Bundeva kao superhrana ove jeseni. Bundeva se uzgaja od još od najranijeg perioda čovečanstva, o čemu svedoče razna arheološka nalazišta u Meksiku, Severnoj Americi, i Istočnoj Aziji. Na naša područja (i podrućja Evrope) bundeva je, najverovatnije, dospela iz Male Azije preko Grčke, sredinom šesnaestog veka.
Bundeva kao superhrana ove jeseni

Bundeva (lat. Curcubita pepo) je jednogodišnja biljka, puzavica, iz familije bundeva (Curcubitaceae), u koju takođe spadaju krastavci i dinje. Bundeva je odličan diuretik, a blagotvorna je i za sve sa artritisom i gihtom. Brojne su njene koristi za zdravlje i razlozi zašto je češće treba imati na jelovniku.
Bundeva je zdrava i puna vitamina. Beta karoten u bundevi je snažan antioksidans. Jača imunitet i sprečava razvoj malignih oboljenja. Bundeva obiluje vitaminima C,B1, B2,B3,B6, uz A. Takođe, folnom kiselinom i mineralimima (kalijumom, kalijumom, gvožđe, fosfor).
Bundeva kao superhrana ove jeseni

To su i oligoelementi, kao i materije značajne za bolje varenje. Ova namirnica je preporučljiva za one koji imaju probleme sa digestivnim traktom. Bundeva i njene semenke su bogate magnezijumom.
Bundeva kao superhrana ove jeseni
Ovaj mineral takođe pomaže u regulaciji krvnog pritiska i utiče na sprečavanje srčanog udara. Semenke budeve sadrže gvožđe, cink, bakar, mangan, kalijum i selen. Sadrže dosta proteina i masti. Kombinacija selena i provitamina A iz tela bundeve štiti organizam iz slobodnih radikala, i malignih oboljenja.
Autor: Lena Marković