Imate li omiljenu dramu Tenesi Vilijamsa?

Među istinskim ljubiteljima drame gotovo da nije moguće pronaći one koji nisu odgledali makar jedan od mnogobrojnih i širom sveta igranih komada američkog dramskog pisca Tenesi Vilijamsa (Tennessee Williams, 1911-1983). I dok su, sasvim opravdano, najčešći favoriti drame za koje je Vilijams dobio Pulicerovu nagradu – Tramvaj zvani želja (1947) i Mačka na usijanom limenom krovu (1955), drama koju neki (poput autorke ovog teksta) izdvajaju kao najdražu jeste Staklena menažerija (The Glass Menagerie, 1944).

„Drama sećanja“, prikazana iz perspektive Toma Vingfilda, Staklena menažerija protkana je imaginarnim svetovima, iluzijama i željama (u) kojima se junaci bore sa mrskom realnošću i često potiskuju istu. Amanda Vingfild svojim nametljivim fantaziranjem i upornim pridikama neretko uspeva da nas preoptereti bar koliko i sina Toma, a sam Tom nas zbunjuje kontradiktornim ponašanjem. On u stvarnosti izdržava sestru i majku radeći u jednom magacinu, ali umoran od takvog života konstantno beži u svet poezije, te na kraju sebično napušta svoj dom. Međutim, Lora Vingfild, stidljiva i tiha Tomova sestra, uprkos fizičkom hendikepu i prividnoj emotivnoj slabosti, zapravo je ne samo dopadljiv već i jedini lik u drami kojeg odlikuje snaga. Povlačeći se iz društva u svet svojih staklenih figurica koje predano čuva i slaže, Lora pokazuje da je jedinstvena, neobična i krhka kao i unikatni jednorog iz njene kolekcije. Ipak, kada Džim O’Konor, njena srednjoškolska simpatija za koju majka bezuspešno pokušava da je uda, slučajno polomi rog njene omiljene figurice (ali ne i celog jednoroga), Lora mu je ne žaleći poklanja, dokazujući da je uprkos bolu spremna da nastavi život u granicama svog drugačijeg, delikatnog, „staklenog“ sveta.

Vilijamsove drame prožete su temama frustracije, usamljenosti, porodičnog nerazumevanja, problematične ljubavi i mnogim drugim. Njegovi junaci, često na granici između dva sveta, dva emotivna stanja ili dva životna puta, aktuelni su, živi, a i popularni bez obzira na vreme i podneblje.

Autor: Jelena Pršić, doktor filoloških nauka

OSTAVI ODGOVOR

Upišite svoj komentar!
Please enter your name here

Najnovije objave

Podeli članak:

spot_imgspot_img

Najnovije objave

Možda će ti se dopasti
Sličan sadržaj

Šta nam govore šare i boje na ćilimima?

Ćilimi, kao deo kulturnog nasleđa, predstavljaju mnogo više od...

Kako da maksimalno iskoristite leto, čak i ako ne idete na more?

Za mnoge od nas, leto je sinonim za more,...

Nega kože za leto – kako očuvati zdravlje i lepotu pod vrelim suncem

Leto je godišnje doba koje nas mami napolje, ka...

Zašto se treniranje tenisa preporučuje od malih nogu?

Tenis je više od sporta — to je disciplina...