Home Blog Strana 316

Timski rad

Znate li šta je to timski rad i zbog čega se o njemu danas toliko priča? U svakom oglasu ili konkursu za posao, to je jedna od prvih stavki koja je naglašena. Nijedan posao ne možete da dobijete, ako niste timski igrač, ali u stvari, mnogi ne znaju šta to zaista znači. Davno su prošla vremena kada je bilo važno zajedno uraditi nešto u timskom duhu koji jača odnose i povezuje ljude.

Možete me nazvati metuzalemom ili mogu da budem neko ko je iz prošlog veka i možda ne razume današnje standarde, ali ja znam šta je to „tim“. Nisam sigurna da današnji mladi ljudi znaju šta to zaista znači. Ne zbog toga što nisu sposobni, već zato što im to nije usađivano godinama u glavu. Kao posledicu sada vrlo često imamo situaciju da sem onih s kojima su na poslu i sa kojima provode osam do deset sati dnevno više nemaju nikoga. Situaciju u kojoj ne znaju kako da razgovaraju i što je najvažnije kako da se druže, ako to nije organizovano. I zbog toga su i smišljeni razni izrazi, poput – tim bildinga ili tim vikenda. Tim je zajedništvo, ali ono nikada ne bi smelo da bude plastično ili nametnuto. To je nešto što se gaji, nešto na čemu se radi godinama i decenijama. To je zajednički cilj koji spaja ljude i čini ih ponosnim, zadovoljnim i srećnim zbog onog što su uradili.

 

Timski rad su nekadašnje „radne akcije“ koje su bile bazirane na dobrovoljnom radu, bez plaćenog jednog, jedinog dinara. Znate li zašto su bile toliko popularne, upravo zbog zajedništva, dobrog provoda, povezivanja ljudi i zajedničkog cilja. Nije bitno da li je u pitanju bila pruga, deo puta ili čišćenje terena, ideja je bila spojiti ljude, tinejdžere, studente u jednom zajedničkom poduhvatu. Smeh, pesma, društvo, prijateljstvo i ljubav krasili su te letnje dane. Tu jednostavno nije bilo mesta za otuđenost i sebičluk, naprotiv, to je bilo zajedeništvo i to je bio pravi timski rad.

Na taj način se jačao karakter, ljudi su postajali otvoreniji i spremniji za potpuno nove izazove, ali one koje urade zajedno. Posle mesec dana provedenih na nekoj radnoj akciji, mladi ljudi su postajali povezaniji, nisu više sumnjali u svoje sposobnosti, što je svojstveno za mladost. Znate, kad gradsko dete uhvati lopatu u ruke i zajedno sa mnogim svojim vršnjacima prebaci gomilu zemlje ili kamenja od jedne do druge tačke, e to je potpuno novo iskustvo. Zdravo iskustvo, zaliveno znojem, pokojim žuljem na neveštim rukama, ali okupano zadovoljstvom i sasvim novim emocijama. Oni nisu bili izolirani jedni od drugih, imali su viziju i perspektivu, jer su stvorili uzajamno poverenje i osetili koliko je ono značajno. Saznali su u tim danima o sebi i svojim granicama mnogo više nego što bi to saznali odlaskom kod najboljih psihijatara sveta.

Kada se kaže da je rad stvorio čoveka, zajedničko stremljenje ka istom cilju jača u okviru grupe i samu osobu, ne ostavlja utisak usamljenosti i povezuje, nepovezano. Zajedništvo daje nadu u zdraviji odnos, jača osećaj odgovornosti, stvara čvršća prijateljstva, budi nesvakidašnju ljubav i nameće humaniji pristup poslu i zadacima koji tek trebaju da se obave.

Danas se mnogo priča o usamljenosti, takođe, sebičluk je pojam koji se duboko uvukao u sve pore društva i preuzeo je vođstvo, a humani radnici skoro da su proglašavani svojevrsnim čudacima. Stare vrednosti koliko god bile skrajnute, i te kako se sad vidi, koliko su, u stvari, bile dobre. Generacije koje su tada odrastale nisu imale osećaj otuđenosti, naprotiv, osećaj grupe i pripadanja istoj, čvrsto je držao sve na okupu.

Socijalna pokretljivost je termin koji označava grupu ljudi povezanih u istom cilju i stvaranje motivacije za nešto bolje, lepše, povezanije. Možda je pravo vreme za stvaranje nekih novih generacija, koje neće biti apatične i ravnodušne. Onih generacija koje će zaboravljene vrednosti kao što su – moral, saosećanje, entuzijazam, humanost i tako dalje, znati da stave na pravo mesto. A iznad svega, na pijedestal je potrebno vratiti poštenje, smeh, druženje i grupu kao sinonim za nešto trajno i koje je čvrsto povezano kolektivnim duhom i iskrenim prijateljstvom.

Autor: Male Velike Stvari

Mozzarella hleb sa peršunom i belim lukom

0

Za pripremu ovog preukusnog hleba potrebno vam je:

Recept:

700 gr brašna t45

10 gr soli

1 kašika brašna u kvascu

11 gr suvog kvasca

100 ml obične vode

150 ml gazirane vode

5gr šećera

150 gr tečne pavlake

100 ml suncokretovog ulja

50 ml mleka

2 jaja

Premazati zamešeno testo 1 kašikom maslinovog ulja

Za garniranje:

Peršun ( seckani)

Beli luk (seckani)

Sir mozzarella sečen na kocke

Priprema:

Vodu običnu, gaziranu, mleko, pavlaku i ulje pomešati i ugrejati da budu mlaki, dodati šećera, kvasca i 1 kašiku brašna, dobro promešati i ostaviti da kvasac nadođe. Zamesiti testo u kome ste dodali jaja, premazati 1 kašikom maslinovog ulja, pokriti krpom i ostaviti da testo naraste na sobnoj temperaturi. Kada naraste, premesiti ga, pokriti krpom i ostaviti da još jednom naraste. Naraslo testo istresti na ležerno pobrašnjenom stolu. Praviti male kuglice od testa, (60gr), puniti ih mozzarellom, peršunom i belim lukom. Svaku napunjenu jufku umočiti u mešavinu: peršuna, ulja i belog luka. Ređati u pleh, sačekati da narastu nekih 10- tak minuta i peći u zagrejanoj rerni na 230 stepeni.

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković

 

SVETSKA PREMIJERA FILMA O MANASTIRU TUMANE U MOSTARU

0

Manastir Tuman i MS FILM produkcija predstavljaju film “Svedočanstva”nagrađivane rediteljke Branke Bešević Gajić, filmska priča o manastiru Tumanu doživeće svetsku premijeru u okviru dokumentarnog programa na Mostar film festivalu – filmske glume 20.10.2020. godine, gde će naša proslavljena rediteljka Branka Bešević Gajić sa kolegama iz regiona glumcem Mirom Barnjakom i Anilom Gajević biti u sastavu stručnog žirija u takmičarskom igranom programu, i gde će održati masterclass na temu filmske režije u digitalnom mediju inače njenog doktorskog umetničkog rada koji će se realizovati pod mentorstvom profesora dr Ivana Pravdića i dr Sonje Marinković na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Priča o manastiru Tumane Svedočanstva koja će ugledati svetlost dana u Mostaru je dokumentarno-istraživački film koji se bazira na stvarnim relevantnim isceljenjima vernika koji posećuju kultnu svetinju manastir Tuman koji se nalazi u golubačkoj dolini na samoj dolini istoimenog potoka, 12km udaljen od Golupca, posvećen je Svetom arhangelu Gavrilu, a njegovo osnivanje vezuje se za Miloša Obilića, za ime manastira vezano je nekoliko predanja proslavljenog kosovskog junaka. Miloš je rođen u obližnjem selu Kobilje, a imao je svoj dvorac u obližnjem selu Dvorište. Prilikom odlaska u lov nehotice je ranio isposnika Zosima Sinaita koji je prebivao u obližnjoj pećini.

Kada ga je poneo vidaru na lečenje pustinjak mu reče: Tu mani, Nema leka-pusti da tu umrem. Da okaje greh Miloš podiže zadužbinu-manastir u koji položi Zosimove mošti. Dok je zidao manastir stiže knežev poziv da dođe u boj. “Tu mani”, pa dođi na Kosovo. Od dvostrukog „Tu mani“ manastir dobija ime Tuman, ljudi ga od milošte zovu Tumane. U ovom filmu se traga za svedočanstvima autentičnih svedoka. Manastir Tumane je poznat širom sveta bez obzira na veru i nacionalnost u svetinju dolaze ljudi tražeći spasenje i očekujući pomoć.

Po blagoslovu i po motivima knjige Igumana Dimitrija Plećevića, Tajne tumanskih svetitelja.

Režija i scenario: Branka Bešević Gajić

MS-film production: Mile StančićDirektor

Fotografije: Teofil Radović

Montaža: Nevena Jovanović

Snimatelj/Dron: Marko Stepanović

Narator: Aleksandar Ristanović

PRESS MATERIJALZvanični trejler filma SVEDOČANSTVA:

Stručni žiri na Festivalu filmske glume u Mostaru

http://moff.ba/strucni-ziri-natjecateljskog-programa/

Takmičarski program

http://moff.ba/natjecateljski-program/

Dokumentarni program

http://moff.ba/dokumentarni-program-docuspectre/

Sa konferencije za medije u Mostaru

Intervju: „Uspjela sam u svojoj misiji“ – Alisa Marić – Čitaj knjigu

Alisa Marić, koja stoji iza profila Čitaj knjigu, ispričala je za naš magazin kako je ostala bez posla i kako je tada pokrenula svoj blog, a kasnije i instagram profil o knjigama. U ovom razgovoru možete mnogo toga saznati o Alisi i o tome čime se ona bavi.

1.Kako i na koji način je nastao blog „Čitaj knjigu“ ?

Volim za sebe reći da sam žena, majka i supruga jer mi je obitelj na prvom mjestu, a onda i da sam blogerica. Inače sam diplomirana pravnica i 22 godine sam radila u domaćim i stranim velikim tvrtkama i korporacijama na odgovornim pozicijama. Bila sam jako frustrirana te nezadovoljna, iako je na van  to sve izgledalo primamljivo  – dobar posao i sigurna plaća! Okolina mi je govorila: ‘Kako si tako nezahvalna, budi sretna da imaš dobar posao’. No, u meni je neki glas govorio da to nije to i da bih taj posao trebala napustiti, ali nisam imala hrabrosti. Jako puno ljudi živi na taj način danas jer se stvara prividna komforna, sigurna zona koja se na kraju pokaže suprotnom. Nakon 22 godine rada u kontinuitetu, dobila sam prvi otkaz u pedesetoj godini života. Za mene više nije bilo posla, ali ni života. Dobila sam etiketu nezaposlene osobe. I naravno, prvih par godina me hvatala panika, strah, nezadovoljstvo i briga. Uvijek kažem da čovjek, nažalost, iz te komforne zone neće izaći dok ne dotakne dno. Ja sam ga dotaknula. Prije 10 godina sam na privatnom planu doživjela ono što se trenutno događa u svijetu. U meni je bilo milijun pitanja, i onda sam rekla – dosta je, idemo preslagivati stvari. Krenula sam raditi na sebi, a u tome su mi puno pomogle knjige koje čitam od svoje pete godine života. Čitajući knjige o osobnom razvoju, psihologiji, sociologiji došla sam do nevjerojatnih spoznaja i odlučila sam ih primjeniti u vlastitom životu. Odlučila sam preuzeti odgovornost o vlastitom životu u svoje ruke. Nikad nitko nije kriv za nijedan naš potez, neuspjeh, nesreću, nevolju pa čak ni za bolest. Ljudi vole reći: ‘Blago tebi, ti sve imaš, ti si se rodila pod sretnom zvijezdom, tebi sve ide, a mi jadni imamo peh’. Nije točno, sve je u našim rukama, sve možemo sami, ako tako odlučimo i ako nismo žrtve. Ja sam jedno vrijeme bila žrtva i shvatila sam da to nije dobar put, okrenula sam sve i počela raditi ono što najviše volim, a to su knjige.

2.Sa kakvim ste se izazovima susretali na početku i da li ih ima i sada?

Bilo je puno predrasuda i nevjerice da neću uspjeti. Više od poznatih nego od nepoznatih. Ali to me je naučilo da ne treba slušati druge. Treba samo slušati svoje srce.

Zatim tu su uvijek ti poznati „hejteri“ – koji vas love na društvenim mrežama i vrijeđaju, ocrnjuju i kvare raspoloženje. Ali i tu sam naučila da to nema veze sa mnom, već s njima. Oni imaju problem sa sobom i to reflektiraju na druge. Tako da u međuvremenu ne reagiram na negativne komentare tj znam se i obraniti. Na mom putu bilo je više neuspjeha, padova i loše odigranih poteza. Ali to je dobro. Znači da sam uspješna. Što više neuspjeha to više uspjeha. Nema sigurnosti u životu. Najveća sigurnost je nesigurnost. Zahvalnost je ono što me najviše određuje.

3.Vaš instagram profil prosto mami ljude da kupuju knjige. Koje knjige Vi preporučujete našim čitaocima?

Preporučujem one knjige koje su mene dotakle,  s kojima dobro vibriram i koje me inspiriraju. Pri tome ih ne pročitam sve. To ne bi bilo moguće. Jer tada bih trebala čitati stalno. 24h. Ali listam puno knjiga, vadim iz njih citate i odlomke. Dajem šansu i mladim autorima i piscima. Koji se još nisu afirmirali. Nastojim pratitelje informirati o novitetima. Znam kako je meni bilo nekad teško saznati što je novo izašlo, što je dobro, o čemu se radi u knjizi. Ali ne informiram samo o knjigama. Informiram o putovanjima, knjižarama, knjižnicama, dobrim mjestima, kulturnim događanjima, modnim detaljima ali i hrani i kozmetici. Sve je to dio naših života. Kao žena u 60-tim imam neko iskustvo. Neku mudrost i znanje. To volim podijeliti s drugima. Nije to nametanje već samo dijeljenje onoga što ja smatram dobrim. Tko želi neka proba.  Do sada dobivam dobar feedback.

4.Koliko je čitanje važno i šta nam može doneti?

Čitanje je itekako važno i potrebno. Dokazano je da čitanje smanjuje stres za oko 68%. Zatim čitanje proširuje naš vokabular, proširuje znanje i samim tim jača naše samopouzdanje. Čitanje nam omogućava da proživimo tuđe živote, da učimo iz tuđih lekcija, da smo ponizniji i da shvatimo da naši problemi i boli nisu jedini na ovom svijetu. Uvijek postoje gori. Ljudima se događaju nevjerojatne stvari. Čitanjem to osvješćujemo i gradimo razumijevanje i toleranciju za druge.  Čitanje nas definitivno čini boljim osobama. Kroz čitanje vježbamo pamćenje i jačamo koncentraciju. Meni je prioritet to što me čitanje odvodi u mnoge druge svjetove i živote koje inače nikad ne bih dotakla, nikad ih ne bi spoznala i upoznala.

5.Šta trenutno čitate?

Trenutno čitam fenomenalnu knjigu „Obrazovana“ – autobiografsku priču mlade žene – Tare Westover, mormonke rođene u velikoj obitelji u Americi (točnije Idahu). Žanr koji najviše volim. Autobiografiju iz koje se da saznati toliko toga. Razumjeti kako žive drugi ljudi na drugom kraju svijeta. Briljantno napisana knjiga o odrastanju u očekivanju Sudnjeg dana, djetinjstvu bez obrazovanja, liječnika, čak i bez rodnog lista…Sve što se događalo između njezinog rođenja i kraja studija nevjerojatna je priča koja se ne može prepričati jer je toliko jedinstvena da se čini gotovo kao fikcija. Westover ju je savršeno pretočila u riječi i zaista napravila remek djelo koje se čita u dahu. Priča Tare Westover će vas osupnuti, obuzeti, i već vidim da me mjesecima neće puštati na miru. Takve knjige najviše volim.

6.Kada birate šta ćete čitati od čega to zavisi?

Knjiga i ja moramo osjetiti kemiju. To vam je kao i s ljudima. Ne volim sve žanrove. Kao što ne volim niti sve vrste ljudi. Ne čitam znanstvenu fantastiku, fantazije, horore, romantične ljubavne romane i distopiju. Nekako više volim obiteljske drame i sage, psihološke trilere, autobiografije i biografije, krimiće, publicistiku, putopise i knjige za osobni razvoj.  U prvih pedeset stranica me knjiga treba zaintrigirati, „kupiti“ i oduševiti. Ako se to ne dogodi, ne nastavljam. Jer onda to nije to. Nema smisla da čitam nešto što mi se ne sviđa, u čemu se ne nalazim, u čemu ne uživam, a ponajmanje da još o tome pišem. Zamislite da se mučim čitajući neku knjigu i onda još pišem kako me ta knjiga nije oduševila, kako mi nije sjela, kako mi je bila dosadna. Pa koga to zanima. Netko drugi će možda uživati u toj knjizi i neka bude tako. Ne može nam se svima sviđati isto, ne možemo svi imati isto mišljenje i oduševljenje za sve. Zatim fabula mora biti bizarna, neobična, likovi trebaju biti dobro oslikani, psihološki obrađeni. Priča treba biti šokantna, treba me „izuti iz cipela“ i treba me naučiti nečemu novome. To je kao s ljudima. Volim se upoznati nove ljude koji će me impresionirati, koji su bizarni i koji nisu dosadni i prazni Tako je i s knjigama.

7.Navedite nam pet knjiga koje su na Vas ostavile baš snažan utisak.

Nemam jedan, tri ili pet najdražih naslova jer je to nemoguće nakon pročitanih  tri tisuće knjiga. Ali jako volim Marqueza, Hosseinija, Donnu Tartt, Johna Irvinga, Paula Austera, Gillian Flynn, Elizabeth Gilbert, Bucaya i Eckharta Tollea. Kao maloj su mi najveći i najvažniji idoli bili Heidi, Pipi Duga Čarapa, Alisa u zemlji čudesa  i četiri sestre iz klasika Male žene.

Ali evo ako baš želite lista 5 top knjiga koje mi prvo padnu napamet:

  1. Sto godina samoće – Marquez
  2. Novela o šahu – Zweig
  3. Male žene – May Alcott
  4. Gonič zmajeva – Hosseini
  5. Moć sadašnjeg trenutka – Tolle

8.Kojoj se književnoj junakinji posebno divite i zašto?

Moje književne junakinje iz djetinjstva su Heidi, Jo iz Malih žena, Pipi Duga Čarapa i Alisa u zemlji čudesa. U novije vrijeme to su Alma iz knjige Potpis na svim stvarima Elizabeth Gilbert, Elena iz Ferrantine tetralogije Genijalna prijateljica, Jane Eyre iz istoimenog romana Charlotte Bronte i mnoge druge žene koje su promijenile svijet kao Tina Turner, Maya Angelou, Simone de Beauvoir, Tara Westover, Frida Kahlo…..Sve su one bile neustrašive, ranjive, hrabre, a opet toliko slabe. Bile su vizionarke i krasila ih je upornost i marljivost. Jer moramo naučiti da ništa ne pada s neba. Nikome. Sve dolazi od nas samih i od našeg djelovanja.

9.Koje su to knjige, koje bi po Vašem mišljenju svaka žena trebala da pročita?

  1. Drugi spol – Simone de Beauvoir
  2. Vlastita soba – Virginia Woolf
  3. Strah od letenja – Erica Jong
  4. Obrazovana – Tara Westover
  5. Lolita u Teheranu – Azar Nafisi

10.Za kraj nam recite da li mislite da u današnje vreme ljudi ne čitaju u dovoljnoj meri i kako je najbolje probuditi svest o čitanju kod ljudi?

Zadovoljna sam trenutnim stanjem čitanja kod ljudi. Govori se dosta negativno o čitanju ali te brojke ne stoje. Nakladnici opstaju, knjige se prodaju i čitaju. U knjižnicama se knjige posuđuju, razmjenjuju. Internet i sve ove društvene mreže su digle čitanost knjiiga. Putem njih ljudi mogu doći do potrebnih informacija. Lakše je. Treba puno upozoravati koliko je čitanja važno, treba biti primjer drugima i mislim da je Čitaj knjigu po tome na dobrom putu. Uspjela sam u svojoj misiji. Probuditi druge ljude. Buditi ću ih i dalje.

Intervju obavila: Lidija Gajić

Lena Kovačević zvezda u Turskoj – Naslovna strana časopisa „Enjoy“-

0

Lena Kovačević, poznata srpska pevačica i muzičar, stiče sve veću popularnost u Turskoj, a trenutno se nalazi na naslovnoj strani uglednog turskog magazina Life EnJoy, posebno popularnog u Izmiru.

U intervjuu na 3 strane, Lena govori o svom školovanju, o muzičarima sa kojima je sarađivala, priča o pesmi Cafe koja se emituje internacionalno, a sada i u Turskoj sa velikim uspehom. Lena takođe najavljuje i saradnju sa poznatim turkim izvođačem za međunarodno tržište.

Lena Kovačević je deo međunarodne muzičke agencije i produkcijske kuće Pasion Turca. Sredinom godine pojavila se i na turskoj televiziji Beyaz, u udarnom večernjem terminu, da pruži podršku tokom pandemije.

U toku je Lenina priprema nove muzike, kao i novih nastupa u Srbiji i inostranstvu.

Lena online:

Fotografije: Irina Duplevskaja

Deezer ‘Shows’ u više od 51 zemlje širom sveta

0

Fanovi širom Evrope i Južne Amerike sada mogu pristupiti lokalnim i globalnim podkastima pomoću našeg “Shows” taba

Više od 30% ljudi je tokom poslednjih mesec dana strimovalo podkaste. * Milioni ljudi širom sveta otkrivaju koliko podkasti mogu biti „zarazni“. Svake nedelje 70% ljudi koji slušaju podkaste širom sveta otkrivaju nove emisije.** Želimo da otkrijemo čudesni svet podkasta za više slušalaca nego ikada ranije. Zato proširujemo naš “Shows” tab slušaocima u 32 dodatne evropske i 19 latinoameričke teritorije.

Tab “Shows” je jedinstveni način kojim aplikacija “Deezer” pomaže slušaocima da pronađu i prate svoje podkaste. Tab sa podkastima možete naći pored “Music” taba na aplikaciji “Deezer”. Tu možete videti vaše najnovije lične preporuke, današnje najslušanije podkaste, kolekcije i mnogo toga drugog.

Slušajte najnovije epizode vaših omiljenih šou programa i pregledajte 15 kategorija podkasta i pod-žanrova, koji pokrivaju teme kao što su muzika, samopomoć, kuvanje, istorija, poslovne vesti ili tok-šou. Ukoliko ste kratki s vremenom, jednostavno odaberite podkast po dužini trajanja.

Tako ćete biti sigurni da ćete odslušati do kraja ono što ste započeli.

„Naši podaci pokazuju da slušaoci koji imaju pristup tabu „Shows“ otkrivaju i slušaju više podkasta. Oni su takođe više angažovani pre svega na samoj platformi. Otvaranjem „Shows“ taba u čitavoj Evropi i Južnoj Americi omogućava da sve više ljudi, lakše nego ikada, imaju jednostavan pristup podkastima. Ova platforma je dizajnirana veoma temeljno kako bi obezbedila da svačije iskustvo bude besprekorno i lično koliko god je to moguće. I što ga više koristite, Deezer postaje bolji i nudi nove emisije u kojima ćete uživati“, rekao je Federik Antelme, potpredsednik sadržaja kompanije Deezer.

Korisnici u Srbiji će imati priliku da u delu „Shows“ pronađu interesantne podkaste poput  OfficeTalks, Daško&Mlađa,  PODCAST, Pojačalo.

Otkrivanje novih i praćenje vaših omiljenih podkasta nikada nije bilo lakše. Samo kliknite „Shows“ tab u Deezer aplikaciji ili posetite deezer.com/en/channels/podcasts kako biste započeli preslušavanje.

Još jedna ekskluzivna opcija koja je odnedavno dostupna za Deezer  korisnike je i Country Selector koja omogućava slušaocima da se na svoju muziku i tab sa emisijama prebace bilo gde da su u svetu. U roku od nekoliko sekundi korisnici se odmah prebacuju i imaju pristup lokalnim pesmama izvođača, uređenim plejlistama, tabelama i emisijama.