Home Blog Strana 524

ZUKINI GRATAN

Potrebno je: 4 veće zukini tikvice isečene na kolutove,
200 gr šunke, isečene na komadiće ili suve slaninice,
180gr krupnijeg kukuruznog brašna,
150gr rendane mozzarele,
100 ml maslinovog devičanskog ulja,
nekoliko listova svežeg bosiljka,
provansalskog začinskog bilja po ukusu (obično je dovoljno 2 kafene kašičice)
Soli i bibera po ukusu
Preliv: 2 manje kafene šolje vode,
130 ml tečne neutralne pavlake
Priprema: Tikvice iseći na kolutove, pleh lagano nauljite maslinovim uljem pa poređajte tikvice da prekriju dno, zatim stavite šunku, lagano posipajte po njima kukuruznog brašna zatim mozzarele, posolite, pobiberite, dodajte listiće bosiljka, lagano ih prelijte uljem, zatim postupak ponovite dok ne utrošite namirnice. Preko gratana posipajte mozzarele i provansalskog začinskog bilja, prelijte i zapecite ga u već zagrejanoj rerni na 250 stepeni  dok tikvice ne omekšaju i gratan ne porumeni.
Autor: Sunčica Stanković

KRSNA SLAVA

1

Majka Mara već danima vredno radi. Mesi kolače, pite, peče pogaču. Iako već u godinama, kao da joj  tih dana izrastu  krila. Mnoge bi se devojke u selu postidele kada bi videle šta sve ona napravi sama.

Kuću je očistila, zavese oprala i posteljinu u gostinskoj sobi promenila, kad dođu deca da sve bude čisto.

Na dan Slave ustala je jako rano. Još svanulo nije. Umesila i ispekla kolač, obukla najlepšu haljinu i otišla u crkvu.

Beli, uštirkani čaršav blistao je na stolu. Tanjiri složeni svi po redu. Čaše, salvete i slanici, a na sredini stola upaljena sveća. Vatru je založila kad joj dođu unuci da bude toplo. Svakom je spremila omiljeni kolač, ono što je čula od sina preko pisma.

 

Kad je sve bilo spremno, sela je da odmori i dočeka najmilije goste. Sedela je satima, sve izvirujući kroz prozor. Noć je već počela da pada. Upalila je svetlo u dvorištu da vidi auto kad se zaustavi ispred kuće.

Ali niko nije dolazio. Nasula je sebi jednu rakijicu da popije za zdravlje svoje dece. Sigurno je gužva na putu, doći će.

Za stolom je i osvanula, sveća je već bila na kraju. Zaspala je spustivši glavu preko prekrštenih ruku Probudi je zvuk sirene. Skoči kao devojčica i potrča u dvorište. Suze joj krenuše kad vidi svog sina, snaju i decu.

Deca joj potrčaše u zagrljaj.

 

Uvede svoje rođene u kuću i poče ih nuditi raznom hranom koju je spremila.

Ove godine nije zalud spremala Slavu kao prethodnih godina.

Srce joj je bilo puno.

Autor: Sanja Trninić

KOLUMNA: OD LJUBAVI PREKO RAZGOVORA DO DISCIPLINE: Zašto i kada roditelji viču? II

SAVESTAN roditelj

  1. Savestan- nemoćan- pasivan Ne zna kako da reaguje i kako da se postavi ispravno; iz tog razloga ostaje pasivan dok dete ispituje granice do kojih može da ide toliko da to postaje destruktivno; roditelj mnogo popušta. Suprotno od prethodnog stava gde je nesavestan i glasan prešao u savesnog i mirnog i tihog roditelja. Krajnost iz prevelike ljubavi. Ne kažu za džabe da je put do pakla popločan dobrim namerama. Ovde je dete dominantno. Roditelj ne zna da kaže- NE. Dete je slobodno i često razmaženo zbog ovog propusta roditelja. U društvu često upada u konflikte jer nije naviklo na kompromis već da mu je sve dozvoljeno i da će uvek biti onako on kaže, bez pogovora. Neophodno je detetu postaviti granice i disciplinovati ga kroz ljubav, ali uz razgovor. Ovde izostaje razgovor kao komponenta i odmah se dobija nepovoljna situacija za odrastanje deteta. Razlog zašto ovo spada u savestan tip roditelja je taj što se roditelj vodi dečjm emocijama. Čak i ako ima svojih problema i izazova u životu, njegovo dete mu je na prvom mestu. Zato i zaslužuje titulu savesnog roditelja. Dakle, u ovakvoj situaciji, roditelj treba da radi na konverzaciji sa svojim detetom i to na konstruktivan način. Da stvara discilinu i poštovanje kroz ljubav.
  2. Savestan- uplašen- afektivan  Briga izaziva afektivnu galamu ka detetu sa pravom jer je u pitanje dovedena bezbednost deteta. Na drugom mestu je idealnog savesnog roditelja jer je jedino opravdano ponašanje podizanja glasa na dete. . Roditelj viče kada ne zna šta drugo da uradi, a predvidja neposrednu opasnost, na primer kada dete istrčava na put, ili kada vuče stoljnjak na kome je vreo čaj, ili kada se penje na neogradjene visine. Ili uz odlaganje u situaciji nakon traumatične brige kada dete nestane, ode bez javljanja (na utakmicu, u šetnju, kod drugara..) i kada se vrati, a roditelji pretrnu od straha, sav strah i bes i briga izgovaraju se u galami bez većeg biranja reči. Ova vrsta monologa uglavnom, nije konstruktivna upravo iz afektivnog razloga. Svrha ovakvok stava je naglašena poruka i nauk za dete od strane roditelja. Dete u ovakvim situacijama neće ponovo praviti slične greške, zapamtiće lekciju jer zna da je to bilo nepromišljeno i da se roditelj zbog toga zabrinuo.

  1. Savestan i konstruktivan Jednostavno razgovara sa detetom i od ljubavi preko razgovora dolazi do discipline. Ima redovan i konstruktivan pristup, ne postoji tabu tema u razgovoru, uvek je tu da sasluša dete i uvaži njegov stav i uz usmeravanje navede dete da dodje do najboljeg mogućeg rešenja za datu situaciju.

ZAŠTO I KADA RODITELJI VIČU NA SVOJU DECU?

Ako ne znate ko ste, pogledajte svoje dete.

Sada kada smo sve detaljno objasnilim dolazimo do konkretnog alata kako da rešimo odredjenu situaciju sa deteto. Roditelj prvo mora da prepozna ponašanje svog deteta. Uzme za primer neku čestu situaciju na primer, otimanje igračaka. Kako bi u ovoj situacij odreagovalo svako od dece navedenih roditelja? Da li bi se povuklo ili raspravljalo ili razgovaralo, ili plakalo ili fizički i verbalno vređalo?
Kada je to uradjeno, potrebno je da svoje dete zamisle u istoj situaciji. Kojoj od prethodno navedenih slika najviše odgovara  ponašanje deteta od tog tipa roditelja se počinje. Postoji velika mogućnost da je to tip roditelja koji ih opisuje. Treba da budu objektivni i iskreni prema sebi. Nema potrebe za ublažavanjem. Jedino realnim sumiranjem može se stvoriti jasna slika i na taj način napraviti prvi korak kako bi se pomoglo detetu da odraste u ličnost sa kvalitetnim, njemu svojstvenim, sistemima vrednosti.

Budite najbolja verzija sebe dok koračate sa svojom decom.
Od ljubavi preko razgovora do discipline.

Autor: Marijana Gavrilović

 

A ŠTA KADA SMO NEMOĆNI?

Svi volimo kada smo radosni, srećni, ispunjeni mirom i poletom. To nas nekako nadahne za za ceo dan, daje nam osećaj lakoće i kreativnosti. Tada nam se čini da sve možemo, da je sve rešivo i da su čuda zaista moguća.

S druge strane, dođu ponekad i oni dani kada smo tužni, razočarani, pa čak i besni. Kada nas obuzme ljutnja i iz nas sve vrišti. Osećamo da nam brod tone i sve je nekako sivo oko nas. No nadam se da ćemo ipak uskoro uočiti svetlost negde u daljini i da će sve ovo biti samo ružan san.

I dobro je kada nade ima, kada očekujemo to svetlo. No šta ako smo izgubili nadu, ako ne vidimo ni tračak svetlosti oko sebe, ako se osećamo nemoćno?

Nemoć je osećaj kada osećamo bespomoćno i verujemo da nema izlaza iz određene situacije. Kada verujemo da su drugi kovači naše sreće i da baš ti drugi kroje našu sudbinu. Ubeđeni smo da se radost dešava samo drugima, da smo večiti baksuzi i da je nemoguće ostvariti harmoniju u životu. A u to verujemo jer su nas tako naučili. Drugi su nas učili a mi im slepo verujemo. Verujemo jer je ponekad lakše okriviti druge nego preuzeti odgovornost. Lakše se isplakati i slegnuti ramenima nego se odvažiti i suočiti se sa situacijom. Da, postoje mnogo teški izazovi koji su zaista bačeni pred nas kada smo bili nespremni ali…mi opet imamo moć bar izabrati kako ćemo se osećati povodom toga i na koji način ćemo se suočiti sa tim. Ta mogućnost nam već daje određenu sigurnost, mi možemo da biramo.

I do kada ćemo im verovati?

Dok ne donesemo odluku da promenimo svoj život i uzmemo ga u svoje ruke.

E tada nema nemoći!

Tada znamo da mi odlučujemo o svom životu, donosimo odluke da se ponašamo na ovaj ili onaj način. Odlučujemo da se osećamo ovako ili onako. Biramo ovaj ili onaj put. I tada nismo bespomoćni već veoma moćni. I sve što nam se događa posmatramo kroz drugačiju prizmu. Znamo da su nas naše odluke i izbori doveli do određene situacije. I tada, ako nismo zadovoljni imamo moć iskreirati predivne  momente, drugačije situacije, sasvim nove odnose. A nemoć? To ostaje priča za malu decu sve dok ta ista deca ne porastu i shvate pravu istinu. Da su zaista moćni! A vi, pazite da ih ne uverite u suprotno.

Zato zapamtite, nemoć ne postoji. Postoji samo naša odluka da dopustimo drugima da nas vode onako kako oni misle da treba. No ako im mi damo moć da upravljaju našim životom i donose odluke umesto nas, da li smo onda zaista nemoćni? Naravno da nismo. Samo što tada svoju moć dajemo drugima.

Budite svesni sebe i svog postojanja, svoje lepote i svih svojih vrlina. Prihvatite da je život lep i živite ga birajući kako ćete se osećati, sa kim ćete provoditi vreme, kakve odluke ćete donositi.

Birajte život pun svetlosti!

Autor: Tijana Mihajlović

ZABLUDE RODITELJSTVA

Kada bi se svi na trenutak zapitali, šta je najveća sreća u životu,  preplavilo bih nas mnogo odgovora,poput toga da završimo fakultet, da zauvek budemo okruženi svojim najmilijima, da budemo zdravi, doživimo onu istinsku ljubav za čitav život koju nazivamo pravom.

Među svim ovim razlozima za sreću, mislim da je najveća postati  nečiji roditelj. Da nam neko sutra kaže: Mama volim te, da nam donese poklončiće koje napravi u školi  za 8. mart, da na nekog prenesemo najbolje što znamo, najlepše i najiskrenije šta se krije u našim srcima.

 

Roditeljstvo, kao što možemo da vidimo, donosi mnoge lepe stvari, među kojima su i obaveze da od malenog bića napravimo hrabru osobu, sa pravim vrednostima, na koje ćemo sutra biti ponosni,ali ponosni na to ko je to dete  postalo, a ne ono što smo mi hteli da  postane.

Da ne  postane najbolja balerina, fudbaler ili pevač jer je to ono što mi nismo ostvarili u mladosti, da bi nam naše dete sutra izlečilo kompleks koji nas je  mučio u nekom periodu života. Ne  dragi roditelji, to je velika greška koja verovatno može doneti negativne rezultate, bez obzira na Vašu dobru nameru. Niko u životu neće osporavati Vašu ulogu roditelja, ali u nekim životnim situacijama, Vaše dete mora samo da donosi odluke, koje će samo ono znati da proceni da li su ispravne.

Nažalost,  imala sam priliku da mnogo puta čujem svoje vršnjake kako studiraju, treniraju ili rade nešto što ne žele jer se to kod kuće očekuje od njih. Mnogi roditelji zbog ovakvih  i sličnih situacija žive u zabludi, da su njihova deca zadovoljna njihovim postupcima. Nisu, to Vaša deca rade da bi Vas učinili srećnim,ali zar ne mislite da ste Vi Vaše najbolje godine proživeli i da je sada red da njih, da je možda to što studiraju njihovo buduće zanimanje, koje će obavljati tokom života.

 

 

Zapitajte se da li želite da Vaše dete živi kao robot ili srećno ?! Nemojte dozvoliti da Vas ljubav roditelja zaslepi, da ne možete da uočite sta je dobro, a šta ne, da ste na strani Vašeg deteta i kada je krivo, da bi se dodvorili, obećavate raznorazne nagrade jer će onda čitavog života raditi za druge, očekujći nagradu. Život ne donosi uvek nagrade već nam donosi lekcije, iskušenja,pouke koje će Vaše dete morati samo da prebrodi, a to će zavisiti od toga kako ste ga Vi pripremili na život.  Ovim rečenicama nisam htela da kažem da svoje dete ne treba nagraditi nego da dete ne treba navikavati na to jer će dovesti do toga da će raditi ispravne stvari radi nagrade, a ne zato jer  smatra  da je to ispravno.

Ne želite to, zar ne? Složićete se da to nije slika deteta koje ste hteli da vaspitate i učinite sebe ponosnima zbog tog dostignuća. Roditeljstvo je velika uloga i najveća titula, zato Vas savetujem da postupate ispravno  jer  će se to malo biće u većini situacija ugledati baš na Vas. Živimo u vremenu kada na našu decu utiču mnogi faktori kao što su mediji, vršnjaci i razne organizacije. Gledajte da gradite prijateljski odnos sa Vašim detetom, kako bi Vam ono uzvratilo poverenjem. Danas imate tu mogućnost da živite u vremenu kada postoje mnoge radionice, knjige  koje Vam mogu pomoći u nekim domenima vaspitanja i to uopšte nije nešto zbog čega bi se trebalo stideti.Treba da težite da što više naučite kako bi vaše metode vaspitanja bile bolje i uticale na odnos sa Vašim detetom.

Zato otklonite sve zablude i suočite se sa Vašim slabostima i greškama,svesni da će  i Vaše dete sutra biti   roditelj i biti u obavezi da vaspita  još jedno  dete. Budite uvek realni i vidite Vaše dete pravim očima. Ne braneći ga  onda kada nije u pravu, kako bi izbegli sopstvenu odgovornost. Svesna sam toga da danas naše najmlađe vaspitaju skupoceni telefoni, tableti, a ne roditelji. Da se što manje vremena posvećuje našoj deci, misleći da crtani na tabletu može da zameni  igranje sa drugarima, lutke, igranje školice i pravljenje kolačica i kula od peska.Tužno je što nam je odlike srećnog detinjsta  zamenila tehnologija.

 

Zašto? Plašite li se da Vaše dete neće znati da upali tablet, da pusti pesmu ili crtani preko interneta. Pa ste odlučili da im uskratite više slobodnog vremena sa vršnjacima. Obraćam Vam se kao studentkinja koja se još nije ostvarila u ulozi roditelja, ali koja je svesna da su iščezle prave vrednosti po kojima je moja generacija odrasla.

Ovim tekstom želim da apelujem na sve sadašnje i buduće roditelje da se zapitaju da li je potrebno da se kao društvo trudimo da što više vremena posvetimo našoj deci ili da ih prepustimo ulici i životu na asfaltu koji znamo šta donosi.

 

Autor: Katarina Grčić

 

KAKO NAJLAKŠE SAČUVATI ZDRAVLJE OČIJU

Često zanemarujemo da vodimo računa o nekim najosnovnijim organima našeg tela. Oči su jedan od njih, a zaboravljamo kako je vid najvrednije čulo i da bi njegovo oštećenje ograničilo dosta kvalitet života.
Zdravlje očiju može se ovako postići
Za razliku od drugih delova tela, oko ne sadrži krvne kapilare koji, kao i ostale organe, opskrbljuju hranjivim materijama. Iz tog razloga, nakon nekih povreda oči se duže oporavljaju jer očni mišići imaju jako ograničenu sposobnost regeneracije. Problem je i u tome što se sa godinama gubi ona glavna funkcija pa su tako u starosti oči više osetljive na spoljnje faktore, a što lakše dovodi do oštećenja. Sposobnost uklanjanja oštećenih ćelija oka ima jedino organizam mladih ljudi.
Upravo iz razloga što ljudi jako malo brinu o zdravlju očiju, pripazite na ove stvari koje mogu pogoršati stanje:
UV zračenje – direktno izlaganje suncu, posebno ono dugotrajno, može stvarno oštetiti vaš vid. Oči se tako moraju zaštiti naočarima sa posebnim UV filterom jer u suprotnom štetite svojoj mrežnjači.
koristite neodgovarajuće naočare – ukoliko nosite dioptrijske naočare ili kontakna sočiva, neophodno je da ste se pre nošenja posavetovali sa svojim oftamologom koji je napravio celokupni pregled vaših očiju. Iako u nekim optikama možete kupiti dioptrijske naočare samo za čitanje, to se ne preporučuje jer najčešće neće odgovarati vašem oku. Ujedno, problem može biti i ne nošenje dioptrijskih naočara ukoliko imate potrebe za njima. Ako ih ne nosite samo ćete još više naprezati svoje oko i dovoditi do nepovratnih problema.
preterano naprezanje očiju – moderno doba omogućilo je da sve što radimo bude preko svetlih ekrana monitora ili mobilnih telefona. U poslovnim prostorima se retko pazi na pravilnu svetlost što može rezultirati stalnim naprezanjem oka. Naprezanje dovodi do promene očnog pritiska što može uzrokovati teške glavobolje. Dugotrajno čitanje pod slabim svetlom ili gledanje televizije takođe može dovesti do oštećenja oka.
zagađen vazduh– dim cigarete, smog ili industrijski vazduh sadrže mnoge slobodne čestice. One osim što utiču na slabljenje zdravlja očiju, utiču i na ostale organe u telu.

Ishrana za bolje zdravlje očiju

Istraživanja su pokazala kako veliku i važnu ulogu za zdravlje očiju ima i svakodnevna ishrana. Tako je potreban uravnotežen unos vitamina i minerala koji dobijamo preko hrane jer ih organizam ne stvara sam. Oni štite oči tako da održavaju funkciju očnog živca, smanjuju rizik od noćnog slepila i bore se protiv slobodnih radikala i štite od oksidativnih oštećenja.

Ako do sada niste imali problema sa suvim očima, bolovima ili osećajem napetosti, to ne znači da ne trebate početi konzumirati hranu bogatu vitaminima kako bi održali zdravlje očiju. Najbolje bi bilo da u ishranu uvrstite mnogo vitamina i karotenoida – pigmenta koji se nalazi u crvenom i narandžastom voću.
Ove namirnice možete jesti za bolje zdravlje očiju:
crvena paprika – visok nivo C vitamina u paprikama pomoćiće zdravlju očiju i smatra se da će smanjiti rizik od dobijanja mrene ili katarakte. Najbolje bi bilo da voće i povrće jedete sirove jer će se termičkom obradom izgubiti mnogo lekovitih svojstava
orašasti plodovi – bogati su vitaminom E što znači da mogu usporiti degeneraciju i sprečiti razvoj katarakte. Odličan izvor su lešnici, maslac od kikirikija, suncokretove semenke i bademi
tamno lisnato povrće– osim što većina njih sadrži mnoge vitamine, bogati su karotenoidima luteinom i zeaksatinom koji mogu smanjiti rizik od dugoročnih bolesti oka.
Osim navedenih u svoju ishranu možete uvrstiti morske plodove i losos koji je bogat omega 3 masnim kiselinama koje su prava hrana za zdravlje očiju. Osim toga mnogo hranljivih materija za oči nalazi se u nemasnom mesu i piletini, kao i u mahunarkama. Najvažnije je da ishrana bude uravnotežena i da na jelovniku imate raznovrsnu hranu, a da morske plodove jedete barem jednom nedeljno, ukoliko ste u mogućnosti.
Svi ovi minerali i vitamini pomažu celokupnom zdravlju organizma, a posebno zdravlju očiju.
Autor: Ivana Živanić