Home Blog Strana 216

Čitamo: „Devojka u ledu“ – Robert Brindža

0

Često čitamo knjige u kojima su glavni junaci detektivi koji imaju sjajne instinkte, brze reflekse i um kao stvoren za rešavanje zločina. Ređe se susrećemo sa serijalima u kojima glavnu reč vode žene.

Uvek su one tu negde, sa strane, čekaju da pomognu inspektorima, detektivima i istražiteljima, ali ne i da reše slučaj.

Knjiga „Devojka u ledu” donosi nam priču u kojoj je u centru pažnje detektivka. I to je upravo jedan od razloga zašto sam rešila da je pročitam.

knjiga

Odmah nakon povratka na posao, posle dužeg odsustva, Erika Foster dobija slučaj. Slučaj koji puni naslovne strane i koji treba rešiti što pre. Mlada devojka, pripadnica visokog društva Londona brutalno je ubijena. Na Eriki je da ispita njenu prošlost, otkrije sve detalje i pronađe ubicu, koji već vreba nove žrtve.

Brindža piše jednostavno, ali efektno. Otkriva nam detalje i poveznice između likova postepeno i time nam i drži pažnju i navodi nas da svako poglavlje čitamo brže. Sama radnja knjige je dinamična, zanimljiva i napeta. Dopada mi se što je glavna junakinja spremna da se zauzme za sebe. Za ono u šta veruje. Što ne podleže pritiscima i bori se za pravdu, ali istovremeno pokazuje i svoju ranjivost.

knjiga

Sigurna sam da postoji još dosta toga o njoj i njenoj prošlosti što treba da otkrijemo, pa baš zato očekujem da je ovo samo uvod u jedan odličan serijal.

Zanimljivo je da je Robert Brindza svoju spisateljsku karijeru započeo kao pisac romantičnih komedija, ali je onda odlučio da mu više odgovaraju trileri. „Devojka u ledu” je prva knjiga iz ovog žanra koju je napisao.

Jeste li već čitali knjige ovog autora? Ako jeste, kako se vama dopadaju?

Autor: Milica Barać

Kancelarija u kući: Kako se organizovati da bi vam rad bio što prijatniji

Takozvana nova normalnost, koja je počela postepeno da se formira počev od nastupanja globalne pandemije virusa Covid – 19, kao i moderne tehnologije čije mogućnosti značajno olakšavaju proces rada na daljinu, dovode do toga da rad od kuće postaje sve češća praksa.

Ovome se pridružuje još mogućih faktora, poput specifične životne situacije i prirode pojedinih delatnosti koje je čak praktičnije obavljati iz kancelarije smeštene u okviru sopstvenog doma. Kada su prilike takve da je potrebno organizovati radni prostor u kući, potrebno je na umu imati nekoliko ključnih činilaca koji mogu uticati na produktivnost i uopšte uspešnost ovakvog načina poslovanja.

Osnovna kancelarijska oprema

Kada opremate kancelariju u okviru svoga doma, na prvom mestu morate voditi računa da u njoj imate pristup svoj neophodnoj opremi i materijalu koji koristite u svakodnevnom radu. U zavisnosti od toga šta delatnost kojom se bavite podrazumeva, odnosno kako izgleda tok vašeg radnog dana, vaše potrebe će biti drugačije. Budući da je u pitanju rad od kuće, potrebna su vam sredstva za komunikaciju, ali i adekvatnu organizaciju procesa rada, poput računara i telefona, kao i prateće računarske opreme. S druge strane, potrošni kancelarijski materijal kao što je papir za štampanje, te folije, fascikle, spajalice i slično, mora imati svoje mesto u okviru vašeg radnog prostora i vrlo je važno da vam bude lako dostupan. Prema tome, pozabavite se prostorom i opremom za skladištenje ovih artikala i vodite računa da ih nabavljate redovno, ne biste li izbegli situacije u kojima vam njhov nedostatak usporava proces rada.

Organizacija radnog prostora

Kada je u pitanju sam prostor, imperativ je da bude dobro organizovan. Kancelarija u kojoj radite ne mora nužno biti prostrana, već prilagođena vašim svakodnevnim aktivnostima i potrebama. Vodite računa da obezbedite dovoljno radnog prostora i da vaša udobnost ne trpi zbog neadekvatno uklopljenih komada nameštaja ili nepotrebnih predmeta. Ukoliko je vaš posao takav da često imate priliku da dočekujete klijente i poslovne saradnike u svojoj kancelariji, dovoljno je da obezbedite nekoliko dodatnih stolica, čiji ćete položaj prilagođavati spram prilike. S druge strane, ukoliko je prostorija takva da pruža mogućnost postavljanja dodatnog seta nameštaja koji će služiti ovoj svrsi, a da pri tome ne šteti vašem komforu, takvo rešenje će svakako pozitivno uticati na utisak koji ćete ostaviti u očima posetilaca.

Detalji koji doprinose produktivnosti

Poznato je da osvetljenje u velikoj meri utiče na produktivnost, te ukoliko ste u situaciji da birate, smestite kancelariju u onu prostoriju u koju dopire najviše prirodne svetlosti. Ukoliko to nije slučaj i prostorija sama po sebi nije dovoljno osvetljena, imajte na umu da veštački izvori svetlosti mogu da nadomeste ovaj uslovno rečeno nedostatak vašeg radnog prostora. Da bi imalo dobar efekat na vašu produktivnost, veštačko osvetljenje bi trebalo da imitira prirodno, pa obratite pažnju na poziciju izvora svetlosti, odnosno vodite računa da svetlost dolazi odozgo. S druge strane, biljke su uvek sjajan detalj u kancelariji i uz dekorativnu ulogu, pomažu toku vašeg rada tako što predstavljaju dodatni izvor kiseonika.

Dekoracija i boje

Ne postoji pravilo koje će vas uputiti na najbolji način dekorisanja vaše kancelarije, budući da je ovo prostor koji bi trebalo da odgovara pre svega vama lično i budi pozitivna osećanja, čime će ujedno i podstaći prekopotreban entuzijazam i produktivnost. S druge strane, minimalistički pristup je preporučljiv zbog komfora, kao i zbog utiska koji će vaš radni prostor ostaviti na vaše saradnike, ukoliko vaš angažman zahteva prilagođavanje takvim situacijama. Boje, sa druge strane, imaju dokazanu funkciju u ovom domenu. Tako je plava boja poznata kao smirujuća boja, koja budi osećaj sigurnosti i poverenje, dok je zelena preporučljiva za prostore u kojima se sklapaju saradnje, budući da opušta i na taj način olakšava ovaj segment poslovanja. Ukoliko vaš posao obuhvata mnogo organizacionih zadataka, izbor koji se preporučuje je narandžasta boja, dok je žuta namenjena kretivnim tipovima rada, budući da podstiče hrabrost i budi samopouzdanje.

Organizovanje sopstvenog radnog prostora je kompleksan zadatak i prilikom ulaska u ovaj poduhvat imajte na umu sve faktore koji mogu uticati na vašu uspešnost u ovom smislu. Budući da svaki od elemenata prostora u kojem radite može na određen način uticati na vašu produktivnost i tok vašeg rada, potrudite se da dobrom organizacijom ali i vizuelnim efektima probudite najbolje u sebi kao profesionalcu. Srećan rad!

Autor: Ljiljana Bugarin

Hajde da poletimo u svet

0

Menjajući sebe i slušajući savete raznih mudrih ljudi dolazim do zaključka da je mnogo bitno pratiti unutrašnji osećaj.

Život nije samo dobar ili samo loš – suočavamo se sa mnogobrojim izazovima. Biće dana kada možda nismo motivisani i produktivni ali spas je odmoru i maštanju. Spoznati ko smo zaista je prvi korak ka otvaranju novog poglavlja u životu.

Ja kao prioritet

Na životnm  putu se susrećemo sa raznoraznim ljudima i neprijatnim situacijama koje se nižu i čini nam se da hodamo u krug. Često se dešava da nam je bitnije tuđe mišljenje i da sebe stavljamo u drugi plan. U svakodnevnom životu to izgleda ovako: brinemo i trudimo se da drugima udovoljimo i serviramo im upravo ono što žele od nas. Ako je tako i kod vas, vreme je da kažemo dosta. Dosta! Stavite tačku na toksične veze, krenite novim putem. Krenite da osvešćujete sitacije, razmišljajte svesno. Zapamtite ovo, kada krene po zlu uvek se setite gde želite da budete. Kako da dođete od tačke A do tačke B? Srušite betonski zid koji stoji oko vas i poprimite drugačiji oblik, oslobodite sebe, poletite u svet.

Naše misli imaju veliku moć, otvotite svoj um i srce ka novim stvarima i okrenite se sebi. Primetićete drastične promene. Bićete potpuno fascinirani onim što vidite jer će vam se otvoriti jedan potpuno drugačiji svet.

Autor: Jelena Vučković

O medijaciji

0

Medijacija je alternativni način rešavanja sporova. To je zapravo postupak pregovaranja u cilju rešavanja konfikta bez uključivanja u sudski postupak. Uz posredovanje treće strane koja je neutralna-medijatora.

Konflikti se neizbežno dešavaju u svim vrstama odnosa.

Ponekad izbegavanje upuštanja u konflikt radi njegovog razrešenja dovodi i do akumulacije frustracija. Što nas uvodi u stanje veoma „napetih“ odnosa koje svoje razrešenje traže u sudskim postupcima.

Sudski postupci su dugi, skupi i dovode, najčešće, do trajnih poremećaja odnosa izmedju strana koje su u konfliktu.

Medijacija je postupak koji je alternativa sudskom postupku. Mnogo kraće traje, manje košta i omogućava da se sačuvaju korektni odnosi i nakon okončanja postupka.

Naime, medijator uz primenu svojh znanja i veština pomaže da se emocije iskažu na funkcionalan način. Da se dođe do interesa obe strane koji uvek stoji u pozadini konflikta. I nađe najbolje rešenje prihvatljivo za obe strane tj. nađu razna rešenja za obostrano prihvatljiv dogovor.

medijacija

Medijacija je primenljiva u raznim vrstama sporova.

Čini se kao izuzetno pogodnom za rešavanje konflikata izmedju članova porodice, sukoba među kolegama, za dogovor bivših supružnika u vezi sa starateljstvom nad decom ili podelom bračne tekovine. U komšijskim sporovima, potrošačkim sporovima ali i svim drugim situacijama u kojima je predmet spora neko faktičko pitanje, poput naplate duga.

Poverljivost je  jedna od važnih karakteristika postupka medijacije, što zapravo podrazumeva da prema etičkom kodeksu medijatora su svi podaci u postupku medijacije  tajni i da takvi ostaju u toku i nakon okončanja postupka i ne mogu služiti kao dokaz u eventualnim budućim postupcima.

Postupak medijacije nosi sa sobom više fleksibilnosti, efikasnosti i ekonomičnosti u odnosu na  sudski spor. Fleksibilnost u smislu mogućnosti dogovaranja i ugovaranja termina izmedju strana i medijatora, što od sudskih postupaka nije moguće. Ekonomičnost u smislu da je postupak medijacije jeftiniji od vođenja sudskih sporova i plaćanja sudskih taksi po postojećim istraživanja čak i tri puta jeftiniji od sudskog spora. Efikasnost se odnosi na vreme trajanja potpuka,  gde se postupak medijacije završava u vrlo kratkom vremenskom periodu, mnogo kraćem od sudskog postupka.

Uvek je bolje odlučiti se za dogovor-sporazum umesto sudske odluke a medijacija Vam upravo donosi tu mogućnost.

Autor: Snežana Todosijević

Motiv

Ig profil: motiv_centar_za_licni_razvoj

Kakva je trenutna postojeća realnost osoba sa invaliditetom u Srbiji

 

Da pišem na ovu temu došla sam na ideju dok sam bila na jednom seminaru sa svojim kolegama sa Akademije mladih lidera sa invaliditetom koju pohađam.

Sedela sam tako na jednom od sastanaka i posmatrala nas sve, uključujući i mene naravno. I razmišljala kakvi su trenutno životi svih nas kada sumiramo utiske posle skoro dve godine aktuelne pandemije. Kako mi živimo sad? Koliko nam je stvari dostupno? I u kojoj meri? Zašto ću staviti u tekst objektivna iskustva i zaključke osoba sa invaliditetom koje lično poznajem, kao i svoje zaključke.

osoba sa invaliditetom

Moj prvi zaključak je:

Da osobe sa invaliditetom sada imaju još jednu brigu više nego ranije o kojoj moraju da razmišljaju. A to je kako da se najbolje zaštite pošto su krhkog zdravlja. Usko povezano sa tim povećana je i briga za naše zdravstveno stanje. Kao i zdravstveno stanje nama bliskih ljudi pa je zbog toga povećan nivo stresa.

osoba sa invaliditetom

Moj drugi zaključak:

Da nam sada još više nego ranije manjka fizičke aktivnosti i uključenosti u društveni život, koji je ograničen zbog virusa ali to nekima od nas utiče na produktivnost. Pored toga teže organizujemo svoj lični i karijerni napredak i razvoj. Verovatno kao i ostatak populacije kod nas i u svetu. Zbog toga strepe da ne ostanu bez posla oni koji ga imaju, a oni koji ga nemaju se pribojavaju da neće imati priliku da pronađu odgovarajući posao zbog vremena koje je došlo.

Nama već na samom rođenju život zna da  bude zamoran da budemo totalno iskreni, jer se neki od nas nose sa svojim invaliditetom od samog rođenja, a neki ga dobiju kroz život kasnije ali svakako zna biti umarajući i ako se mi svi uglavnom vrlo dobro nosimo sa svojim stanjima. Ali svaka promena koja se dogodi može da utiče na nas i našu realnost, ali i ne mora znači da hoće. To je ipak individualno.

Autor: Milica Đorđević

Ko drugome jamu kopa…

0

Nikada nisam volela osvetu. Iako sam znala da uzvratim udarce. Od malena borbena, čak i fizički, nisam „ostajala dužna“. Ni „na jeziku“ mi nije manjkalo snage. Ne manjka ni sada, ali uz više mudrosti.

S’ druge strane, osveta mi je nekako suvišna. Pobogu, pa zar treba da pamtim i smišljam kako da nekoga povredim? Zaista mislim da to nikome ne donosi mir. Iako deluje da će nam biti lakše kada uzvratimo istom merom, kada kažemo šta nismo, kada uradimo šta smo hteli… Ne, to retko daje pravi osećaj slobode. Jer to navaljuje novi teret na našu dušu.

Kada razmišljam o tome šta mi u životu najviše služi, uvek je to što sam naučila kako da oprostim. Ne može se to veštački i ne postoji prečica. A kada jednom počneš da opraštaš, više te ne obuzima ostrašćenost. Ne izjeda te onaj osećaj netrpeljivosti, koji uporno usmeravaš na onog koji te ugrožava.

Između oprosta i slobode stoji znak jednakosti.

Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada, reče neko davno. Pitanje je da li smo te reči zaista razumeli. Oni koji jestu, odavno već kopaju po sebi i skidaju korov sa svog bića. Da bi, konačno, tako osveženi, mogli da primete pupoljke svoje oplevljene duše.

Autor: Ana Milovanović