Home Blog Strana 145

RECEPT: Ova pesnikinja specijalno za naš portal kuva paradajz!

2

RECEPT: Ova pesnikinja specijalno za naš portal kuva paradajz! Možda niste znali, ali ovo ukusno povrće, odnosno paradajz, potiče iz Južne i Srednje Amerike, a prvi put je stigao u Španiju. Kako smo živeli bez paradajza? Sigurno se pitate, jer je on danas omiljen na svakoj trpezi u različitim oblicima.

Paradajz je osnovni sastojak mediteranske kuhinje, a pored svojih jestivih osobina, paradajz je mnogo važan za zdravlje ljudskog bića. On poseduje snažno dejstvo na mnoge bolesti. A odličan je i kao preventiva, u šta smo se danas mnogo puta uverili.

Svakako je poslednjih mesec dana vreme pripreme paradajz soka za zimnicu. Pogotovo sada kada je paradajz dozreo i kada su već sve sorte paradajza dostupne svakoj domaćinskoj kući.

No, kako naš portal voli mlade i zanimljive domaćice, posle nedavne recepture za pripremu džema, ponovo smo upitali pesnikinju Božicu Velousis, kako sprema paradajz sok na svom gazdinstvu sa dugogodišnjom tradicijom.

pesnikinja-kuva-paradajz

Pod zimnicom podrazumevamo sve što se na zimu ostavlja. Počevši od boranije, graška i lista vinove loze, pa sve do kiselog kupusa! Kod nas je obavezno povrće, kompoti, pekmezi. Slatka, kandirano voće, paradajz, kupus, drugo povrće. Odnosno sve ono što se upotrebljava za jelo u jednom domaćinstvu.“ Kaže pesnikina i tvrdi „Paradajz morate jesti! Ja baš ovog trenutka čistim više kilograma paradajza, naravno domaćeg iz moje bašte. Onda meljem i dalje spremam za sok, a i sveži sos za špagete. U nastavku vam dajem traženu recepturu. Mada sam sigurna da mnoge žene znaju napamet od svojih predataka kako se ovo priprema.“

RECEPT: Ova pesnikinja specijalno za naš portal kuva paradajz!

  • 5 kg zrelog paradajza
  • 10 komada ljutih papričica
  • 2 grančice svežeg bosiljka
  • 4 kašika soli
  • 100 g šećera

recept-paradajz-kuvanje

Paradajz lepo oprati. U dubokoj šerpi zagrejati vodu da proključa. U vreloj vodi stavljati paradajz na pet minuta, zatim ga izvaditi malo prohladiti i oljuštiti mu kožicu. Tako uraditi sa ostatkom.

Paradajz očistiti i ostraniti trule delove i korene, iseći ga na kriške i samleti u ručnoj mašini. Dobijeni sok od paradajza kuvati na šporetu na srednjoj temperaturi.

Kada je sok od paradajza skuvan, dodati malo bosiljka, šećera, promešati ga i posoliti. Skloniti sa vatre i vruć sipati u čiste staklene flaše. Pokriti ga i ostaviti tako da odstoji sve dok se sam po sebi ne ohladi.

 

 

Ma ‘oće li više da se smakne taj svet?

0

Ma ‘oće li više da se smakne taj svet? Sećate li se kako su, pre deset godina, najavljivali smak sveta, tačno u 18h. Sećam se kako se komšija šalio: „E, da ispijemo ovu kafu i ajmo.“ U tom smehu nam prođe i tih 18h… i ne smače nas.

Kažu neki astrolozi, međutim, da se tada ipak nešto desilo, te da je planeta promenila svoju frekvenciju, te da su generacije rođene od tad, pa na ovamo, neke sasvim nove. To mi već ima smisla, a i primetno je da sad imamo, sve više, neke super inteligentne dece.

Prekjuče je opet trebalo da nas smakne, pročitah negde. I, ništa. Ma, kako to bre stalno nešto epohalno najavljuju, a ništa?

Biće da smo oguglali i na smakove sveta, pa sad nije više ni fora.

Pročitah negde: „Previše informacija, čije značenje ne poznajemo, isto je loše kao i manjak informacija.“

devojka-uziva-smak-sveta

Nažalost, danas je mnogo onih, koji sebi daju za pravo da govore na teme koje ne poznaju. A mi, večito željni nečeg novog, upijamo i to neprovereno.

Nedavno mi kaže žena kako neće biti grejanja ove sezone, rekao joj neko. „Nekako ćemo se već ugrejati, preživesmo sve, može se i to“, odvratih joj, a ona se zabezeknu. Kao da nije očekivala moj odgovor bez straha. Valjda je danas strah postao obavezan. Srećom, ne rekoh joj da me ne brinu nestašice, jer imamo dovoljno, a valjalo bi i da se naša halapljivost dovede u red.

Ma ‘oće li više da se smakne taj svet?

Nego, što se tiče smaka sveta, kad je već tako nepredvidiv, ajde bar da mu prkosimo. Hajde da malo više uživamo, bez strepnje za sutra. Da mu pokažemo da je naša vera u dobro, mnogo jača nego strah od lošeg. Hajde da se smejemo svim tim novim „mračnim“ prognozama. Hajde da živimo!

A, na kraju krajeva, svako sebi i pravi taj smak. Kako svojim izborima, tako i nemanjem volje za bolje. I ne treba nama ništa spolja, da nas smakne, ako već sami svoj plamen gasimo. Nažalost, ili na sreću, i naši smakovi zavise od nas. I šta ćemo sad?

Autor: Ana Milovanović

 

5 knjiga koje će vas obradovati ove jeseni

0

5 knjiga koje će vas obradovati ove jeseni. Leto se završilo… Jesen je. Za sve ljubitelje dobre knjige, koji  jedva čekaju da se sklupčaju u udobnoj fotelji. Pokriju mekanim pokrivačem i utonu u neizmerne dubine poezije i proze, imam dosta predloga. Za ovu jesen ipak  predlažem  ovih 5 knjiga.

1.Og Mandino “Najveći trgovac na svetu

Je  knjiga koja će vas uvesti u filozofiju uspeha i prodaje. Čitanjem ove knjige steći ćete dodatni elan i pozitivnu energiju, čime god se bavili.

2.Momo Kapor „Zelena čoja Montenegra

Je  priča o prijateljstvu knjaza Nikole i Osman-paše Sarhoša, komandanta turske artiljerije, koji je zarobljen u Bici na Vučjem dolu. Čitaocu  će istovremeno biti omogućeno  da se  prelaskom iz  davne prošlosti u novije doba   upozna  sa putopiscem, katikaturistom i televizijskim autorom Zulfikarom Zukom Džumhurom.

knjiga-jesen

3.Harlan Koben „Nikome ni reč

Ovaj predlog će naročito obradovati ljubitelje trilera, jer će vas pisac svojom pričom uvoditi u uzbudjenje, koje će vas mamiti da što brže prelazite sa jedne stranice na drugu.

4.Nora Roberts “Ponovo svoja

Autorka će  kroz priču o Šelbi odgovoriti  na pitanje može li se  zaista pobeći od prošlosti.

5.Radmila Milentijević „ Mileva Marić-Moj život sa Albertom Ajnštajnom“

Koristeći pristup Ajnštajnovom arhivu na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, autorka je napisala ovu knjigu koja  predstavlja naučnu studiju ličnosti ove izuzetne žene.Na nama  je da procenimo da li je uspela  da ispravi nepravdu koja je naneta Milevi, budući da su je brojne biografije o Albertu Ajnšajnu ostavile u njegovoj senci .

5 knjiga koje će vas obradovati ove jeseni

Nadam se da će  u ovoj  raznolikosti žanrova svako moći da pronadje bar jednu knjigu u skladu sa njegovim interesovanjima.

Autor: Tatjana Bogičević

 

Danas vam donosimo recept za francuski lisnati brioche (brioš)

0

Danas vam donosimo recept za francuski lisnati brioche (brioš). Francuski slatki hleb koji se priprema u slatkoj ili slanoj varijanti je omiljeno pecivo dece, mada ni starije ne ostavlja ravnodušnim. Uz šolju toplog čaja, kafe ili bele kafe biće odličan doručak. Mi smo ga ovog puta pripremili bez puno šećera. Tako da ga možete jesti i kao slanu i kao slatku varijantu.

francuski-brios-recept

Recept:

350 gr brašna T 400 ( meko) @lidlsrbija

3 gr instant kvasca

150 ml mlakog mleka

40 gr šećera (ako ga pripremate kao slatko pecivo , povećajte količinu šećera)

30 gr otopljenog maslaca

1 jaje

4 gr soli

Za premazivanje jufki:

100gr maslaca ( blago zamrznutog kako bi se lakše rendao)

danas-vam-donosimo-recept-za-francuski-lisnati-brioche-brios

Za premazivanje brioche-a pre pečenja:

4 kašičice slatke pavlake+ 1žumance+1 kašičica ulja

Plek pravougaonog oblika dužine 28,5 cmx11cm

Priprema:

Staviti brašna u dubljoj posudi, napraviti udubljenje po sredini , dodati kvasca, sipati mlakog mleka , razmuti žicom za mućenje i sačekati da kvasac nadođe. Nakon toga dodati šećera, otopljenog maslaca , jaje i soli , zamesiti testo , pokriti ga krpom i ostaviti na sobnoj temperaturi da naraste. Naraslo testo istresti na ležerno pobrašnjenom stolu, oblikovati ga u loptu i iseći na 7 manjih parčadi . Svako parče oblikovati u loptu, rastanjiti oklagijom i narendati malo maslaca po celoj površini.

Danas vam donosimo recept za francuski lisnati brioche (brioš)

Tako uraditi i sa ostalim jufkama koje ćete ređati jednu na drugu. Na zadnjoj jufki narendati sasvim malo maslaca. Sve te jufke rastanjiti oklagijom u pravougaoni oblik i iseći na 9 traka. Napraviti 3 pletenice i iseći ih na pola po dužini.Svakoj pletenici podviti krajeve sa unutrašnje strane tako da se dodiruju i ređati u maslacem podmazanom pleku. Ostaviti na sobnoj temperaturi da brioche naraste, premazati prelivom i peći u zagrejanoj rerni na 175° nekih 35-40 minuta. Nakon 15 minuta pečenja pokriti brioche alu folijom i nastaviti pečenje. Izvadite plek iz rerne i ostaviti da se brioche ohladi na sobnoj temperaturi. Biće odličan ako ga prepečete u tosteru i jednako ukusan poslužen ili kao topao ili hladan. Parče brioche-a premazano nugat kremom, pekmezom ili pak u slanoj varijanti paštetom, ajvarom ili namazom od avokada biće odličan doručak.

Uživajte i prijatno!

Autor: Sunčica Stanković

Ig profil: mesfoliesculinaires

Čitamo: „Slavuj“ – Kristin Hana

0

Čitamo: „Slavuj“ – Kristin Hana. Slavuj je najranjiviji kada peva. U trenutku pevanja ptica zaboravlja na opasnost, spušta krila i potpuno se predaje pesmi. Čovek je najranjiviji kada voli, jer onda ima nešto da izgubi.

Slavuj je priča o ljubavi. O ljubavi među sestrama, o ljubavi majki prema deci, o ljubavi oca prema deci, o ljubavi muškarca i žene, o ljubavi među prijateljima. Ovo je priča o ljubavima koje preživljavaju sve – rat, glad, bolest, neimaštinu, smrt.

Rat iz nekih ljudi izvlači ono najgore. S druge strane, uvek postoje i oni iz kojih nedaće izvlače najbolje. Ratna vremena pokazuju koliko u stvari možemo da budemo hrabri, jaki, otporni i borbeni, čak i kada sami toga nismo svesni.

knjiga-slavuj-kofer

Iako junaci ove knjige nisu zaista postojali, sigurna sam da se iza njihovih likova kriju hiljade priča ljudi koji su delili njihovo ponašanje, borbu i želju za pravdom. Na stranicama ove knjige naći ćete baš takve ljude. Hrabre, borbene i spremne da žrtvuju sve kako bi spasili one ugroženije od sebe. Naravno, naći ćete i ove druge, kukavice, oportuniste i tlačitelje. Njih nemojte pamtiti. Pamtite ove koji su dali sve od sebe da spasu druge i promene svet.

Dok budete čitali, naići ćete i na bombe, mučenja, sakaćenja i patnju. Naspram svega ovoga naići ćete na borbene žene koje su ostavile ogroman utisak na mene. Na početku one će vam delovati sasvim obično, možda čak i pomalo razmaženo ili umišljeno. Ipak, kako priča bude odmicala, tako ćete videti kako Kristin Hana sjajno razvija likove. Od junakinja koje su prvobitno mogle da se uklope u šablone do kraja neće ostati ništa. Napredak likova kroz ratna dešavanja je ogroman, a način na koji autorka to predstavlja je fantastičan.

citamo-knjiga

Čitamo: „Slavuj“ – Kristin Hana

Slavuj govori o borbi. Borbi sa samim sobom, borbi sa neprijateljima, borbi da se preživi i borbi da se neka dešavanja i ljudi nikada ne zaborave. Knjiga je kod mene izazvala mnoštvo emocija. Pred sam kraj čitanja bila sam toliko umorna da su mi se oči sklapale, ali nisam mogla da ispustim knjigu iz ruku. Kristin Hana me je svojim rečima održala veoma budnom.

Natpis na koricama kaže: „U ljubavi otkrivamo kakvi želimo da budemo, u ratu otkrivamo ko smo.“ Ovaj roman će vam to i dokazati, svakom rečju, rečenicom i poglavljem.

Autor: Milica Barać

Šampion u auto-sportu! Čekam da se oprobam na Spa-Frankoršampu!

Šampion u auto-sportu! Čekam da se oprobam na Spa-Frankoršampu! Srpski doktor Predrag Šainović, urolog i hirurg, rođen je u Beogradu. Specijalizirao je u Mariboru, a danas živi u Sloveniji i bavi se – automobilizmom. Ljubav prema auto-sportu prepoznao je još u ranom detinjstvu. Iako nije slutio da će jednog dana, kao ostvaren čovek pristupiti ovom izazovu. Sve je počelo u blizini staze Beranovac u Kraljevu, u rodnom kraju kod bake i deke. Dok je posmatrajući druge sportiste, sebe zamišljao na tom putu kao prvaka i predstavnika svoje zemlje. Ipak, u prvoj fazi života je pobedila medicina, ali samo na tren, jer se nikada nije odrekao svojih snova za osvajanjem evropskih auto-staza… Za naš medij, Predrag Šainović se javlja se iz Maribora!

Za početak, kako su izgledali Vaši prvi koraci u auto-sportu?

Od malena sam voleo auto-sport, mislim da sam rođen kao „petrol head“ (smeh). Naravno da sam želeo i sam da se oprobam za volanom nekog trkačkog automobila, ali me je posvećenost medicini u tome sprečila. Kad sam završio fakultet, otišao sam u Sloveniju na specijalizaciju i tek kad sam postao urolog našao sam vremena da se oprobam u automobilizmu. Neko će reći da sam kasno počeo, ali moji današnji rezultati govore da nikad nije kasno.

sampion-auto

Da li je Vaša ljubav prema ovom strastvenom hobiju, možda nasledna ?

Niko u mojoj porodici nije imao veze sa auto-sportom, roditelji su mi profesori, i ne mogu da kažem da sam baš imao njihovu podršku da se trkam. Majka i danas strahuje za mene kad vozim, ali takve su majke, uvek se brinu.

Potom ste izabrali medicinu kao osnovnu profesiju… Da li ste dvoumili između sporta i medicine?

Nikada. Odavno sam znao da želim da lečim ljude. Veoma sam posvećen medicini i volim svoj posao, stalno se usavršavam i pratim svetske tendencije u urologiji. Kad sam bio dete maštao sam da se trkam, ali nikad kao profesionalac. Sad sam našao pravu meru posla i zadovoljstva, odnosno profesije i hobija.

Učestvovali ste na brojnim trkama širom Evrope, ujedno predstavljajući zemlju u kojoj ste rođeni… Verovatno biste neku izdvojili uz mnogo uloženih napora?

Imperativ mi je da sebe i svoju zemlju predstavim u najboljem svetlu, posebno zbog činjenice da ne živim u Srbiji, mada planiram da se uskoro vratim u rodni Beograd. Volim da razbijam tabu da smo nezgodan narod, svuda osim na stazi. Tu umem da budem nezgodan protivnik (smeh).

Šampion u auto-sportu! Čekam da se oprobam na Spa-Frankoršampu!

Volim italijanske staze, konfiguracije stare škole, kao što su Monca, Muđelo, Mizano… Drag mi je i Red bul ring, tamo sam prvi put odneo dvostruku pobedu u „mercedesu AMG GT4“ i u trci izdržljivosti i u sprintu. Od svih staza na kojima sam vozio, omiljena mi je ipak Monca. Ne zovu je džabe „Hram brzine“, izgrađena je davne 1922, i tek je treća namenski građena trkačka pista na svetu i prva u Evropi. Neverovatno je brza i mnogo opterećuje kočnice, ali je veliko zadovoljstvo voziti na njoj.

cekam-da-se-oprobam

Ovim sportom, iako se ne usuđuju, mnogi bi voleli da se bave. Da li se ikada suočavate sa dozom pesimizma, straha?

Ja sam rođeni optimista, tako gledam na život, pa i na trke. Kad idem na trkački vikend to je za mene praznik, svojevrstan odušak od svakodnevice. Uživam u svakom trenutku, ne samo u vožnji već i u svemu što se dešava na trkalištu. Svi smo tamo zaluđeni za auto-sport, pričamo, šalimo se, razmenjujemo iskustva, a ako dođe i dobar rezultat – to je razlog za slavlje. Globalno, straha nema. Naravno, ima situacija u kojima mi je želudac bio u grlu, kao kad mi se desi da izletim u punoj brzini i gledam da li ću se zakucati u ogradu. Automobili su danas sigurniji nego nekada, radilo se mnogo na bezbednosti. Da, auto-sport je veoma opasan, ali su, srećom, ozbiljni udesi sa fatalnim posledicama veoma retki.

Bilo kako bilo, dobitnik ste značajnih trofeja za najboljeg automobilistu. Da li se slažete da se pamte samo prva i poslednja nagrada? Da li to važi i za automobil?

Ove godine sam osvojio prvu internacionalnu titulu i ta će mi sigurno biti najdraža jer je prva. Svaki pehar je važan, svaki mi je drag, ali titula je nešto posebno. Priznanja će ove godine u novembru dodeliti predsednik FIA Mohamed bin Sulajem. To je velika čast. A o poslednjoj tituli još ne razmišljam (smeh).

Što se automobila tiče, „mercedes AMG GT4“ je najmoćnija mašina sa kojom sam se trkao, mada poštujem TCR automobile. Emotivan sam kad je u pitanju „jugo hibrid“ sa kojim sam debitovao u svetu auto-sporta, prva ljubav zaborava nema. Tu se slažem sa vašom konstatacijom da se pamte prvi i poslednji. Ne mogu da tvrdim da će mi GT auto biti poslednji u karijeri, ali svakako planiram da se duže zadržim u njemu.

S obzirom na brojne svakodnevne aktivnosti, kako postižete da se posvetite svom privatnom životu i naravno, svom privatnom automobilu?

Na sreću, kolege iz Univerzitetskog kliničkog centra Maribor, gde radim, imaju mnogo razumevanja za moje trkačke vikende i dele sa mnom radost kad postignem dobar rezultat. Predsednik sam Društva urologa i to iziskuje vreme, kao i Vinski red vitezova čiji sam član od 2020. godine. Tu su i porodica, deca, prijatelji… Ne znam ni sam kako sve stižem.

Šampion u auto-sportu! Čekam da se oprobam na Spa-Frankoršampu!

Privatno vozim „BMW M4“, auto koji sam odavno želeo da imam. Volim sportske automobile, Ferari, koji predstavlja avangardu u svetu automobila. Pratim dešavanja na tržištu automobila, to me opušta i zabavlja.

sampion

To znači da ipak izdvajate vreme za fizičku i mentalnu kondiciju… Na koji način je održavate?

Mentalno sam ojačao kad sam počeo da se bavim hirurgijom. To je poziv koji iziskuje mnogo koncentracije i strpljenja, ali i fizičke spremnosti, jer ima operacija koje traju i po šest sati. Volim planinarenje, skoro svakog vikenda sa klincima idem na Pohorje pokraj Maribora. Teretanu posećujem kad imam vremena, moram da priznam relativno retko.

Staza koju željno iščekujete?

Ako sve bude prema planu, i uspem da sklopim budžet za GT4 Evroseriju za 2023, skoro sve staze će mi biti nove, mada još nije objavljen kalendar za narednu godinu. Radujem se tom izazovu. Jedva čekam da se oprobam na Spa-Frankoršampu, toliko sam se priča naslušao o krivini O Ruž, da me baš zanima kako ću se tamo snaći.

Savet mladim automobilistima i drugim vozačima ?

Kad vozite, bilo trkački ili civilni auto, najvažnija je bezbednost. Brza vožnja je za autodrome, a u saobraćaju treba biti pažljiv. Svako ko želi da se okuša u auto-sportu, moj savet je da se počne u kartingu, a kasnije sve zavisi od finansija i rezultata. Automobilizam je veoma skup sport, teško se nalaze sponzori, a iz državnih budžeta se najviše ulaže u sportove s loptom, pa smo mi negde na kraju. Za sve one koji bi da se otisnu u te vode, moram da kažem da je potrebno mnogo strpljenja i odricanja u finansijskom smislu.

Šampion u auto-sportu! Čekam da se oprobam na Spa-Frankoršampu!

Autor: N.R.