Naučnici su dokazali da 75 % bolesti izazivaju potisnute emocije. Sama ta činjenica je dovoljna da shvatimo da imamo veliki uticaj na svoje zdravlje. Emocije dolaze kao poslijedica misli. Ako birate misli, s tim birate i emocije. One nam pokazuju kako doživljavamo određenu situaciju ili neku osobu. Na osnovu emocija znamo šta nam je ugodno,a šta neugodno. Naše tijelo komunicira sa nama i šalje nam signale. Ali nije ista reakcija na ono što nas veseli, ispunjava, kao na ono što nam budi strah i nezadovoljstvo. Emocije su direktno povezane sa našim tijelom i utiču na naše psihičko i fizičko stanje. Svaki put kad smo u nekoj situaciji u kojoj smo nesretni, gdje se ne osijećamo dobro, tijelo reaguje. Bilo da je to grč u stomaku, jeza po tijelu, znojenje, lupanje srca. To su znakovi da ne smijemo dovoditi sebe u takve situacije.
Mi to često ignorišemo, ne znajući koliku štetu prouzrokujemo s tim. Ako osijećamo ljutnju,trebamo je probati izbaciti iz sebe. Bilo da je to fizičkom aktivnosti, razgovoru sa drugima ili čak vrištanjem. Nakon toga ćemo se sigurno osijećati bolje. Potiskivanje besa dovodi do povišenog krvnog tlaka, a poslijedica toga su razne bolesti. Suze isto mogu pomoći. Za mene suze nisu znak slabosti, nego hrabrosti. Nakon što dopustimo osijećaje i pustimo suze, dolazi olakšanje. Tuga koju dugo nosimo u sebi vremenom preraste u depresiju. To je ozbiljno stanje od kojeg se teško oporavimo. Naravno niko nije obolio od tuge u jednom danu. Ali ako smo tužni godinama, to se može čak loše odraziti na naša pluća. Podijelite bol sa drugima. Ako nemate nikog kome se možete povjeriti, obratite se psihologu. To nije sramota, ne znači da ste ludi. Samo radite na tome da bol koju osijećate u sebi pobijedite.
Dugotrajni stres dovodi do slabijeg imuniteta, što izaziva brojne autoimune bolesti. Trudite se da nađete balans između onog što vam čini zadovoljstvo i onog što vas umara. Kratku pauzu na poslu iskoristite da uradite nešto za sebe. Sreću čine male stvari. Znam da zvuči otrcano, ali je istina. Isto tako važno je oprostiti. Sve što vam izaziva tjeskobu, otpustite i oprostite. Ne zbog drugih, nego da se bolje osijećate, da vas ne guši. Strah je takođe emocija koja utječe na naše tijelo. Vremenom strah preraste u ankciosnost što je jako štetno za naš organizam. Da bi bili zdravi, nije dovoljno da samo pazimo na ishranu i radimo fizičke aktivnosti. Potrebno je i raditi na emocijama. Bitno je da prepoznate misli koje vam ne služe i probate ih zamjeniti sa onima koje bude lijepe emocije. Meni lično muzika puno pomaže. Kad mi nije dobro, upalim muziku koju volim i odmah se bolje osijećam. Ponekad je vožnja u autu, s pojačanom muzikom najbolja terapija. Boravak u prirodi nas smiruje. Samim tim utiče pozitivno na rad srca i cijelog organizma. Kad smo sretni naše tijelo proizvodi hormone sreće, koji su neophodni za kvalitetan život. Nemojte čekati da vas drugi pohvale uradite to sami. Vaša sreća ne ovisi od drugih, shvatite da zaslužujete zdravlje i sreću. Nemojte dopustiti da ga prvo izgubite, pa tek onda počnete cijeniti. Budite što više sretni jer sretni ljudi su uglavnom zdravi ljudi.
Autor: S.M.
