Home Blog Strana 234

Svetska premijera domaćeg filma „Nečista krv – greh predaka” na Festivalu evropskog filma Palić

0

Film „Nečista krv – greh predaka” reditelja Milutina Petrovića imaće svetsku premijeru 22. jula ove godine na Letnjoj pozornici Festivala evropskog filma Palić, koji se ove godine održava od 17. do 23. jula. Ovo ostvarenje naći će se u Glavnom takmičarskom programu festivala, gde će biti u konkurenciji za Zlatni toranj za najbolji film, Palićki toranj za najbolju režiju, kao i za Specijalnu nagradu žirija.

Reditelj Milutin Petrović je o predstojećoj premijeri filma rekao: „Na Paliću je ta divna projekcija na otvorenom, pod zvezdama, idealno mesto da tvoj film neko vidi. Nama je najvažnije da film krene u bioskope krajem avgusta i u septembru, i da ga tamo vidi mnogo ljudi. „Nečista krv – greh predaka“ je film kao što su nekada filmovi bili – kao oni filmovi koje volite da gledate više puta. Dok čekamo taj trenutak da ljudi mogu da pogledaju film u bioskopima, Palićki filmski festival je divna prilika da ga pogleda festivalska publika. Sem toga, Palić je internacionalni festival i na njemu je prisutna praktično sva stručna javnost regiona”. Milutin Petrović se ovim filmom vraća na Festival evropskog filma Palić nakon 2015. i projekcije ostvarenja “Petlja”.

Film prati priču o Hadži Trifunu, uglednom srpskom trgovcu, koji pokušava da očuva mir sa turskim vlastima, ali i održi svoj ugled i uticaj u Vranju, važnoj turskoj varošici u blizini granice sa oslobođenom Srbijom. Dok Trifun priprema dva sina da ga naslede na poziciji vođe među srpskim narodom, muke mu stvaraju ne samo moćni turski begovi nego i sama njegova porodica. Trifun donosi niz teških odluka koje će kasnije uticati na njegove potomke, junake iz romana „Nečista krv”.

Uloge tumače Dragan Bjelogrlić, Anđela Jovanović, Katarina Radivojević, Feđa Štukan, Tim Sejfi, Nela Mihailović, Marko Grabež, Aleksandar Ristovski, Nedim Nezirović, Dejan Bućin, Teodora Dragićević, MIlica Gojković i Vaja Dujović. Film je rađen po scenariju Vojislava Nanovića, koji je adaptirala Milena Marković. Za scenografiju je bio zadužen Milenko Jeremić, koji je sa svojim timom za potrebe filma izgradio repliku Vranja iz 19. veka, dok je veličanstvene kostime epohe kreirala kostimografkinja Marina Medenica. Fim je nastao u produkciji This and That Productions.

Prema rečima Snežane van Hauwelingen, direktorke produkcijske kuće This and that Productions, film „Nečista krv – greh predaka” će svetskom premijerom na Festivalu evropskog filma Palić započeti festivalski život u Srbiji i regionu, a beogradska premijera zakazana za 24. avgust u Kombank dvorani: „Drago mi je da se festivali i bioskopi vraćaju u svoje normalne tokove i izuzetno se radujemo premijeri filma na Palickom festivalu. Film „Nečista krv – greh predaka” je istorijska drama bazirana na delima Bore Stankovića za koju je scenario maestralno napisao čuveni Vojislav Nanović. Cela ekipa je imala veliku odgovornost ali i izazov da realizuje ovaj film, i nadamo se dobrim reakcijama kako stručne javnosti, tako i publike na Paliću, u Beogradu i Srbiji.

Ovogodišnje, dvadeset osmo izdanje Festivala evropskog filma Palić, održaće se u tradicionalnom festivalskom terminu, od 17. do 23. jula na Paliću i u Suboticu, u organizaciji Otvorenog univerziteta Subotica. Festival se ove godine održava na više lokacija među kojima su jedinstvena Letnja pozornica na Paliću, kao i bioskopi Eurocinema, Abazija i Lifka.

Tokom predfestivalskog programa i centralnog dela manifestacije publici će biti predstavljeno više od 130 filmova iz svih krajeva Evrope, u 15 različitih selekcija i programskih celina. Mnogi od filmova imaće svoju srpsku i regionalnu premijeru upravo na Paliću. Pored bogatog  filmskog programa, publika će moći da uživa u brojnim dinamičnim pratećim sadržajima – koncertima, izložbama, promocijama, radionicama i stručnim predavanjima.

Preventivni pregledi

0

Smatramo da je zdravlje važno životno polje, a danas pričamo o zdravlju žena. Drage dame, idite jedem ili dva puta godišnje kod ginekologa, stomatologa, oftamologa, endokrinologa itd. Čak i da rezultati pokažu negativnu sliku vašeg trenutnog zdravstvenog stanja, radite na tome da sve te smetnje eliminišite dok su u ranoj fazi, kako ne bi došlo do neželjenih komlikacija.

Preventivni pregledi osoba bez simptoma bolesti omogućuju dijagnozu u najranijem stadijumu, što u najvećem broju slučajeva znači i potpuno izlečenje. Tema ovog teksta je pregled mladeža, ideja je da svake naredne nedelje delimo sa vama korisne informacije i ukažemo na važnost preventivnih pregleda.

Najveći organ našeg tela je koža. Ona ima površinu od 1,5 do 2 kvadratna metra i težinu od 10 do 20 kilograma.  Svaki centimetar kože ima oko dvadeset lojnih žlezdi, sto znojnih žlezdi, četiri metra nerava, jedan metar krvih sudova. Korisno je znati da je melanom najteži oblik raka kože, vrlo je sličan bezopasnim mladežima. Mladeži su danas tema koja predstavlja predmet interesovanja skoro svake osobe.

Šta treba znati o mladežima?

Mladeži predstavljaju okruglaste promene na koži, javljaju se kod svih ljudi u manjem ili većem broju. Mogu biti kestenjaste boje do tamno braon, nekad blago uzdignuti ili na peteljci, glatke ili hrapave površine, a nekada pločasti a nekad blago uzdignuti. Prisutni su na rođenju ali i u svim životnim uzrastima, tako da osobe koje navrše tridesetu godinu imaju preko 40 mladeža. Nisu svi mladeži potencijalno opasni, ali treba redovno pratiti da li ima nekih promena u njihovom izgledu i ako se uoče potrebno je otići kod lekara.

Koji su najčešći tumori kože?

Koži je neophodno posvetiti posebnu pažnju. Sve promene na koži treba shvatiti ozbiljno i proveravati ih, jer je vreme ključno u njihovom lečenju.

Melanom je maligni tumor i beleži veliku smrtnost u svetu ali i kod nas, razlog je što podseća na bradavice, ranice ili na bezazleni mladež na koži. Ako se melanomi otkriju u ranoj fazi, procenat izlečenja pacijenata je izuzetno visok.

Bazocelularni karcinom se najčešće javlja kod osoba svetlije kože, kose i očiju, na koži koja je dosta izložena dejstvu UV zraka. Lokalizacija ovog tumora je uglavnom na glavi i vratu. Lečenje je hirurško i ukoliko je na vreme otkriveno – izlečenje je potpuno.

Pregled mladeža je dijagnostička metoda za radno otkrivanje melanoma kojom se vrlo lako, na neinvazivan način vrši pregled  mladeža i pigmentnih promena na koži sa mapiranjem celog tela.

Preventivni pregledi mladeža

Preventivni pregled mladeža traje kratko i ono što je najvažnije, bezbolan je. Od pacijenta se ne zahteva nikakva priprema, pa se može uvek raditi a nakon pregleda se možete vratiti sakodnevnim aktivnostima. Poželjno bi bilo da se preventivni pregled odradi jednom u godinu dana a samopregled na svaka 3 meseca. U rizičnu grupu spadaju osobe svetle puti, oni koji lako izgore na suncu, ljudi koji su profesionalno izloženi dejstvu sunčevih zraka (poljoprivrednici, ribolovci, moleri, radnici na gradilištima).

zdravlje

Za kraj…

Važno je da znamo da je najbolje vreme za pregled mladeža jesen i zima, da bi rezultati bili realni potrebno je zakazati pregled mesec dana posle izlaganja UV zracima. Obratite se lekaru ako vas mladež boli ili svrbi, ako se ponovo pojavljuje na mestu gde je bio uklonjen, ako gnoji, menja boju ili krvari.

Naglašavamo da su ovo su opšte informacije, ovaj članak ne zamenjuje stručno mišljenje. Ako želite da saznate nešto više o temama iz teksta pitajte lekara. Individualne terapije se mogu dobiti samo u ordinaciji.

Autor: Jelena Vučković

 

 

Žena italijanskog zaštitara

Vihor je lutao njenom sobom, dok je noć nežno grlila i tama mrsila svilenu dugu kosu. Misli bi joj lutale daleko do njega. Oni nikada nisu bili običan par. Njegov sjaj u pogledu ubrzavao je otkucaje njenog srca. Uspeo je da uradi ono što niko nije znao. Bio je njen mir. Ljubav koju su oni imali je bila veoma jaka i neuništiva.

Ona je bila jedna obična krojačica. Snove je krojila u haljine i ispunjavala puno želja raznim devojkama koje bi dolazile kod nje. Dok je on bio dosta drugačiji od nje nije bio lakoveran kao ona, imao je mrki pogled. Prelepu plavu kosu. I bradu. Njegov izgled tela i stav su u prvi pogled davali snagu i sigurnost. Njegove ruke su bile utočiste za sve probleme. Zvala ga je „Plavi čuperak“.

Bila bi tužna kada bi odlazio u noć svako drugo veče kako bi radio. Njegov posao je ipak težak. Znala je da ne treba brinuti jer je on snalažljiv.

Jednoga dana stigao je poziv sa posla, morao je krenuti. Neodređen broj dana. Gledala sam ga. Pakovao je kofer i izgledao tako snazno „Ne brini, brzo ću doći“ rekao bi, njegov zagrljaj je bio čvrst, njegove ruke u kosi su bile pune osećanja. Bam! Kofer se zatvara. Krenuli smo ka izlazu. Okrenuvši se zagrlio me i poljubio zatim je rekao „volim te pile“ i polako u daljini nestajao.

Slobodno vreme je provodila  u malom kutku njihovog vrta.  Dok bi ptice pevale predivne a ujedno i tužne melodije. Ona bi putovala po koricama male žute knjige i tražila utočište između slova. Dani bi tako prolazili. Često bi dobijala njegova pisma koja je željno čekala. Njegove reči su je bodrile da bude jaka. Znala je koliko mu je teško kroz svaki red pisma dok je čitala. Jer ona kao i on najbolje su znali njihove tišine koliko zapravo priča i emocija krije ta mala slatka tišina. Dok su se dani nizali njihova ljubav je bila sve jača, svako iskušenje i prepreka koju su prelazili uspela je da ih još više ojača i učini borbenima.

Njihova priča počinje na veoma simpatičan način. Dok je mislila da nikada više neće pronaći njenu drugu polovinu pojavio se on, Plavi čuperak. Kada je videla njegovo ponašanje i izgled nije očekivala da je on tako poseban. Imao je mrgudast pogled. Harizmatičan i šarmantan. Sa stavom. Jednostavno ni jedna ne bi mogla odoleti takvom muškarcu. Pomislila je ko zna koliko se devojaka i žena mota oko njega i nije obraćala pažnju. Kako je vreme prolazilo njihovi zidovi su počeli da se ruše.

Dugo je čekala dan. Kada će njen dragi zakoračiti u njihov vrt. Sklopiti ruke oko nje. Konačno da oseti toplinu i zar njegovih usana na obrazu. Brojala je dane i noći. Vreme je prolazilo ali kao da je stajao u mestu.

Sedela je i gledala njegove fotografije. Pomislila je koliko je srećna jer ima njega. On nema ni jednu manu ili je to zato što čovek kada zavoli on voli i mane i vrline. Zamišljala je njegovu kosu, kroz koju bi prolazila prstima. Njegov tanani nežan glas koji nosi mir. Njegovu meku bragu koja bi žarila obraze. Zamišljala je njega koji je topio njeno srce. Dok su drugi pričali bajke on je bio drugačiji. Sa njim je doživela bajku. On joj je pružio ono što je oduvek želela malo ljubavi i pažnje. Znao je on to. Kavaljer sa osmehom koji je ledio cure. Znao je i kako diše. Njegova posebnost je bila u delima. Ne voli on puno da priča koliko pričaju njegove okice.

Oni su dve polovine koje čine celinu. Jedno bez drugog bi bili izgubljeni. On je bio zvezda vodilja. Sidro koje ih je čuvalo od nemirnog mora..

Autor: Katarina Radičević

Koliko si bitan sebi? Koliko se baviš sobom? Koliko brineš o sebi?

0

Čovek najčešće razmišlja o sebi kada je sam. Iskreno se nadam da svi ljudi to čine bar povremeno jer je to jako dobra i korisna navika. Nedelja je kao i svaka pre, a ja sedim i razmišljam o sebi. Čini mi se da je to odličan tajming upravo za ovu aktivnost. Razmišljam o tome koliko brinem o sebi, koliko se zalažem za sebe, za svoje potrebe, želje, navike. Sve je to ono nešto najvažnije na čemu uvek treba i može da se radi. Treba svome mozgu objasniti svaku novu situaciju i informaciju koja dopre do njega da ne bi samostalno obrađivajući podatke stvarao situacije koje ostavljaju dugotrajnije posledice na naš nervni sistem, na naše osećaje, na naše fizičko stanje.

Sve ovo što sam navela sam iskustveno doživela. I iz iskustva mogu da tvrdim da neredovno bavljenje svojim umom može da prouzrokuje velike probleme koji mogu da utiču na svakodnevni život. Pasivan pristup problemu i isti takav pristup mom nervnom sistemu me je doveo do toga da se osećam bespomoćno i zarobljeno u nekoj vrsti začaranog kruga. U to stanje su me postavili problemi kojima sam svedočila u tom periodu, a sve je to još više produbila moja nebriga o sebi. Time sam shvatila da sebi tom nebrigom dodatno otežavam proces oporavka.

Time vođena htela sam da detaljno razmislim o svemu o čemu sam pisala da bih uvidela gde i u čemu pravim propuste u odnosu prema sebi. Ovo je bila retrospekcija dosadašnjeg načina mog slepog i nesvesnog bitisanja u ovom životnom razdoblju. I ovo iskreno svedočanstvo nudim našim čitaocima kao primer kako ne treba, i kao dokaz da iako niste savršeni, iako niste vični u mnogo čemu, možete mnogo toga da učinite za sebe. Samo napred.

Autor: Milica Đorđević

Adolescencija i seksualnost

U pubertetu dolazi do pojave sekundarnih polnih karakteristika. Dolazi do promena tela adolescenata koje se  menja i razvija. Neretko  je adolescentima teško da se prilagode na ove promene, da ih private,  zbunjeni su i često  budu nezadovoljni svojim izgledom.

Oba pola žele da saznaju nešto više o seksualnosti koja se budi  i  koja je isprovocirana promenama na telu koje se dešavaju, ali se istovremeno  stide da pitaju i pričaju o tome. Često dolazi do toga  da  osoba u ovom životnom razdoblju ima istovremeno seksualne želje i želje za nežnočću, a ne ume da ih pomiri.

Tako se, da bi  ponašanja uklapili  u obrazac kulture i tradicije, adolescenti mogu  opredeliti za jednu, jače izraženu  potrebu.

Činjenica je da  se ( izraženo je u našem podneblju), tinejdžerke i dele na “dobre” devojke (nežne, fine i nevine) i “loše” devojke (sa kojima su dozvoljeni seksualni odnosi).

Isto tako, tinejdžeri se dele na “fine”, kojima se u našoj kulturi neretko daju pogrdni epiteti, i na “loše momke”, koji su često popularni u društvu.

Drugi način rešavanja konflikta između potrebe za nežnočću i seksualne potrebe je potpuno negiranje potrebe za nežnošću. Ona počinje  da se tretira kao slabost i postaje odbojna.

Oba načina su problematična.

To dovodi do unutrašnjih konflikta koji mogu dvojako da se rešavaju. Kao posledica može se javiti  razvoj mnogih osećanja od krivice, preko samoosude i sramote do povlačenja i potencijalne destruktivnosti.

Seksualnost je urođen nagon i ne pojavljuje se iznenada u periodu puberteta već u ovom periodu počinje da se manifestuje na drugačiji način. Seksualnost svakako predstavlja najznačajniju stvar u periodu adolescencije.

Istovremeno sa činjenicom da se odredjen broj adolescenata ne oseća najudobnije u svom izmenjenom telu, koje nisu prihvatili još uvek, ne smemo zaboraviti da ove promene na njihovim telima dovode i do  promena   unutrašnjeg,  psihološkog sveta, predstave o drugima, predstave o sebi,  statusa među drugima – kako vršnjacima tako i odraslima.

Izvestan broj adolescenata lako eksperimentiše sa transformacijama tela: menjaju frizure, stavljaju nakit, menjaju stil,  ističu ono što misle da je  lepo, ( to se odnosi na promene koje su  već prihvatili), a pokrivaju nedostatke ili one delove na koje se nisu navikli (i koje nisu prihvatili još uvek).

Uloga roditelja i porodice je u ovom periodu veoma važna. Ne smete potpasti pod stereotipno ponašanje tako svojstveno našoj kulturi, koje definiše  da je seksualnost tabu tema između roditelja i dece.

Ukoliko prepustite dete “samoobrazovanju” na ove teme, verovatno ćete kao ishod imati dete koje će zahvajujući medijima koji su najlakše dostupni, biti u potpunosti upoznato sa tehničkim detaljima vezano za seksualnost i seksualni odnos.

Pitanje je:  šta se dešava sa emocionalnom perspektivom seksualnosti?

Čitav splet potreba se generiše u ovom periodu i odose se na potrebe za prihvatanjem, pripadanjem, znanjem, potvrdjivanjem i utvrdjivanjem sistema vrednosti,  vrednosti  i verovanja će uveliko uticati na seksualno sazrevanje ,ali i emotivno sazrevanje vašeg deteta, a najveću pomoć pri uspostavljanju istih zapravo možete vi da date.

Vaš uticaj na formiranje moralnih načela je ogroman, a od toga dobrim delom zavisi kako će se adolescent snaći po pitanju svoje seksualne identifikacije i njenog razvoja pod uticajem  različitih, često suprotstavljenih pritisaka (škola, mediji, društvo, porodica, verska ubedjenja, moralna načela itd).

Za podršku u rešavanju ovih situacija smo Vam na raspolaganju – Centar za razvoj ličnosti i konsalting MOTIV.

Autor: Snežana Todosijević

Motiv

Ig profil: motiv_centar_za_licni_razvoj

 

Nemoj da izgoriš

0

Napolju vrelina, biće da ovo leto „obećava“. A ja vrućinu baš i ne volim, naročito mi ne prija za miran san. Iako sam rođena na samom početku leta, više mi prija hladnije vreme. A nije da leto ne volim, samo eto, po zimi teže „izgorim“. Osetljiva mi koža, a i biće, pa gledam da se zaštitim.

Odlazila sam, da ne bih „pregorela“. Vraćala sam se ako mi „koža“ dopusti. Nekada u bolje, nekad baš i ne. Ali svaki put u drugačije. A možda sam samo drugačija bila ja. Percepcija je čudna, može da te oduševi onim što ne vidiš, ali i da te „sroza“ istinom, zavisi kako biraš.

Sklona sam da zaboravim razloge mog odlaska i da se vraćam s novom nadom. Jer ako ne mogu da pamtim lepo, onda neću nikako. A mi rakovi pamtimo i previše. Mada, ne zaboravljam baš sve ono manje lepo, čisto da imam neki „zaštitni faktor“.

Ne verujem da bilo ko odlazi ako mu je prijatno. I ako je uzvraćeno, po bilo kom osnovu. Odlazi se kada postane preteško i kada izgubiš ono „zašto“ koje te vodilo na početku.

Znamo da život nije uvek lagan. Često će nas zaboleti nepravda, koju sa sobom nosi svaki gram pravde. Jer život u svemu pravi balans, pa kako nam se zalomi. Isto tako, istina je i da smemo da se ljutimo kad ne razumemo, ali da opet, bar mrvicu treba da se radujemo jer smo tu i dobro smo. Svako na svoj način i u skladu sa svojom dušom.

Autor: Ana Milovanović