pićima specifičnu i senzibilnu aromatičnu crtu, a pri tom poboljšava sagorevanje masti, štiti kardiovaskularni sistem i reguliše nivo šećera u krvi.

Zbog svojih karakteristika, cimet je idealna komponenta proizvodima za negu. Njegovo delovanje, između ostalog, značajno je i kod smanjenja pora na licu, ako se koristi u maskama za lice ili može veoma dobro da neguje usne.

Ulje bademovog drveta sadrži brojne vitamine, minerale i nezasićene masne kiseline i smatra se klasičnim faktorom lepote, lepog lica, kose i tela. Razlikuje se gorko bademovo ulje i to je pre svega eterično ulje i potrebno ga je uvek razblažiti. Takođe, tu je i slatko bademovo ulje i ono se koristi u kozmetici. Ono je nežno i lagano i sa lakoćom prodire u dublje slojeve kože, bez začepljavanja pora.

Zboh svojstva blagosti i slabe kiselosti, pogodno je čak i za bebinu kožu kao i za osobe sa osetljivom kožom. Koži obezbeđuje intenzivnu hidriranost, povećava elastičnost, pojačava zaštitnu funkciju kože i na taj način štiti je od štetnih spoljnih uticaja. Kada je nega kose u pitanju, takođe pomaže protiv suvoće i ispucalih krajeva tako što se umasira lgano u vlažnu kosu.

 

Aromatična vanila vodi poreklo od istoimene orhideje. Ovaj egzotični cvet raste u Africi, Centralnoj Americi, Indoneziji i zapadnoj Indiji i jedna je od najskupljih začina na svetu. Glavna komponenta arome vanile ustvari je čudesni lek. On se u aromaterapiji koristi protiv anksioznosti, depresije ili kod problema sa spavanjem. Kada je u pitanju nega kože, vanila je tu takođe nezamenljiva zato što deluje protivupalno i rešava probleme kože kao što su pitanja gljivica ili ekcem.

 

Autor: Ivana Živanić

TOPLINA

U ovim hladnim danima svima nam je potrebno malo zagrevanje. Neki se okreću fitnesu, drugi biraju peć ili ćebe a ima i onih koji se prisećaju letnjih romansi. Ovaj tekst je jednim delom posvećen romantičarima jer pišem o ljubavi. Ipak ovde se ne radi o onoj svima nam dragoj partnerskoj. Govorim o univerzalnoj ljubavi.

Kao jedna od najjačih emocija ona nam može pomoći da u svoj život privučemo sve što želimo. Ali naša ljubav mora biti jača od zavisti ili nezadovoljstva. Naravno ja ne tvrdim da morate voleti baš sve što postoji na ovom svetu. Sasvim je uredu da vam nešto i ne prija. Meni su životinje drage pa ipak ne bi volela da mi tarantula šeta po ruci.  Smatram da se trebate skoncentrisati na ljubav kad god vam se pruži prilika.

Dok gacate po bljuzgi i psujete službe koje nisu očistile ulicu kako treba setite se da su ti ljudi ceo dan napolju po ovom kijametu.  Ispunite sebe toplinom prijaće vam na ovoj hladnoći.

Kako mi ljubav može pomoći da dobijem ono što želim?

Vrlo lako „zarazna je“ poput smeha ili zevanja. Kada svetu pružite pozitivne emocije one će vam se vratiti. Sve ono što volite ućiće u vaš život sa radošću.

Da li ste se ikada zapitali zašto radoholičari uvek imaju posla? Neki bi možda rekli da ga oni sami izmišljaju a ja smatram da ga svojom ljubavlju privlače. Ljudi koji vole novac nikad ne ostanu bez njega. Oni koji su opčinjeni automobilima uvek će voziti nešto pa makar radili u renat-a-caru. Ovi primeri pokazuju kako ono što volimo ulazi u naš život.

Dozvolite sebi da zavolite svaki dan i sve sitnice koje ga stvaraju.  Primetite pozitivne promene koje dolaze u vaš život. Ljudi koje srećete raspoloženi su u vašem prisustvu. Sve obaveze ispunjavate sa lakoćom. Zadovoljni ste i ispunjeni svakoga dana. Jer to je moć ljubavi. Neka vas njena toplina greje ove zime.

Autor: Ljubica Majstorović

ŠTA ĆEMO NOSITI OVE ZIME

I dok se jesen polako pretvara u zimu, očigledne promene događaju se i u modnoj industriji, odnosno, kroz najtraženije odevne kombinacije. Razigrana jesen, udarne pozicije u izlozima ustupa komadima koji nose miris i ukus zime, menjaju se takođe i paleta boja i materijali i detalji. Decembar je najavljen nizom modnih noviteta, od kojih ćemo neke nositi i u najluđoj noći u godini. Sve mora da blješti, nema sumnje da je pred nama nikad čarobniji i posebniji dvanaesti mesec u godini.

Formula za ovu zimu vrlo je jednostavna- puno šljokica i svetlucavih elemenata, a može i malo baršuna.

Zašto se ove zime ne bi onda malo igrali sa bojama i dezenima ? U prvom planu istaknite vesele boje poput žute, ružičaste i plave, zatim tu je čitava serija nezaobilaznih džins komada, od košulja do farmerki, glamurozne kreacije od veštačkog krzna, čizme u kaubojskom stilu, topli pleteni džemperi ili modni dodaci sa životinjskim uzorkom. Za one posebne noćne izlaske i niz čarobnih zimskih partyija koji nas čekaju u decembru, možete eksperimentisati i sa asimetričnim haljinama, sa dodatkom šljokica recimo kao modnog obeležja, a koje će svaki party look učiniti nezaboravnim. Inspirišite se i prepustite svojoj kreativnosti.

Ultimativne haljine, prošarane zemljanim tonovima, topli džemperi, šalovi i kardigani, predimenzionirani kaputi bogatog uzorka kao i trendi torbice začinjene nekim ekstravagantnim detaljima, samo su neki od modnih komada koji su živopisnim bojama dali novu, urbanu dimenziju ovoj zimi.

 

Autor: Ivana Živanić

 

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

Ovih dana gledam neke stare fotografije i sećam se starih dana. Sećam se kako sam sa nestrpljenjem i sa najvećim žarom birala čestitke koje ću poslati dragim ljudima za novogodišnje i božićne praznike. Na tim razglednicama sve je bilo idilično. Vesela deca oko jelke, deca oko poklona, kućica okićena snegom… sve je odisalo nekom idilom i činilo je da se i ja baš tako osećam. Kako sam samo pažljivo pisala te nežne reči, pazeći na svako slovo, da svako bude što lepše i što čitkije. Volela sam razglednice na kojima dominiraju devojčice, što je i razumljivo 🙂 Uvek sam se pitala kako se ta devojčica baš tako slikala, jer u “mom svetu“ one su bile stvarne isto koliko i njihova sreća i osmesi. Zamišljala sam kako čestitka stiže u prave ruke, kako je dotična osoba vadi iz koverte i oduševljenje na licu kada vidi kako sam lepu čestitku izabrala. Kako se smeška dok čita, kako drugima čita šta sam pisala, kako priča i prepričava svoju ushićenost…

Sa istim žarom sam i ja čekala čestitku pisanu i biranu baš za mene. Koverat bih dugo držala u rukama i zamišljala kakva me sreća čeka unutra. Polako bih otvarala, da slučajno ne iscepam drag papir. Osmeh koji iskrivi celo lice samo se razvuče, i ja dugo, dugo gledam u tu predivnu sliku i opet zamišljam kako se baš tako slikala ta devojčica. Iznova i iznova bih čitala ispisane redove. Zamišljala dotičnu osobu kako ih piše. Upijala svaku čar i svaku draž, ne ostavljajući ništa za kasnije, jer Nova godina je pobogu ljudi. Probudite se i budite veseli baš kao devojcica sa razglednice. Okitite kuću i dvorište baš kao na razglednici, darujte najmilije…

I sada, u ovoj elektronskoj eri, nedostaju mi te razglednice, tih par redaka rukom ispisanih da mi ogreju dušu.

Preuzeto sa sajta:

https://dolistyle.wordpress.com/

Autor: Lidija Gajić

BOŽIĆNI PEKMEZ OD MLEKA

Interesantno je da znamo da je recept nastao još u 17-om veku u Argentini a u Francuskoj u 19 -om , i kao takav je zaštitni znak Normandije , (oblasti u Francuskoj,) i to sasvim slučajno, kao i većina recepata, zar ne? Napoleonov vojni kuvar je sasvim zaboravio na svoje ušećereno mleko koje je stavio da zagreva,… i eto, na njegovu sreću, a i na sreću umornih vojnika, nastao je pekmez od mleka. U receptu vam predstavljam Božićni recept od mleka jer sam u njegovoj pripremi koristila božićne začine ( koji se koriste u pripremi božićnih poslastica)
Ja sam kupovni pekmez od mleka jednom davno, dobila od moje prijateljice koja se vratila sa zimovanja i od tada ga obavezno imam pri ruci, ali naravno, moj domaći..

Recept:

1l punomasnog mleka
600 gr kristal šećera
60 ml tečne , Madagaskar vanile
Cimeta i 5 vrste začina kao što su: biber, anis, komorač, karanfilić, kardamom i đumbir.

Priprema:

Sipajte mleka u dublju šerpu, dodajte šećera, stavite na tihu vatru ( br1) da se lagano otapa uz povremeno mešanje žicom za mućenje. I ono što je najbitnije kod pripreme pekmeza je to da, dok se ono lagano formira vi možete obaviti još „hiljadu“ stvari koje vas čekaju u kući. Nakon dobrih 2 sata kuvanja videćete kako postaje sve gušći i poprima karamel boju a vi dobijate vaš željeni pekmez. Sklonite ga od vatre , dodajte začine, promešajte, i dok je još topao, spakujte ga u čiste teglice i dobro zatvorite.

Napomena:

Začine i vanilu dozirajte prema vašem ukusu
Ovako pripremljeni pekmez od mleka ovde, u Francuskoj , koriste za prelivanje deserta kao što su panakota, sutlija, kao premaz za palačinke, kao fil za rolat, kao napaž za tart od jabuka, ili britansku pitu od banana, za pripremu milk -shake,… A vi odlučite sami kako ćete ga koristiti, i naravno, želela bih da čujem vaše utiske. Do sledećeg recepta, vaša : Mes Folies Culinaires
.

Autor: Sunčica Stanković

NAUČIMO DA VOLIMO TO ŠTO IMAMO

0

Sećam se, devojčica dok sam bila, nerviralo me to što sam bila bucmasta. Mislila sam da sam jako debela.

Onda sam krenula u srednju školu i sve me je nerviralo na meni. Radila sam iscrpljujuće vežbe, bavila se sportom, jela kao ptica i iako sam imala dobru liniju, mislila sam da sam debela.

Sa 25 sam se udala. I verovatno, kao i većina žena u prvoj godini braka, bila sam na oblacima. Živeli smo sami. Napravili smo naš maleni, slatki dom. Kao dobra žena kuvala sam za nas dvoje i spremala ukusne večere. Sve bi to bilo super da nisam i ja večerala. I kilogrami su krenuli da se nižu. Onda mi se desilo nešto o čemu sam dugo maštala, zatrudnela sam. A kad si u drugom stanju, onda treba da jedeš sve što poželiš, mislila sam ja. Dobijenih 17 kg u trudnoći brzo sam skinula, ali oni slatki kilogramčići, dobijeni od onih ukusnih jela u prvoj godini braka, tvrdoglavo su ostali.

Opet vežbe, aerobik, šetnja sa detetom, ali kilogrami su teže padali. I nikad nisam došla na onu devojačku „debelu“ figuru.

Onda je došla druga trudnoća pa godine pa slabo kretanje pa „samo malo čokolade“ i mnogo sam se udaljila od devojačkih oblina.

Tako, večito nezadovoljna, gledam pre neki dan televiziju.

Jednoj ženi odstranili dojku, druga nema dece, ne može da zatrudni. Tamo neka živi loše, jedva prehranjuje sebe i decu.

Pogledam se u ogledalo i upitam sebe: „Zdrava si, imaš zdravu decu, divnog muža, imaš da pojedeš sve što poželiš, toplo ti je u kući, imaš posao dobar…. Šta hoćeš?

I tada shvatim koliko sam u stvari srećna. Samo kako to urezati sebi u pamet i setiti se toga kad god krenemo nešto da kukamo?

Napisati na ogledalu u kupatilu? Ili sebi na čelo? Ili, ne daj Bože iskusiti nešto od tih pravih muka?

Trudimo se da naučimo sebe i svoju decu da poštujemo to što imamo i da volimo sebe takve kakvi jesmo. Da ne izazivamo nevolju.

 

Autor: Sanja Trninić